Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Page 1 of 1
Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-raif-dizdarevic-informbiro-1948-ne-tito-staljin/29317674.html
Povodom obilježavanja 70. godišnjice velikog istorijskog događaja, rezolucije Informbiroa, Udruženje za modernu historiju Sarajevo, objavilo je knjigu nekadašnjeg visokog zvaničnika Raifa Dizdarevića, "Sudbonosni podvig Jugoslavije", podsjećanje na istorijsko "Ne" staljinizmu, događaj koji je opredijelio budućnost Jugoslavije. Knjiga se bavi kontinuitetom odnosa Jugoslavije i Sovjetskog Saveza (SSSR), od izbijanja sukoba 1948. do Deklaracije o međusobnim i međunarodnim odnosima, 1988. godine. Zašto je to sudbonosni podvig jedno je od pitanja koje smo postavili Raifu Dizdareviću.
RSE: Šta je bio povod za pisanje ove knjige?
Dizdarević: Savremenik sam događanja o kojima sam pisao u ovoj knjizi. Svjedok sam tih događanja. S obzirom na poslove koje sam radio, učesnik sam mnogih od tih događaja. Naslov knjige je "Sudbonosni podvig Jugoslavije". Bilo je ideja da se naslov možda modifikuje i mijenja, ali sam ga žustro branio. Za devet dana je Vidovdan, dan kada je objavljena rezolucija Informbiroa, koja je u suštini značila svojevrsnu objavu rata Jugoslaviji.
Prošlo je 70 godina od tada. Uz to, ideja je potekla u jednom razgovoru između mene i Husnije Kamberovića. U međuvremenu ću doživjeti jedan ozbiljan defekt, povredu i pet mjeseci nisam izlazio iz kuće. Pošto sam se bojao da ću pasti u depresiju, mislio sam da bi bilo dobro da se nečim ozbiljnim bavim. Onda sam odlučio da napišem ovu knjigu. U zlu ima i dobrog.
RSE: O ovom događaju se jako malo govori. Kada se spominje, nekako se više govori o sukobu između Tita i Staljina. Zašto je to tako?
'Nas je sukob sa Staljinom i staljinizmom natjerao da se sami oslobađamo staljinizma' (foto: Tito sa sovjetskim vojnicima, 1945)
Dizdarević: Mislim da je nekako prašina vremena prekrila taj događaj. O njemu se uglavnom istorijski netačno piše, prema aktuelnim potreba političara. Svodi se često na priču da je to bio sukob između Josipa Broza Tita i Josifa Visarijonoviča Staljina. Često se sve svodi samo na Goli otok, čemu sam posvetio posebnu pažnju u ovoj knjizi.
Smatrao sam da saznanja do kojih sam došao, radeći na poslovima koji su mi povjereni, nisu moje privatno vlasništvo i da sam, iz ovih i drugih razloga, dužan da moja saznanja ostavim, da eventualno posluže nekome ko će pokazivati interes za taj period i za ta događanja, ko će istraživati, da ovo bude neki mali prilog istorijskoj istini.
Često se puta postavlja pitanje šta je uzrok sukobu do koga smo došli? Jesu li to razlike između Tita i Staljina? Da li to bio neki politički dvoboj ili su to korijeni razlika, koje su postojale? Mislim da se radi o strateškim razlikama od samog početka, strateški sukob dva koncepta, dva pogleda na razvoj, pogotovo u onome što se govorilo da je socijalizam, u onome što su bile ogromne razlike u shvatanju i traženju puteva ostvarivanja socijalističkih ideala.
RSE: Zašto je to sudbonosni podvig?
Dizdarević: Mi nismo htjeli da idemo na Informbiro jer smo već bili osuđeni. Došla su pisma Staljina, dolazile su prijetnje. To istorijsko ne je taj sudbonosni podvig. Da Jugoslavija nije to uradila, pitanje je šta bi uopšte bilo sa zemljom, da je postala satelit, kako bi se uopšte razvijali odnosi na Balkanu i u Evropi. Jugoslavija se nije pojavila kao međunarodni problem ili slučaj, postala je faktor međunarodnih odnosa tim činom. Iskazala je veliku državničku i političku hrabrost da kaže jednom velikom SSSR-u, a još većem Staljinu, "Ne".
Goli otok i Kardeljeva inicijativa
RSE: U odluci da se kaže "Ne" SSSR-u da li je bilo uticaja Zapada?
Dizdarević: Kada je riječ o odluci vrha Jugoslavije da kaže "Ne", Zapad nije imao nikakvog uticaja jer smo bili izolovani. Mi smo imali loše odnose. Mi smo dosta crno-bijelo gledali na svijet, na Zapad.
Nas je sukob sa Staljinom i staljinizmom natjerao da se sami oslobađamo staljinizma, koji je bio u našim glavama, da se oslobađamo dogmatizma, da se oslobađamo crno-bijelog gledanja na svijet i straha izlaska u svijet, da se otvaramo prema svijetu. Mi smo se našli pred pitanjem kuda i kako dalje. Kakav režim graditi, kojim postulatima, na kojim opredjeljenjima, kakvu strategiju međunarodnog angažovanja Jugoslavija treba da gradi? Da li graditi na tome što ćemo nastaviti pljuvati imperijalizam ili ćemo zdravorazumski cijeniti o svijetu u kom mi živimo i u kome treba da tražimo sebi svoje mjesto? Tim više što je to "Ne" bio jedan veliki kapital.
'Kardelj je u jednom razgovoru sa Titom bio inicijator da bi trebalo sve one, koji su se eksponirali i koji predstavljaju stvarnu opasnost, držati na jednom mjestu, pod punom kontrolom' (foto: Kardelj sa Titom 1957)
RSE: U ovoj knjizi posebnu pažnju posvećujete postojanju Golog otoka. U javnosti je mnogo mistifikacija oko toga. Čija je ideja bila osnivanje Golog otoka?
Dizdarević: Prvo je pitanje zašto je nastao Goli otok? Mi smo se morali braniti. Mi smo imali u Jugoslaviji preko 9.000 ljudi koji su na ovaj ili onaj način bili vezani za obavještajne i sigurnosne službe SSSR-a i satelita. To baš i nije mala snaga, ako uzmete jedan priličan broj ljudi koji su se priklonili Informbirou. Normalno je da smo se morali braniti od eventualnih organizovanih, destruktivnih djelovanja unutar zemlje. Rezolucija Informbiroa je završena pozivom na pobunu i obaranje rukovodstva Jugoslavije.
Čini mi se da sam zabilježio da je u stvari Kardelj, u jednom razgovoru sa Titom, bio inicijator da bi trebalo sve one, koji su se eksponirali i koji predstavljaju stvarnu opasnost, držati na jednom mjestu, pod punom kontrolom.
RSE: Iako više ne postoje ni SSSR ni Jugoslavija, šta mislite o današnjem uticaju Ruske Federacije na zapadni Balkan?
Dizdarević: Nikada se Rusija, bilo da je bila SSSR, bilo da je Ruska Federacija nije riješila ili odbacila ili napustila svoje pretenzije da izađe na topla mora, a mi smo tu negdje oko tih toplih mora. Postoji zaista jedna pretenzija prisustva političkog uticaja u zemljama Balkana.
To je jako izraženo, trenutno, kada je riječ o Srbiji, pokušajima u Crnoj Gori, koji su na sreću propali. To je prisutno u BiH. Ta politika pretenzija, ta politika nastojanja ostvarivanja svog uticaja i svojih interesa je prisutna u politici kroz Milorada Dodika. Sve ono što on čini, veže se za te pretenzije, on je eksponent tih pretenzija. Dakle, nismo mi van, mi smo debelo uključeni u to.
Povodom obilježavanja 70. godišnjice velikog istorijskog događaja, rezolucije Informbiroa, Udruženje za modernu historiju Sarajevo, objavilo je knjigu nekadašnjeg visokog zvaničnika Raifa Dizdarevića, "Sudbonosni podvig Jugoslavije", podsjećanje na istorijsko "Ne" staljinizmu, događaj koji je opredijelio budućnost Jugoslavije. Knjiga se bavi kontinuitetom odnosa Jugoslavije i Sovjetskog Saveza (SSSR), od izbijanja sukoba 1948. do Deklaracije o međusobnim i međunarodnim odnosima, 1988. godine. Zašto je to sudbonosni podvig jedno je od pitanja koje smo postavili Raifu Dizdareviću.
RSE: Šta je bio povod za pisanje ove knjige?
Dizdarević: Savremenik sam događanja o kojima sam pisao u ovoj knjizi. Svjedok sam tih događanja. S obzirom na poslove koje sam radio, učesnik sam mnogih od tih događaja. Naslov knjige je "Sudbonosni podvig Jugoslavije". Bilo je ideja da se naslov možda modifikuje i mijenja, ali sam ga žustro branio. Za devet dana je Vidovdan, dan kada je objavljena rezolucija Informbiroa, koja je u suštini značila svojevrsnu objavu rata Jugoslaviji.
Prošlo je 70 godina od tada. Uz to, ideja je potekla u jednom razgovoru između mene i Husnije Kamberovića. U međuvremenu ću doživjeti jedan ozbiljan defekt, povredu i pet mjeseci nisam izlazio iz kuće. Pošto sam se bojao da ću pasti u depresiju, mislio sam da bi bilo dobro da se nečim ozbiljnim bavim. Onda sam odlučio da napišem ovu knjigu. U zlu ima i dobrog.
RSE: O ovom događaju se jako malo govori. Kada se spominje, nekako se više govori o sukobu između Tita i Staljina. Zašto je to tako?
'Nas je sukob sa Staljinom i staljinizmom natjerao da se sami oslobađamo staljinizma' (foto: Tito sa sovjetskim vojnicima, 1945)
Dizdarević: Mislim da je nekako prašina vremena prekrila taj događaj. O njemu se uglavnom istorijski netačno piše, prema aktuelnim potreba političara. Svodi se često na priču da je to bio sukob između Josipa Broza Tita i Josifa Visarijonoviča Staljina. Često se sve svodi samo na Goli otok, čemu sam posvetio posebnu pažnju u ovoj knjizi.
Smatrao sam da saznanja do kojih sam došao, radeći na poslovima koji su mi povjereni, nisu moje privatno vlasništvo i da sam, iz ovih i drugih razloga, dužan da moja saznanja ostavim, da eventualno posluže nekome ko će pokazivati interes za taj period i za ta događanja, ko će istraživati, da ovo bude neki mali prilog istorijskoj istini.
Često se puta postavlja pitanje šta je uzrok sukobu do koga smo došli? Jesu li to razlike između Tita i Staljina? Da li to bio neki politički dvoboj ili su to korijeni razlika, koje su postojale? Mislim da se radi o strateškim razlikama od samog početka, strateški sukob dva koncepta, dva pogleda na razvoj, pogotovo u onome što se govorilo da je socijalizam, u onome što su bile ogromne razlike u shvatanju i traženju puteva ostvarivanja socijalističkih ideala.
RSE: Zašto je to sudbonosni podvig?
Dizdarević: Mi nismo htjeli da idemo na Informbiro jer smo već bili osuđeni. Došla su pisma Staljina, dolazile su prijetnje. To istorijsko ne je taj sudbonosni podvig. Da Jugoslavija nije to uradila, pitanje je šta bi uopšte bilo sa zemljom, da je postala satelit, kako bi se uopšte razvijali odnosi na Balkanu i u Evropi. Jugoslavija se nije pojavila kao međunarodni problem ili slučaj, postala je faktor međunarodnih odnosa tim činom. Iskazala je veliku državničku i političku hrabrost da kaže jednom velikom SSSR-u, a još većem Staljinu, "Ne".
Goli otok i Kardeljeva inicijativa
RSE: U odluci da se kaže "Ne" SSSR-u da li je bilo uticaja Zapada?
Dizdarević: Kada je riječ o odluci vrha Jugoslavije da kaže "Ne", Zapad nije imao nikakvog uticaja jer smo bili izolovani. Mi smo imali loše odnose. Mi smo dosta crno-bijelo gledali na svijet, na Zapad.
Nas je sukob sa Staljinom i staljinizmom natjerao da se sami oslobađamo staljinizma, koji je bio u našim glavama, da se oslobađamo dogmatizma, da se oslobađamo crno-bijelog gledanja na svijet i straha izlaska u svijet, da se otvaramo prema svijetu. Mi smo se našli pred pitanjem kuda i kako dalje. Kakav režim graditi, kojim postulatima, na kojim opredjeljenjima, kakvu strategiju međunarodnog angažovanja Jugoslavija treba da gradi? Da li graditi na tome što ćemo nastaviti pljuvati imperijalizam ili ćemo zdravorazumski cijeniti o svijetu u kom mi živimo i u kome treba da tražimo sebi svoje mjesto? Tim više što je to "Ne" bio jedan veliki kapital.
'Kardelj je u jednom razgovoru sa Titom bio inicijator da bi trebalo sve one, koji su se eksponirali i koji predstavljaju stvarnu opasnost, držati na jednom mjestu, pod punom kontrolom' (foto: Kardelj sa Titom 1957)
RSE: U ovoj knjizi posebnu pažnju posvećujete postojanju Golog otoka. U javnosti je mnogo mistifikacija oko toga. Čija je ideja bila osnivanje Golog otoka?
Dizdarević: Prvo je pitanje zašto je nastao Goli otok? Mi smo se morali braniti. Mi smo imali u Jugoslaviji preko 9.000 ljudi koji su na ovaj ili onaj način bili vezani za obavještajne i sigurnosne službe SSSR-a i satelita. To baš i nije mala snaga, ako uzmete jedan priličan broj ljudi koji su se priklonili Informbirou. Normalno je da smo se morali braniti od eventualnih organizovanih, destruktivnih djelovanja unutar zemlje. Rezolucija Informbiroa je završena pozivom na pobunu i obaranje rukovodstva Jugoslavije.
Čini mi se da sam zabilježio da je u stvari Kardelj, u jednom razgovoru sa Titom, bio inicijator da bi trebalo sve one, koji su se eksponirali i koji predstavljaju stvarnu opasnost, držati na jednom mjestu, pod punom kontrolom.
- Rehabilitacija i obeštećenje za golootočke zatvorenike
- Goli otok čeka kupca, bivši logoraši rehabilitaciju
- Oralna historija čuva sjećanja žrtava
RSE: Iako više ne postoje ni SSSR ni Jugoslavija, šta mislite o današnjem uticaju Ruske Federacije na zapadni Balkan?
Dizdarević: Nikada se Rusija, bilo da je bila SSSR, bilo da je Ruska Federacija nije riješila ili odbacila ili napustila svoje pretenzije da izađe na topla mora, a mi smo tu negdje oko tih toplih mora. Postoji zaista jedna pretenzija prisustva političkog uticaja u zemljama Balkana.
To je jako izraženo, trenutno, kada je riječ o Srbiji, pokušajima u Crnoj Gori, koji su na sreću propali. To je prisutno u BiH. Ta politika pretenzija, ta politika nastojanja ostvarivanja svog uticaja i svojih interesa je prisutna u politici kroz Milorada Dodika. Sve ono što on čini, veže se za te pretenzije, on je eksponent tih pretenzija. Dakle, nismo mi van, mi smo debelo uključeni u to.
Hektorović- Posts : 26373
2018-04-10
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Nije, ali zato su ih Ukrajinci odjebali, daleko je Balkan
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Ovaj Raif kao da je negdej bio zamrznut pa se probudio nakon 70 godina.
O jebo te ... cuj Inforbiro ...svasta.
Balkan je pod americkom sapom i nije mi jasno to stalno budalasanje kako ce Rusija na Balkanu ovo ili ono ...
O jebo te ... cuj Inforbiro ...svasta.
Balkan je pod americkom sapom i nije mi jasno to stalno budalasanje kako ce Rusija na Balkanu ovo ili ono ...
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Slicno su i Skoti odjebali Engleze nekad davno i tristo godina bili spremni sa crnim vragom kontra Englezxa a na kraju se pokunjeno dovukli pod engleski suverenitet.RayMabus wrote:Nije, ali zato su ih Ukrajinci odjebali, daleko je Balkan
Sto i danas traje.
UKrajina kad se probudi iz svoga ekstremnog nacionalizma koji ih je doveo u opcu propast, i kad sve zbroje, oduzmu, pomnoze i podijele, vidjet ce kakvu su glupost napravili.
Ako upoce opstanu u jednom komadu do tada.
Amerika i Britanija sa svojim priguznicima su htjeli Krim ili da se Rusija uvali u Ukrajini u beskrajni rart i sukob. A kako vidimo to Rusiji ne pada na pamet. Industriju su odvoljili od Ukrajine, zaobilaze ih gasovodima i naftovodima. Uzeli su krim kao sto su i morali ... i sta ce sad Ukrajina.
Jedino da oni napadnu Rusiju. Jer kako vidimo Rusija njih nece da napadne jer nema ni zasto.
Prema tome, nije Ukrajina odjebala Rusiju nego je prije obratno, Rusija odjebava Ukrajinu na sve nacine. I Ukri vriste radi Sjevernog Toka. I ko koga tu odjebava.
Rusij jedino ne zeli NATO i americke baze u Ukrajini. A za sve ostalo ih kitomir zaboli.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Da, trče odma Ukrajinci da se vrate pod rusku upravu
Pričam ti priču kako Rusiju nezanima Ukrajina
Pričam ti priču kako Rusiju nezanima Ukrajina
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
PA vjerojatno ih zanima, ali da se nesto slomise da Ukrajinu stave pod svoju dominaciju ... to se jedino tebi prividja.RayMabus wrote:Da, trče odma Ukrajinci da se vrate pod rusku upravu
Pričam ti priču kako Rusiju nezanima Ukrajina
Rusija je prema Ukrajini izabrala najpametniji stav, pusti ih nek se jebu sami sa sobom i gotovo. Prekini sve industrijeke kooperacije, prebaci sve u RF, sve strucnjake koji zele da dodju u RF lijepo primis, zaobidji ih sa energetskom infrastrukturom, zamrzni sukob u Donbasu dok je moguce, Krim si uzeo i investiraj u njega ... i to bi bilo to.
Hoce da budu americka kolonija... pa nek im bude.
A Amerika samo zeli da Rusi i Ukrajinci medjusobno proliju tankere krvi. To Rusi shvacaju. Jer za Anglosase svi Slaveni i Istocni Europljani su stoka i niza rasa.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Generalno priča o Rusima mi je zanimljiva jedino ako je nešto konkretno a za sada nema vojne opasnosti za Hr pa me boli kurac za njih i Srbiju, RS i pokušaje puća u CG
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Neke od odgovora nudi knjiga "Velika šahovska ploča'' Zbigniewa Brzezinskog, bivšeg savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost od 1977. do 1998. godine koji je poznat po više važnih dijela kojima, iako nastupa kao američki patriota, pomaže boljem razumijevanju međunarodnih odnosa, te otkriva kako su i dešavanja na političkoj sceni svijeta često partija šaha svjetskih moćnika. U ovom slučaju, stiče se utisak, američkog predsjednika Baracka Obame i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Predstavljajući svijet "kao veliku šahovsku ploču", Brzezinski konstatira da je Amerika zapravo jedina supersila, dok na prostoru Euroazije, koja je, po Brzezinskom "glavna američka nagrada", postoji pet ključnih geostrateških igrača i pet geopolitičkih stožera.
Francuska, Njemačka, Rusija, Kina i Indija su glavi i aktivni igrači, dok su nešto manje, ali važni Velika Britanija, Japan i Indonezija. S druge strane, upravo su Ukrajina, koja je ovih dana u žiži svjetske javnosti, te Azerbejdžan, Južna Koreja , Turska i Iran "kritično značajni geopolitički stožeri".
"Ukrajina je novi, ali važan prostor na euroazijskoj šahovskoj ploči. Predstavlja geopolitički stožer zbog toga što samo njeno postojanje kao nezavisne zemlje pomaže preobražaju Rusije.
Rusija bez Ukrajine više nije evropska imperija. Rusija bez Ukrajine i dalje može da se bori za imperijalni status, ali bi ona tada postala pretežno azijska imperijalna država koja bi se najvjerovatnije uvukla u iznurujuće sukobe sa nacionalno probuđenim stanovnicima srednje Azije koji bi se osvetnički ponašali zbog gubitka svoje nedavno stečene nezavisnosti, a koja bi podržavale njima prijateljske islamske države sa juga'', navodi Brzezinski, te znakovito konstatira:
"Ukoliko bi Moskva povratila kontrolu nad Ukrajinom, sa njenih 52 miliona stanovnika, velikim resursima, kao njenom pristupu Crnom moru, Rusija bi automatski ponovo stekla potrebna sredstva da postane moćna imperijalna sila, spajajući Evropu i Aziju. Gubitak nezavisnosti Ukrajine imao bi neposredne posljedice po srednju Evropu, što bi preobrazilo Poljsku u geopolitički stožer na istočnoj granici ujedinjenje Evrope".
https://www.klix.ba/vijesti/svijet/velika-sahovska-ploca-bez-ukrajine-rusija-ne-moze-biti-imperijalna-sila/140310004
Predstavljajući svijet "kao veliku šahovsku ploču", Brzezinski konstatira da je Amerika zapravo jedina supersila, dok na prostoru Euroazije, koja je, po Brzezinskom "glavna američka nagrada", postoji pet ključnih geostrateških igrača i pet geopolitičkih stožera.
Francuska, Njemačka, Rusija, Kina i Indija su glavi i aktivni igrači, dok su nešto manje, ali važni Velika Britanija, Japan i Indonezija. S druge strane, upravo su Ukrajina, koja je ovih dana u žiži svjetske javnosti, te Azerbejdžan, Južna Koreja , Turska i Iran "kritično značajni geopolitički stožeri".
"Ukrajina je novi, ali važan prostor na euroazijskoj šahovskoj ploči. Predstavlja geopolitički stožer zbog toga što samo njeno postojanje kao nezavisne zemlje pomaže preobražaju Rusije.
Rusija bez Ukrajine više nije evropska imperija. Rusija bez Ukrajine i dalje može da se bori za imperijalni status, ali bi ona tada postala pretežno azijska imperijalna država koja bi se najvjerovatnije uvukla u iznurujuće sukobe sa nacionalno probuđenim stanovnicima srednje Azije koji bi se osvetnički ponašali zbog gubitka svoje nedavno stečene nezavisnosti, a koja bi podržavale njima prijateljske islamske države sa juga'', navodi Brzezinski, te znakovito konstatira:
"Ukoliko bi Moskva povratila kontrolu nad Ukrajinom, sa njenih 52 miliona stanovnika, velikim resursima, kao njenom pristupu Crnom moru, Rusija bi automatski ponovo stekla potrebna sredstva da postane moćna imperijalna sila, spajajući Evropu i Aziju. Gubitak nezavisnosti Ukrajine imao bi neposredne posljedice po srednju Evropu, što bi preobrazilo Poljsku u geopolitički stožer na istočnoj granici ujedinjenje Evrope".
https://www.klix.ba/vijesti/svijet/velika-sahovska-ploca-bez-ukrajine-rusija-ne-moze-biti-imperijalna-sila/140310004
Guest- Guest
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Generalno nama je priča o Rusiji na Balkanu zanimljiva zbog Srbije i sad Rusi su zapeli u Ukrajini imaju pametnijeg posla u Siriji i eto sad za pet godina demografija u Srbiji još će više past bijela kuga mislim preslaba baza za utjecaj na Balkanu
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
raif dizdarevic...cudan lik....
vuksadinare- Posts : 100240
2015-09-08
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
postoje jake grupe koje imaju licne ekonomske koristi. na tome grade svoju pol. orjentaciju. iako svesni da sire diskutabilnu nadu.Ringo10 wrote:Ovaj Raif kao da je negdej bio zamrznut pa se probudio nakon 70 godina.
O jebo te ... cuj Inforbiro ...svasta.
Balkan je pod americkom sapom i nije mi jasno to stalno budalasanje kako ce Rusija na Balkanu ovo ili ono ...
Guest- Guest
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Ringo10 wrote:PA vjerojatno ih zanima, ali da se nesto slomise da Ukrajinu stave pod svoju dominaciju ... to se jedino tebi prividja.RayMabus wrote:Da, trče odma Ukrajinci da se vrate pod rusku upravu
Pričam ti priču kako Rusiju nezanima Ukrajina
Rusija je prema Ukrajini izabrala najpametniji stav, pusti ih nek se jebu sami sa sobom i gotovo. Prekini sve industrijeke kooperacije, prebaci sve u RF, sve strucnjake koji zele da dodju u RF lijepo primis, zaobidji ih sa energetskom infrastrukturom, zamrzni sukob u Donbasu dok je moguce, Krim si uzeo i investiraj u njega ... i to bi bilo to.
Hoce da budu americka kolonija... pa nek im bude.
A Amerika samo zeli da Rusi i Ukrajinci medjusobno proliju tankere krvi. To Rusi shvacaju. Jer za Anglosase svi Slaveni i Istocni Europljani su stoka i niza rasa.
Zato jer se boje Slavena.
Slaveni ( Istočni, Zapadni i Južni ) su najveća populacija - bijele - Arijske rase na Planeti.
_________________
.
Yehudim- Posts : 4913
2018-03-06
Yehudim- Posts : 4913
2018-03-06
Re: Raif Dizdarević: Moskva nije odustala od pretenzija na Balkan
Prva stavka je svojevrsna zabluda, koju su knogi usvojili jer smatraju Bzezinskog nekakvim genijem.Speare Shaker wrote:
Rusija bez Ukrajine više nije evropska imperija. Rusija bez Ukrajine i dalje može da se bori za imperijalni status, ali bi ona tada postala pretežno azijska imperijalna država
"Ukoliko bi Moskva povratila kontrolu nad Ukrajinom, sa njenih 52 miliona stanovnika, velikim resursima, kao njenom pristupu Crnom moru, Rusija bi automatski ponovo stekla potrebna sredstva da postane moćna imperijalna sila, spajajući Evropu i Aziju.
https://www.klix.ba/vijesti/svijet/velika-sahovska-ploca-bez-ukrajine-rusija-ne-moze-biti-imperijalna-sila/140310004
Osim toga Rusiji i ne treba da bude imperijalna sila. I njihova vizija multipolarnosti je u suprotnosti sa statusom imperijalne sile. Osim toga Rusija i nema potencijala da to bude.
A ono sto Anglosasi podrazumijevaju pod pojmom imperijalne sile je ovo sto Amerika zeli. I to je siguran put u samounistenje.
Druga stavka, u ovom trenutku bi ovakva Ukrajina za Rusiju bila nepodnosljiv teret i unazadila bi je ekonomski. A ono sto zovemo Novorusijom ce biti dio Rusije prije ili kasnije.
Ringo10- Posts : 21667
2015-09-24
Similar topics
» Raif Dizdarević: Od kukanja nema ništa, moramo mijenjati BiH
» Raif Dizdarević: Nadolazeći val desnice veliko je iskušenje za jedinstvo u Evropi
» Australija nije odustala od svoje težnje da postane republika
» Ocekuju napetosti!Umirovljeni americki general tvrdi da Srbija nije odustala od Velike Srbije
» Moskva: "Nemačka je prešla 'crvenu liniju'; Nije trebalo"
» Raif Dizdarević: Nadolazeći val desnice veliko je iskušenje za jedinstvo u Evropi
» Australija nije odustala od svoje težnje da postane republika
» Ocekuju napetosti!Umirovljeni americki general tvrdi da Srbija nije odustala od Velike Srbije
» Moskva: "Nemačka je prešla 'crvenu liniju'; Nije trebalo"
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum