Zlo se povampirilo

U Zagreb je prošlog petka stigao ugledni američki biolog Jerry A. Coyne, zaslužni profesor biologije na Sveučilištu u Chicagu, autor brojnih radova i knjiga o evoluciji, znanosti i religiji. Dvije najpoznatije - ''Zašto je evolucija istinita'' i ''Vjera protiv činjenica: Zašto su znanost i religija nespojive'' - prevedene su i objavljene u Hrvatskoj u izdanju In.Tri.

Dobio sam iznimno vrijednu priliku da s njime napravim intervju Skypeom. U skladu s mojim očekivanjima, Coyne se pokazao kao izuzetno inteligentan, obrazovan i zanimljiv sugovornik. No razgovor je zbog toga potrajao dulje nego što sam planirao, a ja nakon prijepisa cijelog razgovora nisam ima srca ništa kratiti. Tako je nastao ovaj dugački intervju, najduži koji sam ikada vodio. No nadam se da to većinu čitatelja neće obeshrabriti da zavire barem u dijelove teksta koji sam podijelio u glavne tematske cjeline. Moja iskrena preporuka je da se udobno smjestite i potražite teme koje bi vas, ako ništa drugo, mogle potaknuti na vrlo vrijedna razmišljanja.

Ove statistike potvrđuju da postoji sukob između znanosti i religije. To je samo jedna takva statistika. Ja ih u svojoj knjizi ''Vjera protiv činjenica: Zašto su znanost i religija nespojive'' iznosim mnogo. U njoj također podrobnije objašnjavam zašto religija i znanost nisu spojive. Ovdje ću pokušati objasniti ukratko. Prije svega pod znanošću ne podrazumijevam znanstvena otkrića ili profesionalno stanje u znanosti, nego empirijsku metodu koju koriste znanosti kao što je promatranje prirode, testiranje hipoteza, dovođenje postojećih hipoteza u sumnju itd. Zbog te metode ja znanost smatram najrafiniranijim oblikom racionalnosti. Kada govorim o religiji, uglavnom mislim na obožavanje nadnaravnog bića koje može ili ne mora djelovati u svijetu. U abrahamskim religijama, o kojima govorim u svojoj knjizi, teistički bog je u interakciji s ljudima, a postoje i moralni kodeksi kojih se ljudi moraju pridržavati. Pritom treba imati na umu da religije predstavljaju određene tvrdnje koje bi se trebale smatrati istinama, a neke od njih odnose se na ovaj svijet. Religije ne govore samo o moralnosti i smislu života. One također ovise o istinitosti određenih ideja. Primjerice, kršćanstvo ovisi o istinitosti tvrdnji o postojanju Boga, njegova sina Isusa i uskrsnuća. Postoje mnoge druge tvrdnje o kojima druge religije ovise.

Postoji više oblika nespojivosti između religije i znanosti. Prvi se sastoji u metodi kojom se utvrđuje je li neka tvrdnja istinita. Znanost koristi empirijsku metodu, a religija se poziva na dogmu, spise, autoritete i vjeru. No to nisu pouzdane metode za otkrivanje što je istina. To nas dovodi do drugog oblika, a to je nespojivost u rezultatu tih metoda. Naime, kada primijenimo religiozne metode u istraživanju što je istina, one vrlo često dolaze do krivih tvrdnji. Možete napraviti cijelu listu religioznih tvrdnji koje su prokazane kao neistinite. Primjerice, u kršćanstvu i u judaizmu to su priče o stvaranju, koje je opovrgnula evolucija, zatim je tu opovrgnuta priča o bijegu Židova iz Egipta u Sinaj i sl. Također, svaka religija razlikuje se od svake druge religije po pitanju toga što smatra istinom, a to znači da je metodologija kojom religije utvrđuju što je istina nepouzdana i nespojiva sa znanošću. Naime, znanost je nešto oko čega se slažu svi znanstvenici posvuda bilo da su iz Indije, Afrike, Njemačke, Hrvatske ili SAD-a. Znanost svuda koristi iste metode kojima dolazi do istih zaključaka, što pokazuje da je njezina metoda pouzdana. Konačno, tu je i nespojivost u filozofiji. Filozofija znanosti, koja se temelji na iskustvu, a ne na nekoj a priori pretpostavci, jest da ne postoji neko nadnaravno biće koje bi utjecalo na stvari koje promatramo u prirodi, a to se u znanstvenim istraživanjima potvrđuje. To je filozofska tvrdnja koja je temelj empirijske metodologije. S druge strane, vjerska filozofija kreće od pretpostavke da Bog postoji. Zbog svega navedenog, znanost i religija naprosto nisu spojive.

------------------------------------------------------

 Zlo je zlo.....DA