Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Page 1 of 2
Page 1 of 2 • 1, 2
Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvatsku i BiH?
Dvadeset i četiri godine nakon što je u vojno-redarstvenoj akciji Oluji Hrvatska vojska oslobodila Knin, a u nepuna četiri dana gotovo petinu dotad okupiranog područja, rat je u zemlji i susjednoj Bosni i Hercegovini ušao u završnu fazu. Je li tada uspostavljeno savezništvo dviju zemalja samo prošlost
Postoji li ključan događaj iz nedavne prošlosti koji bi danas, dvadeset i četiri godine nakon završetka ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uspio približiti nikad udaljenija politička vodstva dviju susjednih zemalja? Ili barem dvije trećine bosansko-hercegovačkog vodstva s hrvatskim kolegama? Je li to vojno-redarstvena akcija Oluja iz kolovoza 1995. kojom je Hrvatska vojska oslobodila Knin i gotovo petinu okupiranog područja zemlje te se trećeg dana akcije spojila sa suborcima iz Bosne i Hercegovine u djelovanju protiv zajedničkoga ratnog neprijatelja? Oluja je nedvojbeno događaj koji je u cijelosti promijenio tijek ratnih i političkih zbivanja ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednoj Bosni i Hercegovini te na području jugoistoka Europe. Na njemu se bivša jugoslavenska federacija počela raspadati u ljeto 1991. u, brojem poginulih, najtežem sukobu na Starom kontinentu nakon Grčkoga građanskog rata iz druge polovice 1940.-ih pri čemu su ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili višestruko povezani.
Kao što su ratovi u prvoj polovici 1990.-ih u nizu aspekata – političkom, vojnom i humanitarnom – povezivali Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, tako dvije zemlje danas sve više razdvajaju mirnodobske prilike koje se po potrebi pretvaraju u – hladnoratovske. Pokazuju to i reakcije vrha bosansko-hercegovačke politike na medijsko praćenje posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Izraelu. Neovisno što je hrvatska šefica države odmah demantirala pisanje lista Jerusalem Posta o navodnim ocjenama Bosne i Hercegovine kao nestabilne zemlje pod utjecajem militantnog islama, bošnjački i hrvatski član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić oštro su reagirali optuživši Hrvatsku za paternalističko tretiranje Bosne i Hercegovine. Želeći pronaći zajednički nazivnik iskustvima dviju zemalja Kolinda Grabar-Kitarović pozvala se upravo na Oluju kao operaciju koja je spasila BiH ističući hrvatsko pružanje ruke susjedu u najtežim danima. Nije pomoglo jer se rasprava nastavila, a nije niti moglo jer su današnji problemi između dvije zemlje dokaz da je krucijalno zajedništvo iskazano u završnici rata bilo više rezultat nužde i međunarodnog posredovanja, a manje dugoročne spremnosti na prepoznavanje zajedničkih interesa i njihove realizacije. No, to ne može osporiti učinke Oluje.
Dvadeset i četiri godine nakon akcije kojom je Hrvatska izvojevala najveću ratnu vojnu pobjedu, malo tko dvoji da je Oluja presudna i za završetak oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini politički zaključenog tri i pol mjeseca kasnije Daytonskim mirovnim sporazumom. Oluja je vojno oživotvorila Splitski sporazum iz srpnja 1995. potvrdivši da je strateška suradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine bila preduvjetom mira temeljenog vojnim djelovanjem. Baš kao što je Olujom Hrvatska ostvarila ne samo cilj vojnog oslobađanja svog teritorija i njegove reintegracije u ustavno-pravni poredak, nego i primarni vanjskopolitički cilj sprječavanja daljnje “ciprizacije” zemlje te na taj način pretvaranja Hrvatke u dugoročno blokiranu državu i drugorazrednog aktera međunarodnih odnosa. Većim dijelom rata trećinu hrvatskog teritorija i više od dvije trećine bosansko-hercegovačkog teritorija nadzirale su samoproglašene i međusobno koordinirane srpske vlasti uz cjelovitu pomoć režima srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševićapočinivši od 1991. do 1995. niz masovnih i pojedinačnih zločina Njihovo zajedničko djelovanje moglo se zaustaviti samo zajedničkim vojnim djelovanjem Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao kolektivnih žrtava agresije.
