Prvi penzioneri već rade

debotoijusto wrote:iz izloga broj 2 biram rad umirovljenika na pola radnog vremena a stvarno koliko zele+ zadrzavanje mirovina a ne zaposljavanje novih djelatnika i podizanje placa

mortal wrote:

debotoijusto wrote:iz izloga broj 2 biram rad umirovljenika na pola radnog vremena a stvarno koliko zele+ zadrzavanje mirovina a ne zaposljavanje novih djelatnika i podizanje placa

stvarno poremećeno da sad i umirovljenici uz zadržavanje mirovina imaju prednost pred nezaposenima
ovo je točka na i u progonu Hrvata
van svakog razuma
povlačiti takve poteze u zemlji gdje je stopa nezaposlenih 0 posto je ok, kod nas van svake pameti

mortal wrote:stvarno poremećeno da sad i umirovljenici uz zadržavanje mirovina imaju prednost pred nezaposenima
ovo je točka na i u progonu Hrvata
van svakog razuma
povlačiti takve poteze u zemlji gdje je stopa nezaposlenih 0 posto je ok, kod nas van svake pameti

Među članicama Unije, najveći udio umirovljenika koji nastavljaju raditi ima Švedska, u kojoj svaki treći građanin starije životne dobi i nakon odlaska u mirovinu ostaje na tržištu rada. Još veće udjele umirovljenika koji nastavljaju raditi imaju dvije sjeverne članice EFTA-e - Norveška i Island, u kojima na tržištu rada i nakon umirovljenja ostaje gotovo dvije petine građana starije dobi, pokazuju rezultati istraživanja Europske komisije za 2012. godinu.

S druge strane, najmanji udio umirovljenika koji i nakon odlaska u mirovinu nastavljaju raditi imaju Grčka i Španjolska, samo oko dva posto. Malo građana nakon umirovljenja na tržištu rada ostaje i u Belgiji i Luksemburgu, oko sedam posto, a toliko ih je otprilike i u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje eurokrata. Sve je to daleko ispod prosjeka Unije, u kojoj i nakon umirovljenja nastavlja raditi, pokazuje studija, 15,9 posto umirovljenika u dobi od 50 do 70 godina.

- Stariji radnici neće kočiti zapošljavanje mlađih. Mlađa je radna snaga u određenim segmentima konkurentnija od starije. Osim toga, mnoge poslove starija populacija ni ne može obavljati, pa nije realno očekivati da će se zapošljavati u, primjerice, građevini ili pojedinim turističkim zanimanjima - napominje Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko banke.
Štoviše, naši sugovornici smatraju da značajan bazen radne snage u Hrvatskoj postoji i kod studenata i učenika, ali i invalida. Mnogi od njih mogu i žele raditi. Uglavnom je, naravno, riječ o povremenim i privremenim poslovima. Sve tri skupine, inače, znatno su slabije zastupljene na hrvatskom tržištu rada nego u razvijenijim zemljama.

ivna je splitska noć, vrijeme za pohod u noćni život dalmatinskog bisera. Štikle žuljaju i prije nego što smo krenuli pa se pozivanje taksija čini kao idealno rješenje. U aplikaciji biramo željenu adresu, vozilo stiže za svega dvije minute, a za volanom je simpatični Ivan Marušić.
– Mlade dame, idete u provod? Ako trebate preporuku za dobar kafić ili klub, stojim na raspolaganju. Znam što je ‘in’, otkad vozim taksi, proživljavam drugu mladost – smije se Ivan.
Vitalni šezdesetogodišnjak u Cammeu je od početka lipnja prošle godine, a ovaj ga je posao, kako kaže, spasio.
– Nakon 30 godina u jednoj velikoj firmi zbog zdravstvenih problema morao sam u mirovinu, a onda sam u jednom trenutku osjetio želju da opet radim – priča.

– Kada sam došao u ured i vidio svog poznanika koji tamo radi, a kojeg iznimno cijenim, znao sam da je to – to. Nisam dvojio ni minute, to vam je bilo sudbinski – dodaje.


Kada ne radi, vrijeme provodi s unukom, koji se može pohvaliti ‘didom’ koji je aktivan i u ‘zlatnim’ godinama.

– Preporučio bih svim umirovljenicima koji razmišljaju o poslu da sjednu za volan. Rad s mladima me pomlađuje, a smjene mogu prilagoditi svojim potrebama. Ma milina – zaključuje ponosni ‘dida’ iz taksija.