Erdoğan ponovno provocira: Aja Sofija možda postane džamija

Erdoğan ponovno provocira: Aja Sofija možda postane džamija
Tisuće Turaka okupilo se prošloga tjedna ispred Aja Sofije u Istanbulu da prosvjeduje protiv pokolja muslimana u dvije džamije na Novom Zelandu, a Erdoğan je to iskoristio za svoju kampanju.
 26. ožujka 2019. u 08:11   4 komentara   1436 prikaza

Pogledajte galeriju  1/2
Autor  Hassan Haidar Diab
Samo nekoliko mjeseci nakon što je najviši sud u Turskoj odlučio da istanbulski muzej Aja Sofija neće biti ponovo pretvoren u džamiju s obzirom na to da su radikalni islamisti radili pritisak na vlast tražeći da Aja Sofija ponovno postane džamija, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan šokirao je svjetsku javnost kazavši kako je “moguće da istanbulska ljepotica Aja Sofija prestane biti muzej u koji se naplaćuje ulaz i postane džamija u koju je ulaz slobodan”.
 
Erdoğan je tako dao na znanje kako je u Turskoj on svemoguć i on je taj čija je riječ zadnja. Erdoğan, koji je bio gost specijalnog predizbornog programa televizije TRGT Haber i Beyaz, gdje je govorio o predizbornim temama, aktualnoj situaciji u Turskoj te o događanjima u svijetu, na upit hoće li turski državljani moći besplatno posjećivati Aju Sofiju, energično je odgovorio da to uopće nije loš prijedlog.
– Vrlo je to moguće. Čak možemo i promijeniti da to više ne bude muzej, već da bude džamija. Turisti dolaze i besplatno posjećuju Siltanahmet, Suleymaniju, Fatihovu džamiju, tako bi mogli posjećivati i Aja Sofiju. Izgubila bi status muzeja, koji je svakako naknadno dodijeljen. Odmah je pokraj Plava džamija, a turisti svih vjera mogu je posjećivati besplatno. Trebali bi to moći i u Aja Sofiji – poručio je Erdoğan izazvavši lavinu reakcija diljem svijeta, prije svega u Grčkoj, koja Aju Sofiju smatra stratištem grčkog naroda, budući da je prošli put kad je pretvorena u džamiju (u 15. stoljeću) bila poprište masovnog zločina nad neislamskim stanovništvom.

Aja Sofija ili Sveta Sofija, sagrađena još u doba cara Justinijana u Carigradu, bila je jedno od najvećih graditeljskih dostignuća u to vrijeme. Gotovo 1600 godina stara građevina bila je krunidbena crkva bizantskih careva i model prema kojemu su poslije građene brojne pravoslavne crkve, a nakon otomanske okupacije Istanbula dograđena su joj četiri minareta te je prenamijenjena u džamiju.
 Recep Tayyip Erdoğan nalazi se u predizbornoj kampanji za lokalne izbore
Otac moderne turske države Mustafa Kemal Atatürk, koji je bio sekularist i htio smanjiti utjecaj vjere na politiku, pretvorio je 1935. Aja Sofiju u muzej, a 1985. uvrštena je na popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a, kao simbol besmisla rata među ljudima različitih vjera. Aja Sofija je danas postala jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija, muzej koji godišnje posjeti desetak milijuna turista iz cijelog svijeta.
   U Sarajevu zatečeni   Erdoğanov poziv za reviziju Daytona izazvao je – muk
Erdoğan, koji pod svaku cijenu želi postati lider muslimanskog svijeta, a njegovo opredjeljenje za Muslimansko bratstvo u tome ga sprečava, jer se ne može biti lider islamskog svijeta, a istovremeno biti pripadnik jedne ideologije, svaki događaj ili tragediju u svijetu koja pogodi muslimane koristi za svoju promidžbu. Tako je sada iskoristio i teroristički napad, koji se 15. ožujka dogodio na Novom Zelandu i u kojem je u dvije džamije ubijeno 50 muslimana.
Erdoğan na svojoj predizbornoj kampanji čak pokazuje i snimke tog gnjusnog terorističkog čina. Tako je tijekom najave da bi muzej Aja Sofiju mogao pretvoriti u džamiju iskoristio priliku te kazao kako “teroristički napad na džamije na Novom Zelandu nije bio čin pojedinca, već organizirani akt terorizma”.
Dvostruki kriteriji
O Erdoğanovu licemjerstvu dosta govori i to što s jedne strane ruši Siriju, financira i naoružava neke džihadističke skupine, s druge strane napada američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove najave priznavanja izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni ističući kako o statusu te regije postoje jasne odluke Ujedinjenih nacija i kako izraelske tvrdnje nemaju nikakvo uporište.

https://www.vecernji.hr/vijesti/erdo-an-ponovno-sokira-aja-sofija-mozda-postane-dzamija-1309004

Već duže vrijeme su namjere džihad-Erdogana  bile otkrivene i pravovremeno spriječene. Oni koji su pažljivo pratili rat u Siriji sjetit će se kako su ga Ameri spriječili kad je spremao pohod na Raqqu. 
Erdogan trenutno traži savezništvo s Iranom  da ratnom opcijom unište Kurde u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu Sirije, kao i onoga dijela na sjeveru Iraka.

Aja Sofija možda postane džamija
_____________________________________________
riskira da mu nestane Turske do iza Aje Sofije , a možda i dalje

Massive US military convoy enters Syria despite claiming victory against ISIS

2019-03-25

BEIRUT, LEBANON (7:00 A.M.) – A large U.S. military convoy entered northeastern Syria this past weekend despite President Donald Trump’s declaration victory against the Islamic State (ISIS/ISIL/IS/Daesh).
According to a report from the Al-Hasakah Governorate, a U.S. military convoy consisting of more than 150 trucks entered Syria via the Simalka Crossing at the Iraqi border.
The U.S. military convoy reportedly contained a large amount of weapons that were to be delivered to the Syrian Democratic Forces (SDF).
Last week, the Syrian Democratic Forces were able to take full control of the Baghouz Camp and its corresponding mountaintop after a long battle against the Islamic State.
The Syrian Democratic Forces are still clearing the remnants of the Islamic State in the eastern countryside of the Deir Ezzor Governorate as the terrorist group is believed to have many sleeper cells in the Euphrates River Valley.
Despite their fight against the Islamic State, the Syrian Democratic Forces are still considered to be a terrorist group by the Turkish government.
Turkish President Recep Tayyip Erdogan has repeatedly vowed to launch a military operation to expel the Syrian Democratic Forces from the eastern region of the Euphrates River Valley.
These threats have left both Ankara and Washington at odds as the latter is the primary supporter of the Syrian Democratic Forces.


https://www.almasdarnews.com/article/massive-us-military-convoy-enters-syria-despite-claiming-victory-against-isis/

Glavna i najljepša gotska građevina u Bihaću je crkva sv. Ante koja potječe iz 1266 godine koja je služila kao gradska crkva pod upravom dominikanaca. Turci su je poslije pada Bihaća pretvorili u carsku džamiju i dali joj ime Fetija-džamija. Devet nadgrobnih ploča hrvatskih plemića nađene su pri ulazu u džamiju i služile su za pod.


Uređenje crkve bilo je promijenjeno tako da su veliki prozori ponovo zidani prema njihovu nahođenju. Stari zvonik je bio porušen 1863 god., a na njegovo mjesto sazidana munara koja izgleda vrlo lijepo. Klesari su se trudili da ipak bude što veća sličnost sa kamenom u crkvi sv. Ante koji je u većem dijelu i ostao. Sigurno je da su dominikanci uz crkvu sagradili i samostan. Dominikanci iz Madžarske bili su glavni misionari u 13 i početkom 14 v. te su sagradili crkvu sv. Ante i samostan.


Osim redovnika bilo je u Bihaću i svjetovnih svećenika koji su vršili župničku dužnost pod imenom plebanuša. Oni su nosili razne naslove prema funkciji koju su vršili. Ipak su se kraljevi oslanjali najviše na redovnike koji su vršili i inkvizitorsku dužnost. Pročelje je zajedno sa vratima izrađeno u gotskom stilu što se vidi po izradi portala i rozete koja nas nas vodi svojom izradom u Dalmaciju i na uticaj njezinih majstora. Iznad ulaznih vrata nalazio se natpis na latinskom jeziku koji je prenesen u rakovičku župsku crkvu. Natpis ima ove riječi: "Hoc saxum fecit fieri egregius . . ." Gdje je taj natpis sada, mi ne znamo. Neki sumnjaju u istorijat ovog odlomka. Poslije okupacije Bosne i Hercegovine, franjevci su napravili novu crkvu sv. Ante jer se nisu mogli pogoditi s austriskim vlastima o povraćanju Fetije u vlasništvo katoličke crkve. To su nam pričali stari muslimani iz Bihaća.


Pri osvajanju novih krajeva, naročito gradova, Turci su običavali pretvarati crkve u džamije, kao što su učinili s onom u Beogradu 1521. god. To su isto učinili sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa evo i sa crkvom sv. Ante u Bihaću.

Godine 1953 pregledali smo ponovo Fetiju-džamiju i njezinu bližu okolicu. Nad vratima Fetije-džamije nalazi se ploča s turskim natpisom koja govori o građenju munare kako smo već spomenuli. Ispod nje nalazi se još druga s imenom kajmakama Hilmije za čije je vrijeme munara zidana. Širina gornjeg natpisa je 1,90 m, visina 46 cm, a sims 10 cm dok je donji natpis dug 60 cm, visok 31, sims 24 cm. U portalu se nalaze četiri okrugla stupčića sa dva sploštena između okruglih. Friz je širok 25 cm, dug 90 cm, zavoj prema 10 cm, a prema munari 16 cm. S obadvije strane nalazi se po osam urezanih cvjetova kao i na srednjovjekovnim crkvenim i svjetovnim građevinama u Dalmaciji. Prema izradi može se pretpostaviti da majstori bili Dalmatinci. Vrata su široka 1,70 m, visoka 3,12. Po sredini zida nad vratima strši jedna lezena, ali oštećena, dok je lijeva u istoj visini potpuna neoštećena, jedan i po metar daleko od kraja crkvenog zida. Veliki dio crkava i građevina u Dalmaciji imaju isti način uziđivanja lezena.


Crkva je široka 11,90 m, duga 22,15 m. Pokraj Fetije-džamije nalazi se jedan kapitel sa osam izbočenih ureza u obliku stošca. Baza kapitela je 43 cm, debljina baze 4 cm, visina 31 cm. Sjeveroistočna strana Fetije je malterisana djelomično, ali se ispod mal- tera vidi drugi način zidanja i to od sitnog kamenja. Od ćoška džamije do početka maltera nalazi  se lijepo klesani kamen koji je ostao još od početka građenja te crkve. Duljina zida od klesanika je 8,70 m. Opet, na suprotnom kraju istoga zida, pojavljuje se lijepo klesani kamen svaki dužine od od 90 cm. Pri krovu se vidi sims, prost, što znači da je kasnije postavljen. Suprotna, jugozapadna strana, građena je sva od lijepog tesanika kamena. Prikraćena je apsida što se vidi po napuklom zidu koji je malterisan, ali se lijepo vidi oblik apsidnog luka. Na tom dijelu Turci su stavili dva nova prozora. Odmah ispod tih prozora u zemlji nalaze se ostaci temelja apside. Zato je potrebno da se pokuša na tom mjestu kopati da bi se vidjela veličina temelja apside. Vjerojatno je da će se naći i drugi fragmenti, koji bi nam bolje osvijetlili istoriju te zgrade. Ostala su dva gotska prozora iste veličine i jedan mali s desne strane u džamiji koji je bio sastavni dio prezbiterija. On je udaljen od donjeg ćoška džamije 1,13 m i nema svog pandana na suprotnoj strani. Izgleda da ga nije ni bilo jer je taj dio ispunjen sitnim kamenom koji je kasnije zidan za turske potrebe nove džamije. Mi smo skloni, da pretpostavimo da je taj dio zida bio po običaju vezan za samostan. Dominikanci, franjevci i ostali redovnici redovno su spajali crkvu sa samostanom s jedne strane radi obavljanja molitve u horu koji se redovno nalazio u crkvi. Još se može pretpostaviti da je tu bio samo ulaz u prezbiterij radi obavljanja službe u crkvi. Dužina unutrašnjosti crkve (Fetije) je 20,80 m, širina 9,13 m. Zidovi su debeli oko jedan metar, isklesani od bihaćkog kamena koji se lijepo izgrađuje. Kamen je isti kao i onaj u nadgrobnim spomenicima. Promjer rozete je 1,50 m, a otvora s vanjske strane 2,25, s unutrašnje 2,03 m. Rozeta ima osam otvora. Prozori s desne strane su visoki 6 m, a širina okana 1,10 m, širina otvora 1,70 m. Manji prozor ima visinu otvora 2 m, a širinu otvora 1,26 m. Isti prozor ima okno visine 1,47 m, širine 65 cm. Treba napomenuti da su Turci bili zazidali sva tri prozora tako da su ostavili otvoren samo manji dio. Prozori su dovedeni u prvobitno stanje u doba Austrije. Truhelka tvrdi da je Fetija uređivana o državnom trošku u vrijeme Ferhat-bega poslije osvojenja Bihaća 1592. god. Truhelka piše da je arcus triumphalis u dnu lađe, koji dijeli prezbiterij, bio velik 12x7,2 m. On ujedno tvrdi da je na temeljima apside bila sagrađena jedna privatna kuća. Ta danas ne postoji, nego nekoliko metara dalje u pravcu apside nalazi se nova građevina. (danas đački dom).

Marko Vego - Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine

Glavna i najljepša gotska građevina u Bihaću je crkva sv. Ante koja potječe iz 1266 godine koja je služila kao gradska crkva pod upravom dominikanaca. Turci su je poslije pada Bihaća pretvorili u carsku džamiju i dali joj ime Fetija-džamija. Devet nadgrobnih ploča hrvatskih plemića nađene su pri ulazu u džamiju i služile su za pod.

Pri osvajanju novih krajeva, naročito gradova, Turci su običavali pretvarati crkve u džamije, kao što su učinili s onom u Beogradu 1521. god. To su isto učinili sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa evo i sa crkvom sv. Ante u Bihaću.

dobar info

Nek bude džamija. To će otklonit opasnost da će opet postat pravoslavna.

crvenkasti wrote:Nek bude džamija. To će otklonit opasnost da će opet postat pravoslavna.

Gotska gradnja crkvi je karakteristična za Bizant.

Bizant je više od 1000 godina bio most između istoka i zapada. Nabogatije i najnaprednije carstvo na svijetu.

Križari su razorili Carigrad, Zapad je uništio Bizant i pustio svoje saveznike muslimane u Europu. Počeo je mračni Srednji vijek.

crvenkasti wrote:Bizant je više od 1000 godina bio most između istoka i zapada. Nabogatije i najnaprednije carstvo na svijetu.

Križari su razorili Carigrad, Zapad je uništio Bizant i pustio svoje saveznike muslimane u Europu. Počeo je mračni Srednji vijek.

Zapad nije pustio muslimane u Europu, nego je zaustavio invazije islamskih osvajača, Osmanlija i Arapa.

Doduše ne baš cijeli Zapad kao takav, ali neki segmenti zapada jesu. Bitka kod Beča, Bitka za Lepant i mnogo ranije Karl Martel.

Ali da su razvaljivanjem Carigrada i Bizanta oslabili Bizant i pogodovali njegovom padu pod OSmanlije istina je. Iako su OSmanlije bili takva sila da bi Bizant svakako pao.

Također su međusobni sukobi, ratovi i neprijateljstva a nerijetko i građanski ratovi po Europi itekako olakšali islamske prodore u Europu.

A Erdogan i Sveta Sofija ... pa može mu se. Ko će ga spriječiti

Muslimansko-pravoslavna posla. Osim crvenkastog, ere, yehudima, pizzona ne vidim da se ikoga tiče. Sveto je ipak sekularan

Govindu i soru sam zaboravio s druge strane

AlfaOmega wrote:Muslimansko-pravoslavna posla. Osim crvenkastog, ere, yehudima, pizzona ne vidim da se ikoga tiče. Sveto je ipak sekularan

Počet će se i tebe ticat kad probudi hodžin poziv na molitvu s obližnjeg minareta.

Ja u šumi živim, ne bu to do mene došlo

AlfaOmega wrote:Muslimansko-pravoslavna posla. Osim crvenkastog, ere, yehudima, pizzona ne vidim da se ikoga tiče. Sveto je ipak sekularan

Šta mene stalno petljate u vaša s*anja, ja sam samo donositelj vijesti.
Čim vam se ne sviđaju mene okrivljujete...ono, ukinite Reuters, ili što?

Eroo wrote:

AlfaOmega wrote:Muslimansko-pravoslavna posla. Osim crvenkastog, ere, yehudima, pizzona ne vidim da se ikoga tiče. Sveto je ipak sekularan

Šta mene stalno petljate u vaša s*anja, ja sam samo donositelj vijesti.
Čim vam se ne sviđaju mene okrivljujete...ono, ukinite Reuters, ili što?

Dobro tebe, ti si stvarno star i glup. Ali zašto mene?

Eroo wrote:Erdoğan ponovno provocira: Aja Sofija možda postane džamija 

Da netko iz Hrvatske ima muda rekao bi mu da možda ponovno postaje hrišćanski hram.