Oluja se mogla provesti u samo nekoliko dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. – isključivo zbog vojnih, političkih i diplomatskih priprema te definiranja jasnih savezništava. Potonja se odnose na dvije važne promjene nakon proljeća 1994. Prva je potpisivanje Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. kojim su okončan suicidalni – i namjerno poticani s više adresa, rat između bošnjačke i hrvatske strane u Bosni i Hercegovini te pod patronatom SAD-a sinkronizrani odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su od početka rata na području bivše Jugoslavije bile žrtve istog agresora upravljanog iz Beograda.
Druga je odluka adiministracije američkog predsjednika Billa Clintona da se međunarodna inicijativa u završetku rata izmjesti iz neučinkovitih OUN-a i Europske unije u vlastite ruke. U godinu i pol dana od Washingtonskog sporazuma do hrvatske pobjede u Oluji promijenila se situacija na terenu s nizom uspješno izvedenih vojnih akcija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i situacija u međunarodnoj politici kojom su barem zakratko prestali dominirati zagovaratelji statusa quo ili prepuštanja završetka rata onomu tko je naoružaniji.
Odluka Bill Clintona je zaslužan za završetak rata u Hrvatskoj
Kada je neposredno uoči Oluje potpisan i Splitski sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o potpunoj vojno-političkoj suradnji dviju zemalja protiv zajedničkog agresora, bilo je potpuno jasno kako se, makar načelno, trebalo djelovati od samog početka rata u obje zemlje. Zato Oluja nije samo akcija kojom je oslobođen ključni dio Hrvatske nego je i promijenjen smjer rata u Bosni i Hercegovini o čemu, puno više od simbolike, svjedoči spajanje hrvatskih snaga s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza 1995. Time je deblokiran Bihački džep kao novo potencijalno stratište nakon genocida koji su srpski vojnici počinili u Srebrenici četiri tjedna ranije.
I dok je međunarodna zajednica godinama pasivno gledala kako vlast i vojska ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića ubijaju desetine tisuća ljudi i progone njih stotine tisuća, u jesen 1995. aktivno je zaustavila hrvatsko-bosansko-hercegovačke snage u vojnom oslobađanju Bosne i Hercegovine. U odnosu na Hrvatsku, u susjednoj je zemlji ishod tzv. negativni mir odnosno zaustavljanje ratnog nasilja koji od njegove pozitivne i pravedne inačice dijeli elementarno pravičan i djelotvoran unutarnji ustroj zemlje te kažnjavanje svih ratnih zločina i osvajanja.
Upravo pijetet prema svim žrtvama rata te kažnjavanje ratnih zločina tko god ih je počinio, treba biti imperativ i Hrvatske i Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice koja se pak većim dijelom rata istaknula kombinacijom krajnjeg licemjerja i puke nesposobnosti. Dvadeset i četiri godine nakon Oluje zorno se pokazuje da se rat u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini nije mogao drukčije završiti osim vojnom pobjedom nad agresorom. Što se dogodi kada se ratnom agresoru na bilo koji način rade ustupci, jasno je i iz povijesnih i iz aktualnih situacija. Hrvatska je danas slobodna i stabilna zemlja, ali je njezino neposredno okruženje i dalje neuralgični dio Europe te, što je najgore, i dalje s nerješenim konfliktima s početka 1990.-ih. Rat jest gotov, ali su temeljne proturječnosti između sukobljenih strana i dalje žive, a bivši ratni huškači itekako popularni.
I dok se 1991. srbijanski režim uzurpirajući zajednički financiranu armiju, koristeći sunarodnjake na zapadu te prethodno godinama raspirujući šovinizam mogao upustiti u razaranja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, danas je to zbog hrvatskog puta od pobjede u ratu do članstva u NATO-u i Europskoj uniji nemoguće. Međutim, ostaje zamrznuti konflikt u Bosni i Hercegovini te općenito Zapadni Balkan kao trajna baština svega što se naziva balkanizacijom. Hrvatska je ratnu agresiju s tisućama i tisućama ubijenih te s više stotina tisuća prognanih trpjela više od četiri godine te je danas jedina među novim članicama Europske unije koja je u manje od dva desetljeća prešla put od ratom razrušene i dijelom okupirane zemlje do punopravnog članstva u integraciji svojedobno pokrenutoj upravo zbog mira kao najvažnijeg preduvjeta suradnje i razvoja.
I dok je jasno kako Srbija i srpski entitet u Bosni i Hercegovini doživljavaju Oluju, ratna zbivanja iz kolovoza 1995. te sve što im je prethodilo i na njih se nastavilo teško mogu biti kamenom spoticanja onih koji su se i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini suprotstavljali istoj agresiji. U suprotnom, ratno savezništvo postaje uzaludno, a balkanizacija iz 20. stoljeća duboko prodire i u 21. stoljeće. Posve je jasno tko će njome na Zapadnom Balkanu najviše izgubiti, a tko dobiti.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru
Dvadeset i četiri godine nakon što je u vojno-redarstvenoj akciji Oluji Hrvatska vojska oslobodila Knin, a u nepuna četiri dana gotovo petinu dotad okupiranog područja, rat je u zemlji i susjednoj Bosni i Hercegovini ušao u završnu fazu. Je li tada uspostavljeno savezništvo dviju zemalja samo prošlost
Postoji li ključan događaj iz nedavne prošlosti koji bi danas, dvadeset i četiri godine nakon završetka ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uspio približiti nikad udaljenija politička vodstva dviju susjednih zemalja? Ili barem dvije trećine bosansko-hercegovačkog vodstva s hrvatskim kolegama? Je li to vojno-redarstvena akcija Oluja iz kolovoza 1995. kojom je Hrvatska vojska oslobodila Knin i gotovo petinu okupiranog područja zemlje te se trećeg dana akcije spojila sa suborcima iz Bosne i Hercegovine u djelovanju protiv zajedničkoga ratnog neprijatelja? Oluja je nedvojbeno događaj koji je u cijelosti promijenio tijek ratnih i političkih zbivanja ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednoj Bosni i Hercegovini te na području jugoistoka Europe. Na njemu se bivša jugoslavenska federacija počela raspadati u ljeto 1991. u, brojem poginulih, najtežem sukobu na Starom kontinentu nakon Grčkoga građanskog rata iz druge polovice 1940.-ih pri čemu su ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili višestruko povezani.
Kao što su ratovi u prvoj polovici 1990.-ih u nizu aspekata – političkom, vojnom i humanitarnom – povezivali Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, tako dvije zemlje danas sve više razdvajaju mirnodobske prilike koje se po potrebi pretvaraju u – hladnoratovske. Pokazuju to i reakcije vrha bosansko-hercegovačke politike na medijsko praćenje posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Izraelu. Neovisno što je hrvatska šefica države odmah demantirala pisanje lista Jerusalem Posta o navodnim ocjenama Bosne i Hercegovine kao nestabilne zemlje pod utjecajem militantnog islama, bošnjački i hrvatski član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić oštro su reagirali optuživši Hrvatsku za paternalističko tretiranje Bosne i Hercegovine. Želeći pronaći zajednički nazivnik iskustvima dviju zemalja Kolinda Grabar-Kitarović pozvala se upravo na Oluju kao operaciju koja je spasila BiH ističući hrvatsko pružanje ruke susjedu u najtežim danima. Nije pomoglo jer se rasprava nastavila, a nije niti moglo jer su današnji problemi između dvije zemlje dokaz da je krucijalno zajedništvo iskazano u završnici rata bilo više rezultat nužde i međunarodnog posredovanja, a manje dugoročne spremnosti na prepoznavanje zajedničkih interesa i njihove realizacije. No, to ne može osporiti učinke Oluje.
Dvadeset i četiri godine nakon akcije kojom je Hrvatska izvojevala najveću ratnu vojnu pobjedu, malo tko dvoji da je Oluja presudna i za završetak oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini politički zaključenog tri i pol mjeseca kasnije Daytonskim mirovnim sporazumom. Oluja je vojno oživotvorila Splitski sporazum iz srpnja 1995. potvrdivši da je strateška suradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine bila preduvjetom mira temeljenog vojnim djelovanjem. Baš kao što je Olujom Hrvatska ostvarila ne samo cilj vojnog oslobađanja svog teritorija i njegove reintegracije u ustavno-pravni poredak, nego i primarni vanjskopolitički cilj sprječavanja daljnje “ciprizacije” zemlje te na taj način pretvaranja Hrvatke u dugoročno blokiranu državu i drugorazrednog aktera međunarodnih odnosa. Većim dijelom rata trećinu hrvatskog teritorija i više od dvije trećine bosansko-hercegovačkog teritorija nadzirale su samoproglašene i međusobno koordinirane srpske vlasti uz cjelovitu pomoć režima srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševićapočinivši od 1991. do 1995. niz masovnih i pojedinačnih zločina Njihovo zajedničko djelovanje moglo se zaustaviti samo zajedničkim vojnim djelovanjem Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao kolektivnih žrtava agresije.
Oluja se mogla provesti u samo nekoliko dana – od 4. do 7. kolovoza 1995. – isključivo zbog vojnih, političkih i diplomatskih priprema te definiranja jasnih savezništava. Potonja se odnose na dvije važne promjene nakon proljeća 1994. Prva je potpisivanje Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. kojim su okončan suicidalni – i namjerno poticani s više adresa, rat između bošnjačke i hrvatske strane u Bosni i Hercegovini te pod patronatom SAD-a sinkronizrani odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su od početka rata na području bivše Jugoslavije bile žrtve istog agresora upravljanog iz Beograda.
Druga je odluka adiministracije američkog predsjednika Billa Clintona da se međunarodna inicijativa u završetku rata izmjesti iz neučinkovitih OUN-a i Europske unije u vlastite ruke. U godinu i pol dana od Washingtonskog sporazuma do hrvatske pobjede u Oluji promijenila se situacija na terenu s nizom uspješno izvedenih vojnih akcija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i situacija u međunarodnoj politici kojom su barem zakratko prestali dominirati zagovaratelji statusa quo ili prepuštanja završetka rata onomu tko je naoružaniji.
Odluka Bill Clintona je zaslužan za završetak rata u Hrvatskoj
Kada je neposredno uoči Oluje potpisan i Splitski sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o potpunoj vojno-političkoj suradnji dviju zemalja protiv zajedničkog agresora, bilo je potpuno jasno kako se, makar načelno, trebalo djelovati od samog početka rata u obje zemlje. Zato Oluja nije samo akcija kojom je oslobođen ključni dio Hrvatske nego je i promijenjen smjer rata u Bosni i Hercegovini o čemu, puno više od simbolike, svjedoči spajanje hrvatskih snaga s 5. korpusom Armije BiH 6. kolovoza 1995. Time je deblokiran Bihački džep kao novo potencijalno stratište nakon genocida koji su srpski vojnici počinili u Srebrenici četiri tjedna ranije.
I dok je međunarodna zajednica godinama pasivno gledala kako vlast i vojska ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića ubijaju desetine tisuća ljudi i progone njih stotine tisuća, u jesen 1995. aktivno je zaustavila hrvatsko-bosansko-hercegovačke snage u vojnom oslobađanju Bosne i Hercegovine. U odnosu na Hrvatsku, u susjednoj je zemlji ishod tzv. negativni mir odnosno zaustavljanje ratnog nasilja koji od njegove pozitivne i pravedne inačice dijeli elementarno pravičan i djelotvoran unutarnji ustroj zemlje te kažnjavanje svih ratnih zločina i osvajanja.
Upravo pijetet prema svim žrtvama rata te kažnjavanje ratnih zločina tko god ih je počinio, treba biti imperativ i Hrvatske i Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice koja se pak većim dijelom rata istaknula kombinacijom krajnjeg licemjerja i puke nesposobnosti. Dvadeset i četiri godine nakon Oluje zorno se pokazuje da se rat u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini nije mogao drukčije završiti osim vojnom pobjedom nad agresorom. Što se dogodi kada se ratnom agresoru na bilo koji način rade ustupci, jasno je i iz povijesnih i iz aktualnih situacija. Hrvatska je danas slobodna i stabilna zemlja, ali je njezino neposredno okruženje i dalje neuralgični dio Europe te, što je najgore, i dalje s nerješenim konfliktima s početka 1990.-ih. Rat jest gotov, ali su temeljne proturječnosti između sukobljenih strana i dalje žive, a bivši ratni huškači itekako popularni.
I dok se 1991. srbijanski režim uzurpirajući zajednički financiranu armiju, koristeći sunarodnjake na zapadu te prethodno godinama raspirujući šovinizam mogao upustiti u razaranja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, danas je to zbog hrvatskog puta od pobjede u ratu do članstva u NATO-u i Europskoj uniji nemoguće. Međutim, ostaje zamrznuti konflikt u Bosni i Hercegovini te općenito Zapadni Balkan kao trajna baština svega što se naziva balkanizacijom. Hrvatska je ratnu agresiju s tisućama i tisućama ubijenih te s više stotina tisuća prognanih trpjela više od četiri godine te je danas jedina među novim članicama Europske unije koja je u manje od dva desetljeća prešla put od ratom razrušene i dijelom okupirane zemlje do punopravnog članstva u integraciji svojedobno pokrenutoj upravo zbog mira kao najvažnijeg preduvjeta suradnje i razvoja.
I dok je jasno kako Srbija i srpski entitet u Bosni i Hercegovini doživljavaju Oluju, ratna zbivanja iz kolovoza 1995. te sve što im je prethodilo i na njih se nastavilo teško mogu biti kamenom spoticanja onih koji su se i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini suprotstavljali istoj agresiji. U suprotnom, ratno savezništvo postaje uzaludno, a balkanizacija iz 20. stoljeća duboko prodire i u 21. stoljeće. Posve je jasno tko će njome na Zapadnom Balkanu najviše izgubiti, a tko dobiti.
Boško Picula l T portal
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Bez linka na članak je teško bilo što komentirati.
Ne znamo koliko je portal relevantan i vjerodostojan, ni koje stavove zastupa.
Danas svatko može svašta pisati, koga briga...
Ne znamo koliko je portal relevantan i vjerodostojan, ni koje stavove zastupa.
Danas svatko može svašta pisati, koga briga...
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Eroo wrote:Bez linka na članak je teško bilo što komentirati.
Ne znamo koliko je portal relevantan i vjerodostojan, ni koje stavove zastupa.
Danas svatko može svašta pisati, koga briga...
Pa piše na koncu teksta
Bošković Picula i Tportal.hr
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
To, od ove bratoubilačke svađe samo srblji imaju koristi...hrvati i muslimani moraju zajedno..
pa do Drine
:D
ZDS
pa do Drine
:D
ZDS
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
epikur37 wrote:To, od ove bratoubilačke svađe samo srblji imaju koristi...hrvati i muslimani moraju zajedno..
pa do Drine
:D
ZDS
To su minimalistički pogledi... Hrvatski geoprostor je do Kopaonika :D
ZDS
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Podrzavam.
Stoji Bosnjak do Hrvata mi smo braca sviiiiiii, necete na Romaniju dok smo zivi mi.
Bosna,Hercegovina i Hrvatska nasa,bitku biju za slobodu od cetnika i udbasa.
Stoji Bosnjak do Hrvata mi smo braca sviiiiiii, necete na Romaniju dok smo zivi mi.
Bosna,Hercegovina i Hrvatska nasa,bitku biju za slobodu od cetnika i udbasa.
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
verovao sam da je najveca ratna
pobeda hrvata slom hitlera i ndh.
medjutim, to je bila laz, samo laz.
najveca pobeds hrvata je unistenje
srba u hrvatdkoj, na sve dozvoljene,
nedozvoljene i zlocinacke nacine.
pobeda hrvata slom hitlera i ndh.
medjutim, to je bila laz, samo laz.
najveca pobeds hrvata je unistenje
srba u hrvatdkoj, na sve dozvoljene,
nedozvoljene i zlocinacke nacine.
Guest- Guest
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
MI još nismo doživjeli najveću pobjedu.pizzon wrote:verovao sam da je najveca ratna
pobeda hrvata slom hitlera i ndh.
medjutim, to je bila laz, samo laz.
najveca pobeds hrvata je unistenje
srba u hrvatdkoj, na sve dozvoljene,
nedozvoljene i zlocinacke nacine.
Ona tek sledi.
Kad mi naša braća Bošnjaci udarimo sa Zapada,a sa istoka i Juga Albanci,Crnogorci i Turci,onda će to biti naša najveća zmaga u historiji.
Drumovi će poželjet Srbalja,al Srbalja niđe biti neće...
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Hektorović wrote:epikur37 wrote:To, od ove bratoubilačke svađe samo srblji imaju koristi...hrvati i muslimani moraju zajedno..
pa do Drine
:D
ZDS
To su minimalistički pogledi... Hrvatski geoprostor je do Kopaonika :D
ZDS
Zemun Bajna- Bašta, ostat će srbljima samo pašaluk
ZDS
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Piše "L T" (el te)....googl nije pronašao ništa smisleno.Hektorović wrote:Eroo wrote:Bez linka na članak je teško bilo što komentirati.
Ne znamo koliko je portal relevantan i vjerodostojan, ni koje stavove zastupa.
Danas svatko može svašta pisati, koga briga...
Pa piše na koncu teksta
Bošković Picula i Tportal.hr
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
91. ste protjerali barem 300, 000 Hrvata iz tkzv RSK i RS-a.pizzon wrote:verovao sam da je najveca ratna
pobeda hrvata slom hitlera i ndh.
medjutim, to je bila laz, samo laz.
najveca pobeds hrvata je unistenje
srba u hrvatdkoj, na sve dozvoljene,
nedozvoljene i zlocinacke nacine.
Koji vas je đava tjerao da to radite komšijama?
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Eroo wrote:Piše "L T" (el te)....googl nije pronašao ništa smisleno.Hektorović wrote:Eroo wrote:Bez linka na članak je teško bilo što komentirati.
Ne znamo koliko je portal relevantan i vjerodostojan, ni koje stavove zastupa.
Danas svatko može svašta pisati, koga briga...
Pa piše na koncu teksta
Bošković Picula i Tportal.hr
https://www.tportal.hr/komentatori/clanak/moze-li-danas-kao-i-1995-oluja-spojiti-hrvatsku-i-bih-foto-20190806
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Hvala.Hektorović wrote:Eroo wrote:Piše "L T" (el te)....googl nije pronašao ništa smisleno.Hektorović wrote:Eroo wrote:Bez linka na članak je teško bilo što komentirati.
Ne znamo koliko je portal relevantan i vjerodostojan, ni koje stavove zastupa.
Danas svatko može svašta pisati, koga briga...
Pa piše na koncu teksta
Bošković Picula i Tportal.hr
https://www.tportal.hr/komentatori/clanak/moze-li-danas-kao-i-1995-oluja-spojiti-hrvatsku-i-bih-foto-20190806
Za ozbiljnije komentare ovo je nužno.
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Ti Sora i tko još? A-ha, Mesić, Jadranka Košmar i Ivo...jastreb wrote:MI još nismo doživjeli najveću pobjedu.pizzon wrote:verovao sam da je najveca ratna
pobeda hrvata slom hitlera i ndh.
medjutim, to je bila laz, samo laz.
najveca pobeds hrvata je unistenje
srba u hrvatdkoj, na sve dozvoljene,
nedozvoljene i zlocinacke nacine.
Ona tek sledi.
Kad mi naša braća Bošnjaci udarimo sa Zapada,a sa istoka i Juga Albanci,Crnogorci i Turci,onda će to biti naša najveća zmaga u historiji.
Drumovi će poželjet Srbalja,al Srbalja niđe biti neće...
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Pa,za sada nas sa Foruma ima 4-5,(ja,Sora,Vuksadinare,Max i Tre)ali ne brini. Bit će nas još.Eroo wrote:
Ti Sora i tko još?
jastreb- Posts : 34059
2014-04-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Ooo, jebote, znači da pada Drina, a možda i dalje...jastreb wrote:Pa,za sada nas sa Foruma ima 4-5,(ja,Sora,Vuksadinare,Max i Tre)ali ne brini. Bit će nas još.Eroo wrote:
Ti Sora i tko još?
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
jastreb wrote:Pa,za sada nas sa Foruma ima 4-5,(ja,Sora,Vuksadinare,Max i Tre)ali ne brini. Bit će nas još.Eroo wrote:
Ti Sora i tko još?
Regoch će vam lako preći, to vas je već 6. Podijelite se u dvije trojke.
Jedna trojka preko Posavine se spoji s Maočom Gornjom di vas čekaju vehabiti ionako već nabrijani na srblje ko i vi.
Druga trojka preko Hercegovine u Stolcu se spaja s radikalnim elementima SDA te udara Drinu prekjo Bileće.
ZDS
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Preko Hercegovine jok.epikur37 wrote:jastreb wrote:Pa,za sada nas sa Foruma ima 4-5,(ja,Sora,Vuksadinare,Max i Tre)ali ne brini. Bit će nas još.Eroo wrote:
Ti Sora i tko još?
Regoch će vam lako preći, to vas je već 6. Podijelite se u dvije trojke.
Jedna trojka preko Posavine se spoji s Maočom Gornjom di vas čekaju vehabiti ionako već nabrijani na srblje ko i vi.
Druga trojka preko Hercegovine u Stolcu se spaja s radikalnim elementima SDA te udara Drinu prekjo Bileće.
ZDS
_________________
Nulla rosa sine spina
Eroo- Posts : 78946
2016-07-22
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
molim kic-a da ispravi naslov...
Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate(katolike i muslimane)?
danke!
Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate(katolike i muslimane)?
danke!
max123- Posts : 2853
2015-10-28
Lokacija: : Zemun,Hrvatska
Re: Može li danas, kao i 1995., Oluja spojiti Hrvate i Bošnjake?
Eroo wrote:Preko Hercegovine jok.epikur37 wrote:jastreb wrote:Pa,za sada nas sa Foruma ima 4-5,(ja,Sora,Vuksadinare,Max i Tre)ali ne brini. Bit će nas još.Eroo wrote:
Ti Sora i tko još?
Regoch će vam lako preći, to vas je već 6. Podijelite se u dvije trojke.
Jedna trojka preko Posavine se spoji s Maočom Gornjom di vas čekaju vehabiti ionako već nabrijani na srblje ko i vi.
Druga trojka preko Hercegovine u Stolcu se spaja s radikalnim elementima SDA te udara Drinu prekjo Bileće.
ZDS
Max ti je hercegovac, gradimir gojer isto, slavo kukić jednako. ćane primorac i pravaši samo čekaju...ero i preko hercegovine će pazi šta ti kažem
epikur37- Posts : 45339
2015-08-06
Page 1 of 2 • 1, 2
Similar topics
» ''Zemlju danas pogađa solarna oluja: Jačina se ne može predvidjeti, evo koje su opasnosti''
» Ugledni Srbin sokirao Srbe te rekao:'Oluja je bila legitimna,Krajisnici zapoceli rat a Suljo javno priznao da mrzi Hrvate'
» Na današnji dan u pet sati ujutro 4.kolovoza.1995 počela je oslobodilačka vojno-redarstvena operacija 'Oluja'
» Pomiriti Bošnjake i Hrvate, pa eliminirati Dodika
» Kako je Mesic 'prekrstio' Bosnjake u Hrvate:'Hrvati su izabrali Komsica'
» Ugledni Srbin sokirao Srbe te rekao:'Oluja je bila legitimna,Krajisnici zapoceli rat a Suljo javno priznao da mrzi Hrvate'
» Na današnji dan u pet sati ujutro 4.kolovoza.1995 počela je oslobodilačka vojno-redarstvena operacija 'Oluja'
» Pomiriti Bošnjake i Hrvate, pa eliminirati Dodika
» Kako je Mesic 'prekrstio' Bosnjake u Hrvate:'Hrvati su izabrali Komsica'
Page 1 of 2
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum