U DOMOVINSKOM RATU SRPSKE SNAGE RASPOREDJENE I DJELOVALE UNUTAR SLOBODNIH DJELOVA HRVATSKE????

Ima li dokaza za ovu izjavu ?? 
Temu sam postavila jer sam sama dosla do odredjenih spoznaja! 
Ukoliko se tema razvije, zanimalo bi me zna li se koliko se invalida i poginulih pojavljivalo u mirnodopskom razdoblju, na kojem podrucju, koliko i tocno vrijeme stradavanja kao i mjesto.
 Broj nestalih?? Mjesto gdje im se gubi trag kao i vrijeme??

mortal wrote:Ima li dokaza za ovu izjavu ?? 
Temu sam postavila jer sam sama dosla do odredjenih spoznaja! 
Ukoliko se tema razvije, zanimalo bi me zna li se koliko se invalida i poginulih pojavljivalo u mirnodopskom razdoblju, na kojem podrucju, koliko i tocno vrijeme stradavanja kao i mjesto.
 Broj nestalih?? Mjesto gdje im se gubi trag kao i vrijeme??

to je bilo najizrazenije 1991 godine...svakako da su najveci problem bile vojarne jna...narocito one blizu bojisnice i kriznih zarista gdje su nerjetko u vojarne uz pomoc jna ibacivani rezervisti pa cak i neki pripadnici srpskih paravojnih formacija..drugo tu je djelovanje kos-a i ekstremnih pojedinaca ili grupa koji su na slobodnom dijelu vrsili obavjestajnu djelatnost,sirili dezinformacije.unosili paniku,prijetili obiteljima ciji su clanovi pripadnici hdz-a ili su bili u policiji,zng-u..dosta s etesko bilo nositi protiv takvih djelatnosti narocito u ranijoj fazi domovinskog rata tijekom ljeta i rane jeseni sa tim problemima...ispred imas direktne napade a iza sebe specijalni rat pa i također oruzane provokacije i napade..nije bilo lako doista...ja osobno to znam jer sqam tijekom ljeta prije odlaska na bojisnicu sudjelovao u bloakdama vojarni,cuvao objekte od drzavnog interesa,bili smo provocirani,osjetioo i snajpersko djelovanje...

ima jedna zanimljiva knjiga ne znam kako se autor zove ali sam je procitao prije 5,6 godina posudivsi je u knjiznici..gdje opisuje stanje na ajmo rec slobodnom dijelu hrvatske u ljeto 1991 i tamo do pada vojarni...mahom je pisao o događajima u svom kraju(zagreb,turopolje,podravina)...i prilozio mnogo dokumenata,svjedocenja,fotografija...i kad sa ove distance covjek proanalizira tadasnje događaje vidljivo je da situacija ajmo rec tada navodno u mirnijim krajevima hrvatske sve prije je bilo nego mirno..

..nasao sam podatak gdje pocetkom osmog mjeseca 1991 nedaleko od siska na dijelu koje je kontrolirala hrvatska vlast...kod mjesta Preloščice na savi jugoistocno od siska udaljeno od Siska desetak kilometara..primjecena naoruzana grupa u obliznjoj sumi za koju je utvrđeno da pripadaju srpskim paravojnim skupinama koji su se vjerojatno tijekom noci prebacili preko Save a vjerojatno su dosli iz smjera dijela obliznjeg okupiranog podrucja prema Sunji tj Petrinjaca ili Drljača  nekoliko kilometara udaljenih od Preloščice...nakon sto su bili primjeceni upucena je policijska postrojba iz Siska da ih neutralizira ali ipak na vrijeme su se uspjeli prebaciti preko Save i negdje u smjeru Blinjskog puta ili u tom podrucju vratiti se na okupirano podrucje...koji im je bio cilj nije bilo razjasnjeno..ali smatar se da su bili u nekoj izvidnickoj misiji jer na podrucju sela Bukovsko koje je bilo susjedno selo Preloščice nalazila se baza garde...

vuksadinare wrote:..nasao sam podatak gdje pocetkom osmog mjeseca 1991 nedaleko od siska na dijelu koje je kontrolirala hrvatska vlast...kod mjesta Preloščice na savi jugoistocno od siska udaljeno od Siska desetak kilometara..primjecena naoruzana grupa u obliznjoj sumi za koju je utvrđeno da pripadaju srpskim paravojnim skupinama koji su se vjerojatno tijekom noci prebacili preko Save a vjerojatno su dosli iz smjera dijela obliznjeg okupiranog podrucja prema Sunji tj Petrinjaca ili Drljača  nekoliko kilometara udaljenih od Preloščice...nakon sto su bili primjeceni upucena je policijska postrojba iz Siska da ih neutralizira ali ipak na vrijeme su se uspjeli prebaciti preko Save i negdje u smjeru Blinjskog puta ili u tom podrucju vratiti se na okupirano podrucje...koji im je bio cilj nije bilo razjasnjeno..ali smatar se da su bili u nekoj izvidnickoj misiji jer na podrucju sela Bukovsko koje je bilo susjedno selo Preloščice nalazila se baza garde...

nije da su se samo ubacivali sa srpske strane, s neprijateljskog dijela nego su dolazili iz unutrasnjosti Hrvatske i djelovali protiv Hrvatske sa slobodnih djelova, cesto izmjesani s Hrvatima


trebali bi jedno mjesto gdje bi skupljali sve podatke, pa kad bi sve bilo pred ocima sigurna sam da bi daleko priuje i lakse shvatili i veze i ljude razotkrili

mortal wrote:

vuksadinare wrote:..nasao sam podatak gdje pocetkom osmog mjeseca 1991 nedaleko od siska na dijelu koje je kontrolirala hrvatska vlast...kod mjesta Preloščice na savi jugoistocno od siska udaljeno od Siska desetak kilometara..primjecena naoruzana grupa u obliznjoj sumi za koju je utvrđeno da pripadaju srpskim paravojnim skupinama koji su se vjerojatno tijekom noci prebacili preko Save a vjerojatno su dosli iz smjera dijela obliznjeg okupiranog podrucja prema Sunji tj Petrinjaca ili Drljača  nekoliko kilometara udaljenih od Preloščice...nakon sto su bili primjeceni upucena je policijska postrojba iz Siska da ih neutralizira ali ipak na vrijeme su se uspjeli prebaciti preko Save i negdje u smjeru Blinjskog puta ili u tom podrucju vratiti se na okupirano podrucje...koji im je bio cilj nije bilo razjasnjeno..ali smatar se da su bili u nekoj izvidnickoj misiji jer na podrucju sela Bukovsko koje je bilo susjedno selo Preloščice nalazila se baza garde...

nije da su se samo ubacivali sa srpske strane, s neprijateljskog dijela nego su dolazili iz unutrasnjosti Hrvatske i djelovali protiv Hrvatske sa slobodnih djelova, cesto izmjesani s Hrvatima


trebali bi jedno mjesto gdje bi skupljali sve podatke, pa kad bi sve bilo pred ocima sigurna sam da bi daleko priuje i lakse shvatili i veze i ljude razotkrili

u zagrebu recimo obavjestajni rad pete kolone,kos-a bila je baza u vojarni tzv.jna na borongaju..posto je ta vojarna ili kompleks vojarni na borongaju bio dosta velik i prakticno se jedan dio nalazio u sumovitom dijelu sa istocne strane..gdje se moglo uci ili izaci dosta neometano narocito tijekom ljeta 1991 i pripadnici pete kolone i kos-a vrlo brzo i dosta neopazeno mogli su se izvuci iz vojarne kao i uci..no kasnije kad se pristupilo totalnoj blokadi vojarne vise nisu mogli svrljati samo tako...primjerice kad sam ja bio tamo tijekom 7 mjeseca 1991 tj sudjelovao tada u nekoj verziji polublokade kao dragovoljac bio sam bas na tom dijelu i imali smo zadatak motrenja tko sa te strane ulazi i izlazi...preko dana jos nekako si i mogao primjetiti ali tijekom noci vrlo slabo..jer nisi se mogao samo tako pribliziti ogradi vojarne...posto smo tada mahom bili nenaoruzani...a jna je vec tada izgradila uz ogradu polozaje za obrano i osmatranje..tako da je bilo tada donekle lako ovima da svrljau iza ansih leđa ili se netko pomijesao sa nasima i vrsio obavjestajni rad...ili sirio dezinformacije

Koliko ej bilo tesko kontrolirati ajmo rec slobodne teritorije hrvatske u ljeto 1919 govori i prilog u tome sto vrhovnistvo na celu sa Tuđmanom nije smjelo povuci dio kvalitetnih postrojbi zng-a i mup-a sa kriznih zarista da potpuno ne ugrozi i slobodni dio Hrvatske.Primjerice tijekom osmog mjeseca 1991 godine na zagrebackom podrucju uslijed odlaska veceg broja postrojbi garde i policije na krizna zarista osjetio se nedostatak ljudi koji bi kontrolirali zbivanja u gradu zagrebu i na zagrebackom podrucju..tako da su tuđman i vlada nacionalnog jedisntva tada uz dogovor za vlastima u zagrebu polovicom osmog mjeseca 1991 ubrzalo primanje ljudi u NZ(narodnu zastitu) te u dogovoru sa mup-om je NZ preuzela dio ovlasti mup-a...sto se tice kontrole vaznih prometnica u zagrebu i okolici,kontrolu vozila i ljudi te je NZ sve vise preuzimala punktove od garde i policije oko vojarni jna i njihovih objekata u zagrebu i okolici.Problem je bilo naoruzanje za NZ..u tom periodu na zagrebacko podrucju koje je tijekom 8 mjeseca 1991 brojilo oko 2500 ljudi tek je svaki treci pripadnik NZ bio naoruzan vecinom svojim osobnim naoruzanjem poput pistolja,lovackih pusaka,pumperica a tu i tamo netko je imao kalasnjikov koji je ubrzanim procesom legalizirano kod mup-a.Tako da je od 2500 pripadnika NZ u Zagrebu i pripadajucem gradskom okruzju imalo oruzja oko 700 pripadnika.To oruzje se predavalo na primopredaji smjena narocito na punktovima blizu vojarni i objekata jna kao i na kontrolnim punktovima najvaznijih gradskih i prigradskih krizanja.kako se sve vise razbuktavala agresija tijekom ljeta a narocito je to pocelo dolaziti do izrazaja u osmom mjesecu 1991 tako je sve vise bilo zahtjeva za zadacama NZ kako u gradu tako je jedan dio pripadnika NZ morao otici na najbliza krizna zarista koja su bila blize zagrebu da pojacaju malobrojne redove garde i policije na tom podrucju sto je dodatno slabilo tada ne bas brojnu NZ.Tako koncem osmog mjeseca 1991 dolazi do zapovjedi da se jos vise omasovi NZ na zagrebackom podrucju i shodno tome vlada je u koordinaciji sa vlasti u zagrebu donjela odluku da se dio oruzja iz njenih rezervi podjeli pripadnicima NZ u onom obimu koliko su tad imali oruzja na raspolaganju a mahom se radilo o pjesackom naoruzanju i straijem tipu pjesackog naoruzanja poput pusaka m-48,starih njemackih strojnica iz 2 svjetskog rata te manji dio novijeg automatskog i poluautomatskog naoruzanja.Tako da pocetkom rujna 1991 brojka pripadnika NZ raste na oko 4500 ljudi od kojih je oko 2500 naoruzano.U tom periodu NZ gotovo preuzima sve obrambene funckiej kao i funkcije kontrole situacije u gradu i prigradskim naseljima od mup-a i zng-a koji su morali hitno biti prebacena na krizna zarista jer je agresija jna i paravojnih srpskih formacija u tom periodu pocela poprimati totalne agresije na Hrvatsku a istovremeno sve je jace pocela djelovati tj vrsiti provokacije u kombaniciji i s aotvorenim napadima i tzv.jna te svoje djelovanje pojacavala je i peta kolona i u Zagrebi i na zagrebackom podrucju,to se i ocekivalo jer je tzv.jna imala dosta precizne podatke uz pomoc pete kolone koliko i koje su obrambene snage na zagrebackom podrucju,te su pojacavale svoje provokaciej sto oruzane,sto verbalnim sipadima sto izlascima vozila iz kruga vojarni bez suglasnosti sa mup-om ili vlastima,da bi izazvale napad na sebe i time imala otvorene karte za vojnu interevenciju i agresiju i na ovom podrucju grada.Uvidjevsi da NZ tesko se bori sa takvim agresivnim ispadima JNA u Zagrebu i na zagrebackom podrucju i pojacavanjem aktivnosti pete kolone ministar obrane i mup-a uz suglasje sa vladom naređuje da se određeni dio garde i mup-a koji su pripadali Zagrebu povuce sa kriznih zarista i pomogne NZ posto su imali vise iskustva i bolej naoruzanje.Naravno to je u tom trenutku slabilo nase snage na kriznim zaristima ali istovrmeno je prijetila velika opasnost da JNA iskoristi to sto u zagrebu i njegovom podrucju koej mu gravitira nema puno snaga garde i policije a NZ nije imala tu dostatnu snagu da parira jakim zagrebackim garnizonima u slucaju njihovih napada i ozbiljno ugrozi Zagreb kao glavni grad i tada najjace gospodarsko i kulturno srediste koje je svojim resursima uvelike tada pomagalo obranu i drugih hrvatskih krajeva i u to vrijeme udomljavala sve veci broj prognanika i izbjeglica iz drugih krajeva.Kad se pocetkom rujna 1991 usporedi samo brojnost npr.NZ garda zagreba koja ej tada brojala oko 4500 pripadniak sa brojnoscu ljudi ili pripadniak JNA u vojarnama i objektima JNA na podrucju grada zagreba i u samom gradu omjer je bio na strani JNA koja je tada brojala oko 6000 ljudi zajedno oficiri,podoficiri,vojnici i jedan manji dio ubacenih rezervista i onih iz zagreba koji su odlucili se pridruziti ovima u vojarnama jna a da ne govorimo o velikoj nadmoci u oruju i tehnici i samim time tesko bi NZ uspjela se oduprijeti takvoj snazi da su se ovi odlucili na otvoreni napad.No povalcenjem odeređenog broja garidsta i policije u Zagreb sto se tice ljdstva ono se ipak promjenilo u korist branitelja grada ali ne puno...sto se tcie oruzja ono je i dalje bilo u znaku velike premoci jna..ali ipak dobila se i određena kvalitet i u oruzju jer su gardisti i mupovci imali određen broj protuoklopnih oruzja sto je bilo izuzetno znacajno za moguci proboj oklopnih vozila u grad kojih je bilo u velikom broju u kasarnama i objektima kako u zagrebu tako i u okolici grada.

dosta teska situacija te 1991 godine u ljeto bilo je i na podrucju Koprivnice,Krizevaca i Bjelovara gdje su bili stacionirani jaki garnizoni jna sa topnicko-oklopno-mehaniziranim bataljonima kao i jedan problem koji je bio sto se na podrucjima tih gradova na slobodnom dijelu hravtske nalazio i poprilican proj pripadnika srpskog stanovnistva on nije bio u postocima puno velik ali srpska sela su se nalazila na vaznom strateskom podrucju gdje su mogla ozbiljnije ugroziti koprivnicu,krizevce i bjelovar.Na primjer vecina srpskih sela bilo je smjesteno između krizevaca i koprivnice na brdovitom dijelu kalnika koji je bio i najvece brdo u tom inace vecinom nizinskom dijelu hrvatske..jna iz garnizona u koprivnici i krizevcima je tijekom proljeca i ljeta 1991 podjelila oruzja u nekim srpskim selima na tom podrucju...ali nekih vecih incidenata nije bilo osim napada na policijsku ophodnju na kalniku pocetkom osmog mjeseca 1991 kada su srbi iz jednog klanickog sela preko noci postavili zasjedu u sumovitom predjelu kalnika na cesti koja vodi iz smjera krizevaca prema koprivnici i zapucali prema ophodnji...ali nakon napada teroristi su se brzo povukli u sumoviti dio kalnika a nije bilo ozlijeđenih i mrtvih među redarstvenicima.Nakon tog napada krizni stozer u krizevcima je odlucio da prema Klaniku posalje oko sto pripadnika NZ i oko pedeset pripadnika lokalnog zng-a.Koji su stavili u blokadu nekoliko srpskih sela na kalniku i tako sprijecili moguce daljnje napade na pripadnike hrvatskih oruzanih snaga a istovremeno prekinuli vezu između garnizona jna u koprivnici i krizevcima sa ovim srpskim enklavama na kalniku.Uvidjevsi da im situacija ne ide u korist da bi napravili vecu pobunu ili pokusali i dalje napadati hrvatske oruzane snage ili pokusati izvrsiti napad na krizevce ili koprivnicu i pokusati se spojiti sa garnizonima jna u ovim gradovima i time napraviti nekakvu novu 'sao autonomnu jedinicu kalnik' jedan dio srpskog pucanstva u ovim selima poceo je predavati oruzje policiji,gardi i NZ.Koliko je tu bilo oruzja govori i prilog o tome da je znacajno porasla vatrena moc hrvatskih postrojbi na krizevackom podrucju sto je olaksalo i pritisak na krizevacki garnizon nakon naredbe o potpunoj blokadi tog garnizona.Predano je oko dvjesto komada poluatomatskoh i automatskog naoruzanaj te pusaka M-48,40 000 komada puscanog streljiva,predana su i tri minobacaca 82 i 120 milimitera sa oko 600 komada mina,dva beztrzajna protuoklopna topa sa sezdeset granata,jedan protuzrakoplovni top trocjevac 20 mm,stotinjak rucnih bombi,stotinjak tromblonskih mina i dvadesetak zolja.Po svjedocenjima jedan manji dio terorista sa naoruzanjem a radi se kako su lokalni srbi rekli o pridoslicama sa strane mahom srpski dragovoljci sa podrucja zapadne slavonije i bosne koji su tu dosli pocetkom ljeta sa ciljem provociranja,terorsitickih napada i ugrozavanja sigurnosti tog podrucja a radilo se negdje o tridesetak ekstrema te nekoliko domacih ekstremista koji su trebali dizati 'svijest' kod domacih srba o ugrozenosti i pobuni gdje ipak vecim dijelom nisu uspjeli uspjelo se preko noci izvuci iz blokade sumovitim brdskim dijelom kalnika i probiti se u nedaleku bilogoru koja je tada vecim dijelom bila pod okupacijom tamosnjih srba i paravojnih formacija.Nakon neutraliziranja potencijalnog kriznog zarista na kalniku,pocelo je sa obimnijim pripremama obrane krizevaca i koprivnice od mogucih napada iz garnizona u samim gradovima kao i nekih vojnih skladista u okolici koprivnice i krizevaca.Zbog predaje velike kolicine naoruzanaj od strane kalnickih srpskih sela odmah je poslan poziv dragovoljcima da u sto vecem broju pristupe hravtskim postrojbama na ovom podrucju te tako jos vise ojacaju nase snage na tom prostoru a istovremeno da se i uputi jedan dio pripadnika policije i garde na krizno zariste u zapadnoj slavoniji kao ispomoc.Koliki ej bio efekt neutraliziranja srpskih sela na kalniku govori i podatak da su u garnizonima u krizevcima i koprivnici odustali od moguceg spajanja ta dva garnizona preko srpskih enklava na kalniku i promjenili su planove moguceg proboja tako da je koprivnicki garnizon imao u planu da se probije u pravcu bilogore podravskom magitralom a krizevacki garnizon u pravcu bjelovarskog sa kojim bi se probijao dalje prema zapdnoj slavoniji odnosno okupiranom dijelu.Ocito je nesto poslo u krivom smjeru u koordinaciji između garnizona u krizevcima i terorista u srpskim selima na kalniku gdje je krizevacki garnizon trebao biti glavni nositelj udara prema kalniku uslucaju otvorenog sukoba srpskih terorista na kalniku sa hrvatskim obrambenim snagama.Po nekim podacima grupa terorista nije se drzala plana na kalniku o pocetku sukoba vec je preuranjeno napala policijsku ophodnju bez nedovoljne pripreme i pravog plana sto se moze pripisati nervozi jednog dijela srpskih ekstrema koji nisu imali dovoljno strpljivosti a i nediscipline te su odlucili nesto izvesti na svoju ruku.Zbog lose organizacije napada i odlucne obrane napadnutih pripadnika redarstvene ophodnje brzo je propao ovaj napad terorista a istovremeno srecom brzo je i reagirao krizni stozer Krizevaca i brzom reakcijom poslao odmah na kalnik jedan dio snaga NZ i garde koji su odmah blokirali nekoliko srpskih sela za koje se smatralo da su trebali biti glavni nositelji pobune i napada a bili su i jedna cjelina gdje ej enklavu cinilo nekoliko srpskih sela gdje nije bilo nijedno hrvatsko selo.Istovremeno jedan dio branitelja je postavio protuoklopne blokade na prometnicama koje vode prema kalniku te postavio protuoklopne mine..cime je sprijecavao moguci udar oklopa iz krizevackog garnizona.U istom trenutku bile su iskljucene i telefosnke veze u garnizonu pa ovi nisu imali kontakt sa teroristima na Kalniku.Također odmah u Krizevce je poslana i jedna skupina specijalaca iz Bjelovara i Koprivnice koji su se razmjestili oko vojarne jna u Krizevcima a imali su i protuoklopno naoruzanje i pokusali bi sprijeciti izlaz oklopa i drugih snaga iz same vojarne.Tim radnjama kriznog stozera ostali su zateceni ovi u vojarni ne shvacajuci sta se desava tek nakon nekoliko trazenja razgovora sa celnicima kriznog stozera u krizevcima u predvecerje su pristali na razgovor sa zapovjednikom vojarne u gradu a tada je akcija na kalniku vec bila gotova sto je i priopceno zapovjedniku koji je ostao zatecen onim sto je cuo svjestan da mu je propao moguci plan udara prema kalniku.

Također ne bas povoljne prilike i konstantna ugroza podrucja kutine prakticno ej kutinu i to podrucje stavilo gotovo u kriticna krizna zarista u hrvatskoj tiojekom ljeta i rane jeseni 1991.Kutina je bila i vazna gospodarska zona gdje je njavaznija firma bila kutinska petrokemija koja da je bila izravno napadnuta predstavljala bi pravu kemijsku i biolosku bombu.Kutina je bila gotovo jedan od vaznih ciljeva agresorskog zrakoplovstva koja je iznad kutine obavila mozda i ponajvise preleta na podrucju neokupiranog prostora Hrvatske a nekoliko puta je neprijateljsko zrakoplovstvo izvelo i napade na kutinsko podrucje narocito ono koje se nalazilo u blizini Novske i u sjeverositocnom dijelu kutinske opcine gdje je bila gotovo prva linija bojisnice.Prijetnju Kutini i tom podrucju predstavljalo je i nekoliko srpskih sela u sjeveroistocnom rubnom dijelu opcine Zbjegovače,Bujavice,Korita,Lovske,Novog Grabovca.Osim Zbjegovače..Bujavica,Korita,Lovska i Novi Grabovac su bili na okupiranom dijelu i to je jedini dio rubnog podrucja kutinske opcine koji su bili okupirani.Bujavica je bila najbliza Kutini(12 km) i bila je najisturenije srpsko agresorsko uporiste koje je ozbiljno prijetilo Kutini.U Bujavici su agresori postavili znatne snage oko 130 pripadnika paravojnih formacija te dijelovi srpskog TO-a oko 60 ljudi...u BUjavici je bila i minobacacka bitnica 120 mm...te su imali tri topa...usto Bujavica je bila i prvo okupirano mjesto koje je oslobođeno u 11 mjesecu 1991 na podrucju opcine Kutina kao i na tom podrucju koej pripada novljanskom zbornom podrucju.Uz Bujavicu i Lovsku potenicjalna ugroza je dolazila i iz srpskog sela Zbjegovaca koja se nalazila 4 kilometra sjeveroistocno od Kutine mada nije to selo pripadalo okupiranom podrucju a bilo je jedno od pet najvecih sela u kutinskoj opcini ona je ipak predstavljalo opasnost iz razloga sto se nalazilo na koridoru u planovima mozebitnog napada agresora i na samu Kutinu pa su agresori u svojim ranijim planovima vidjeli selo zbjegovacu kao vazan dio starteskog plana.Samo selo Zbjegovaca nalazilo se u brdskom dijelu kutinske opcine i time imalo znacajan strateski polozaj.Sa polozaja Zbjegovace vrlo dobro se vidjela Kutina,Banova Jaruga a i dio vrlo vazne auto ceste između Kutine i Novske koji je u to vrijeme zapravo bio od zivotne vaznosti za Novsku i Zapadnu Slavoniju.Po svjedocima tijekom proljeca i ranog ljeta 1991 jna je dijelila oruzje srspskom stanovnistvu Zbjegovace a uspostavljena je veza između Zbjegovace i drugog najblizeg srpskog sela Bujavice ali koja se nalazila na podrucju koju su tada vec kontrolirali srpski teroristi.Razdaljina između Zbjegovace i Bujavice je bila sedam kilometara i tu vezu je prakticno odrzavala jna poljskim putevima i koridorima sa svojim vozilima te uz pomoc radio stanica a i zasticenim telefonskim vezama.Nerjetko su tijekom ljeta 1991 srspski ekstremisticki emisari putovali sa jna vozilima i odrzavali vezu sa Zbjegovacom putem jna vozila.Hrvatski redarstvenici su izbjegavali slati svoje ophodnje ako bas nisu morali.No krizni stozer u Kutini krajem sedmog mjeseca 1991 kada je osnovan donosi odluku da se rascisti ta situacija oko sela Zbjegovaca i da se prekine komunikacija između Zbjegovace i okupiranog dijela kutinske opcine i time ukloni svaku potencijalnu opasnost koja bi prijetila iz Zbjegovace prema Kutini a i Banovoj jaruzi te odlucuje da uz pomoc snaga mup-a(kutinske specijalne policije i pricuvnih redarstvenih) snaga i uz dio lokalnog bataljuna zng-a izvrsi zaposjedanje lokalnih poljskih puteva i prometnica kojim je krstarila jna i odrzavala vezu između Bujavice i Zbjegovace te prisili vozila jna da se krecu glavnim prometnicama kutinskog kraja i time ima nadzor nad njihovim kretnjama i tko se sve u njima nalazi.Tako je zaustavljena jna kolona od cetri vozila juzno od hrvatskog sela Janja Lipa koje je bilo u blizini okupirane Bujavice te je kolona vracena u Bujavicu i na okupirano podrucje.Istovremeno krizni stozer u Kutini salje poziv srpskom stanovnistvu Zbjegovaca da tko ima nelegalno dobijeno oruzje da ga bez poslejdica moze predati pripadnicima mup-a.Uvidjevsi da im propada plan ekstremisti iz Zbjegovace i da bi mogli biti uhiceni preko noci se izvlace prema obliznjim okupiranim podrucjima a preostalo srpsko stanovnistvo koje ne spada u ekstremiste predaje dobijeno oruzje pripadnicima mup-a.Time je vec polovicom osmog mjeseca 1991 otklonjena jedna moguca velika opasnost za Kutinu,banovu jarugu i dio istocnog dijela kutinske opcine a agresori su izgubili na strateskoj inicijativi moguceg izravnog napada na Kutinu u nekim buducim planovima.No Kutina zbog svog geostrateskog polozaja i blizine kriznog zarista u zapadnoj Slavoniji postaje jedno od glavnih obrambenih tocaka u glavnom stozeru hrvatskih obrambenih snaga i samim time vec tijhekom ljeta zapovjedni stozer ZNG-a određuje podrucje koje gravitira Kutini kao i samo Kutinu da bude jedno od glavnih logistickih,zapovjednih i obucnih centara ZNG-a i MUP-a jos tijekom ljeta 1991.Tako vec odluceno je da u nedalekim Lipovljanima bude logisticki i medincinski prihvatni centar mup-a i ministarstva obrane te ministarstva zdravstva.Također odluceno je da u Lipovljanima dijelom budu zapovjedni stozeri mup-a i zng-a za podrucje Kutine i Novske a nesto kasnije i zapadnog dijela Zapadne Slavonije a koliko su Lipovljani tada bili vazni dokazuje i to da su neprijateljski zrakoplovi izveli nekoliko ozbiljnih zrakoplovnih napada na Lipovljane tijekom jeseni i zime 1991 godine a iz smjera Bujavice izvedeno je i nekoliko topnickih napada na Lipovljane sve do oslobađanja Bujavice pocetkom 11 mjeseca 1991 godine.Odluceno je da u Novoj Subockoj bude privremena baza nekim hrvatskim psotrojbama zng-a koje su bile na kriznom novljanskom i jasenovackom podrucju.Pa tako svoju bazu i zapovjedno mjesto su imali dijelovi samoborske zng brigade,1 gardijske brigade tigrovi,tu je bio dio zapovjednistva i logisticke baze zng brigade iz novske te je tu bio i obucni centar NZ iz Kutine.Iz Nove Subocke su i pokrenuti neke oslobodilacke akciej  u jesen 1991 kada je oslobođena Bujavica,Novi Grabovac i dio podrucja sela Kozarice a koji su se nalazili sjeverno od Nove Subocke.No ipak Kutina i to podrucje kako sam rekao najaktivnije je napadano iz agresorskih zrakoplova i najcesce su vrseni preletio agresorksih zrakoplova.Shodno tome je odluceno da se ojaca pzo obrana Kutine i tog podrucja u tajko je gklavni stozer odlucio da u Kutini i na tom podrucju osnuje satniju PZO i postavi pzo sisteme na tri lokacije jedna je bila u samoj Kutini druga u Lipovljanima a treca juzno od autoputa i Stare Subocke u mjestu Sigetac.Koliko je bila ucinkovita ta obrana govori i nekoliko unistenih i srusenih jna agresorskih zrakoplova koji su preljetali to podrucje i djelovali u nekoliko napada na kutinskom i novljanskom podrucju.Vrlo dobro postavljena obrana na tom podrucju nagnala je agresora da odustane od ozbiljnijih napadnih planova na podrucje Kutine i zapadno od Novske vec u listopadu 1991 godine.

isparavak Bujavica je oslobođena 14.listopada.1991 a ne pocetkom 11 mjeseca iste godine

eh sjecam se tih lipovljana... .....negdje pocetkom 11 mjeseca 1991 prilikom odlaska u Novsku na taj teren..stali mi u lipovljanima bilo negdje rano jutro...posto su lipovljani kotirali tada kao glavna baza i zapovjedno mjesto za novsku i taj dio zapadne slavonije logicno je da su bili na piku neprijatelja...kad smo dolsi u lipovljhane bilo je predviđeno ta ostanemo cijeli dan i prenocimo u nekom domu i sutra krenemo za novsku..mi izasli iz busa...ispred doma...meni se pisalo...taman kad sam izvadio cunu..ono u niskom letu evo ti miga...mislim d aje letio na visini kakvih 700,800 metara...jebote ja se bacih u nekakvu smrznutu grabu jos je vode malo bilo u njoj...zrakoplov je vec djelovao ispalivsi rakete...ali nije pogodio cilj jer su zavrsile na obliznjem polju...da li je namjerno promasio ili ne ne znam..jer u tom trenutku jebeno su djelovali ovi nasi iz pzo-a...tako da ovaj lik u zrakoplovu je mislim vise reda ardi ispalio rakete po zadatku...i da sto brze odleti nazad u sigurnost..a ja sam se jebeno smocio...a milsim da je to jutro temperatura bila sigurno ispod nule...tako da sam skoro citav dan probdio u jebenom domu suseci uniformu jer druge nisam imao...

Bjelovar je bio grad koji se nalazio blizu kriznog podrucja u zapdnoj Slavoniji konkretno Pakracu,Daruvaru i Grubišinom polju.Bjelovar je grad koji ej imao jedan od najjacih garnizona u Hravtskoj s obzirom na velicnu grada.U njemu je bila staconirana jaka oklopno-mehanizirana brigada koaj ej pripadala varazdinskom korpusu jna.Također u Bjelovaru je bila ojacana topnicak postrojba te u sjevernom diejlu grada bio je vojni objekat jna sa pzo sistemima ponajvise jakim radarskim sustavom za navođenje i pracenej vojnih zrakoplova i u blizini Bjelovara bilo je jedno od vecih vojnih skladista oruzja i municije Bedenik.Sam Bjelovar se nalazio u zarctanim planovima na samoj granici zamislejne Velike Srbije i time je pridobijao posebnu paznju velikosrpskim planerima u Beogradu.mada Bjelovar nije imao znatniju srpsku zajednicu narocito u gradu ipak po sam grad prijetnju uz vojne objekte u gradu predstavljalo je nekoliko srpskih sela smjesteno sjeveroistocno od grada u smjeru Bilogore gdje je dobar dio Bilogore bio okupiran od srpskih terorista.no isto tako Bjelovar je postao vrlo znacajno startesko mjesto i planovima hrvatskog politickog i vojnog vodstva jer s enalazio u blizini Zapadne Slavonije i samim time na jedan ancin je bio logisticko,vojno i policjsko uporiste iz kojeg se slala pomoc najugrozenijim podrucjima u Zapadnoj Slavoniji.Pocetkom ljeta 1991 godine jedina koliko toliko oruzano osposbljena postrojba bila je specijalna postrojba mup-a 'omega' iz Bjelovara ustrojena pocetkom 1991 godien.Ova postrojba je svoje prvo vatreno krstenje prosla vec u Pakracu prvog i drugog ozujka 1991 godine.Uz 'omege' pocetkom ljeta ustrojen je i samostalni bataljon zng-a iz kojeg je nesto malo kasnije ustrojena bjelovarska brigada zng-a.Također negdje pocetkom sedmog mjeseca 1991 formiran je i odred NZ za bjelovarsko podrucje.Sve u svemu pocetkom i tijekom ljeta bilo je svega oko 450 naoruzanih ili dijelom naoruzanih pripadnika policijskih,gardijskih i postrojbi NZ na bjelovarskom podrucju.Nasuprot njima u bjelovarskom garnizonu i objektima jna bilo je oko 1000 pripadnika jna sto oficira,podoficira,rocnih vojnika i nesto teritorijalaca koji su u objekte jna ubaceni iz obliznje slavonije ili su unovaceni od srba sa bjelovarskog podrucja.U srazmjeru oruzja da se ne govori o premoci na strani jna.Također kako sam vec spomenuo određenu prijetnju Bjelovaru i tom podrucju moglo je doci i od strane nekih srpskih sela u blizini Bjelovara za koje s emsatralo da im je jan podijelila određen dio naoruzanaj jos u zimu i prolejce 1991.Po procjenama tada policije u Bjelovaru smatralo se da se u tim selima nalazi oko 120 osoba pod oruzjem ali njihova brojka nije tocno utvrđena niti kolicina oruzja jer tamosnji srbi u tim selima nisu dozvoljavali da ucestalo kroz njihova sela prolaze redarstvene ophodnje i u dogovoru sa vlastima u Bjelovaru poradi mira sklopljen je sporazum da policja moze dolaziti u ta sela samu u slucaju kriminalnih radnji a u tom slucaju srbi iz tih sela nece se odluciti na otvorenu pobunu te podizanje barikada ili vrsiti napade na policijske snage.Ipak da ne prepuste se previse danim  rijeciam tamosnjih srba,krizni stozer Bjelovara u dogovoru sa policjskim zapovjednistvom pocetkom somog mjeseca 1991 preventivno i sigurnosno vrsi osmatranja sta se desava na podrucju tih sela i sukladno time bi djelovali ako bi doslo do onih radnjih kojima bi se ugrozio teritorijalni ili svaki drugi integritet Republike Hrvatske i opcine Bjelovar.Naravno tih nekoliko srpskih sela igralo je i određenu startesku ulogu u zapovjednistvu garnizona JNA u Bjelovaru gdje bi ta sela mozebitno mogli posluziti kao logisticki centar pa i sa vojnog gledista gdje bi srbi iz tih sela naravno vojno ustrojeni u TO mogli pomoci u mozebitnoj deblokadi garnbizona u Bjelovaru.Sve te cinjenice su ukalkulirali i krizni stozer Bjelovara i zapovjednistvo policije i garde.Tijekom ljeta zamjeceno je da je iz tih sela u vojne objekte u Bjelovaru doslo i oko 50-tak Srba iz tih sela koji su se stavili na raspolaganje zapovjednistvu garnizona a smatralo ih se za ekstremniji dio srba tih sela.Tijekom osmog mjeseca dolazi na podrucju Bjelovara sve do ucetsalijih incidenata između pripadnika JNA i hrvatskih snaga te stanovnistva na ovom podrucju,vecina tih incidenata dolazilo je do starne pripadnika jna koji su se najcesce kretali vojnim vozilima na podrucju opcine Bjelovar najcesce u pravcu Zapadne Slavonije gdje je bilo sve vsie oruzanih napada i provokacija od strane pobunjenih Srba na tom podrucju.

vuksadinare wrote:ima jedna zanimljiva knjiga ne znam kako se autor zove ali sam je procitao prije 5,6 godina posudivsi je u knjiznici..gdje opisuje stanje na ajmo rec slobodnom dijelu hrvatske u ljeto 1991 i tamo do pada vojarni...mahom je pisao o događajima u svom kraju(zagreb,turopolje,podravina)...i prilozio mnogo dokumenata,svjedocenja,fotografija...i kad sa ove distance covjek proanalizira tadasnje događaje vidljivo je da situacija ajmo rec tada navodno u mirnijim krajevima hrvatske sve prije je bilo nego mirno..

pripremali su sve .. godinama
a puteve pojedinih mjesta, prečace.. sve .. sve do u tančine su poznavali bolje od naših... pokazalo se 

i onda pošalju naše iz drugih gradova ovima u ralje .. taj koji ih je slao ....

mortal wrote:

vuksadinare wrote:ima jedna zanimljiva knjiga ne znam kako se autor zove ali sam je procitao prije 5,6 godina posudivsi je u knjiznici..gdje opisuje stanje na ajmo rec slobodnom dijelu hrvatske u ljeto 1991 i tamo do pada vojarni...mahom je pisao o događajima u svom kraju(zagreb,turopolje,podravina)...i prilozio mnogo dokumenata,svjedocenja,fotografija...i kad sa ove distance covjek proanalizira tadasnje događaje vidljivo je da situacija ajmo rec tada navodno u mirnijim krajevima hrvatske sve prije je bilo nego mirno..

pripremali su sve .. godinama
a puteve pojedinih mjesta, prečace.. sve .. sve do u tančine su poznavali bolje od naših... pokazalo se 

i onda pošalju naše iz drugih gradova ovima u ralje .. taj koji ih je slao ....

pa kad su pale vojarne u nekima su ansli topografske karte sa ucrtanim putevima i puticima za koje cak nisu znali i domaci da postoje...bar vecina..kad su te karte pogledali...vecina novih topografskih vojni karti je napravljena 1990 godine dakle vec te godien oni su imali planove za rat kontra hrvatske..primjerice na podrucju međimurja imali su ucrtan jedan put za koji su eventualno znali lovci...a koji je podrazumjevao izvlacenje i povlacenej vojnika jna sa karaule donja dubrava koja ej bila najistocnija u međimurju..prema koprivnici ili su tuda trebali doci u ispomoc napadnutoj karauli u donjoj dubravi iz mjera vojarne u koprivnici..taj put je vodio kroz nekave sume i polja gdje se samo divljac i eventualno lovci kretali...srecom nisu iskoristili taj put jerbo je luđak zapovjednik karaule kao onaj tepic dignuo karaulu u zrak..i pobjegao preko drave u mađarsku sa onim vojncima koji se nisu zeljeli predati..inace nasi nisu znali za taj put proboja ili povlacenja sve dok nisu u karauli vidjeli na karti ucrtan taj smjer i taj put...

...taj slucaj karaule 'donja dubrava' u međimurju malo je javno prezentiran za razliku od onog skladista kod bjelovara kojeg je tepic dignuo u zrak...ta karaula se smatrala za dosta tvrdom i njome su zapovjedali extremniji kadrovi u jna i vecinu vojnika su cinili srbi i crnogorci...ta karaula u planovima jna imala je posebno stratesko mjesto jer je bila jedina karaula u međimurju i sjeveroistocnom dijelu hrvatske koja je imala spoj u planovima za presjecanje hrvatske na spoju virovitica-karlovac-karlobag sa osloncem na zapadnu slavoniju...i zato je na toj karauli doslo do smjene zapovjednog kadra 1990 i 191 godine sa extremnijim kadrovima...povecan broj vojnika sa uobicajnih tridesetak na pedeset do sezdeset a pred sam rat i na osamdeset...to je jeidna karaula koja je imala dva oklopna vozila(bov)..imala je sest beztrzajnih topova...tri minobacaca..i veliku kolicnu streljiva..inace vise od prosjeka nego druge karaule...u međimurju odnosne karaule u kotoribu i goricanu koje nisu imale takav strateski znacaj kao karaula donja dubrava..i koje su bile upola manje sa ljdustvom pa i kolicniom oruzja i streljiva..uz to karaula donja dubrava kao najjaca na tom prostoru a vjerojatno tada i u hravtskoj trebala je sluziti kao most za prihvat vojnika sa druge dviejkaraule u međimurju ako budu napadnute...no to je bio plan 'c'...koji ej bio u biti najmanje ostvariv jer je karaula donja dubrava bila odsjecena od druge dvije...zbog tih svih saznanja krizni stozer za međimurje u osmom mjesecu 1991 godine donosi odluku...da se karaula donja dubrava stavi pod pojacan nadzor i kontrolu sto znaci prakticno u blokadu...ali posto tada jos nije bila stupila zapovjed o potpunim blokadama sve ovo oko karaule ucnjieno je u tisini...tako krizni stozer za međimurje u suradnji sa mup-om i zng-om te NZ tog podrucja kojima je krizni stozer bio nadređene...zapovjeda da se na podrucje mjesta Donja Dubrava kao i istoimene karaule koja ej bila udaljena tek koji kilometar od mjesta...posalje oko 90 pripadnika NZ i oko dvadeset pripadnika mup-a(rezervne policje) koji se pridodaju tamosnjim snagama a koje nisu bile brojne oko tridesetak pripadnika NZ i nekoliko redarstvenika..posto se sama karaula nalazila na polozaju koji bas nije starteski najpogodniji za blokadu i nadzor karaule jer je sjevero i sjeveroistocno omeđen rijekom dravom...juzno i zapadno nalaze se polja bez neke vece zastite sto se tice prirodnog zaklona tek istocno i jugoistocno od karaule nalazi se sumoviti predio sa nekim sikarama koji bi mogli posluziti za priblizavanje samoj karauli a da ne budes primjecen..no postojao je problem niko nije znao da li je taj sumovitiji dio uz karaulu miniran...i da li je riskantno pribliziti se previse karauli..te da li su na tom diejlu mozebitno postavljenne zasjede ili kakav polozaj jna vojnika...sto ne bi bilo cudno s obzirom na vrijeme i okolnosti...shodno tome odluceno je da se na zapadnoj i juznoj strani polozaji pripadnika NZ i MUP-a naprave i postave kilometar od karaule..vecinom u kukurizistu ili blizu da ne bi bili otkriveni ali odakle s emoze ucinkovito pratiti situacija u karauli i oko karaule...dalekozorima...a opet dovoljno blizu u slucaju oruzane intervencije ili obrane...za onaj istocni sumovitiji dio odluceno je da se posalej izvidnica koja ej imala zadatak da utvrdi da li ima na tom dijelu neprijatelsjkih vojnika,zasjeda,polozaja i da li je taj dio miniran pa se dodjeljuje toj izvidnici i jedan minerski tehnicar iz mup-a

...napetosti sa jna karaulom 'donja dubrava' dolazi polovicom osmog mjeseca 1991 kada iz karaule izlaze dva pinz-a sa vojnicima i jedna kampanjola...i upucuju se u smjeru mjesta Donja Dubrava...na samom ulazu ih zaustavlja mup...traze od zapovjednika dozvolu za kretanje sto ovi nemaju i dolazi do dramaticne situacije gdje nervozni zapovjednik te kolone prijeti sukobom ako se ophodnja mup-a ne makne...te da oni imaju zapovjed da moraju u vojarnu u Koprivnicu...zapovjednik ophodnje ne popusta i naređuje koloni da s evrati nazad u karaulu sto odbija zapovjednik kolone..istovremeno iz jednog pinca izlazi nekoliko vojnika i repetera oruzje..osim zapovjendika ostali redarstvenici rade uzmak prema zaklonu..istovremeno policajcima se pridruzuje desetak pripadnika NZ koji zauzimaju polozaje sa lijeve i desne strane ceste..uvidjevsi rizik od sukoba i da policija i NZ ne namjeravaju psutiti kolonu bez pravovaljanih dozvola za kretanje a sve u dogovoru između policije i jna..zapovjednik kolone trazi od zapovjednika policjske ophodnje da kontaktira nadređenog u karauli..nakon kontakta zapovjednik kolone naređuje povratak u karaulu...tako je izbjegnut incident koji je mogao prerasti u oruzani sukob sa nesagledljivim posljedicama..sa ti da su vojnici jna tad bili do zuba naoruzani za razliku do policajaca a narocito pripadnika NZ od kojih je svega desetak bilo naoruzano vecinom osobnim i lovackim oruzjem...nakon ovog incidenta donesena ej odluka kriznog stozera za međimurje da se posalju dodatne snage na ovo podrucje..kao pojacanje..sagledavsi da se prilike u istocnom dijelu međimurja sve vise kompliciraju...i da je ocito da je jna odlucila tu pojacati provokacije bas zbog jake karaule te ispitati odlucnost branitelja i mjestana Donje Dubrave i okolice..nakon dolaska pojacanja pristupilo se uređivanju obrambenih punktova u Donjoj Dubravi kao i u blizini karaule...postavljeni su i prvi jezevi u Donjoj Dubravi...kao i punjenje vreca sa pijeskom koji ce posluziti za kao obrana...na određenim punktovima..također odluceno je da se pojacaju ophodnje kako policije tako i pripadnika NZ po tada opcini Donja Dubrava..pripreme za obranu su izvrsene u punoj mjeri u svega nekoliko dana...ali jos je to bilo nedovoljno za moguci napad iz karaule koja ej bila do zuba naoruzana i odakle je doista postojala stvarna prijetnja kako samom mjestu tako i braniteljima i stanovnciicma..mjestanima je naređeno da izbjegavaju odlaske na svoje poljoprivredne posjede koji su se nalazili u blizini karaule ako bas ne moraju...također zamjeceno je tih dana i pojacani preleti jna zrakoplova kao i helikoptera vjerojatno po zadaci izviđanja ovog dijela terena te javljanja zapovjednistvu karaule kao i garnizona koprivnica kojima je ta karaula bila podređena..karaule gorican i kotoriba su bile podređene vojarni jna u cakovcu...

Zasto pisem dosta o domovinskom ratu u Međimurju,Varazdinu,Podravini.Da to podrucje nije bilo izlozeno direktnoj agresiji tzv.jna i srpskih terosristickih i paravojnih postrojbi...ali opet su dali svoj veliki obol u domovinskom ratu i imali i svojih gorkih trenutaka na svom podrucju od agresorske JNA.Na potezu od međimurja preko Varazdina sve do Koprivnice,Krizevaca i Bjelovara bili su stacionirani mozda najjaci garnizoni JNA u Hrvatskoj,vrlo jake oklopno-mehanizirane i topnicke snage jedni od najjacih na podrucju ne samo Hrvatske vec i tada Jugoslavije.Drugo neka rubna podrucja međimurja i varazdinskog kraja te jedan dio podravine kao i dio podrucja bivse opcien Bjelovar poklapao se sa planovima o granici Velike Srbije koja je pa skoro dosezala do grada Koprivnice,Bjelovara a neki vojni snage jna na podrucju Međimurja i Varazdina trebale su u planovima pomoci onima snagama koje su nadirale prema toj zamisljenoj liniji Velike Srbije.U slucaju Krizevaca,Bjelovara pa i Koprivnice postajala je bojazan od moguce pobune srpske zajednice koja ej zivjela u enklavama na tom podrucju i koja nije bila velike brojnosti ali dovoljno brojna da je mogla izazvati određene probleme na tom podrucju.Vrlo dobar posao na tom dijelu sjeverne i sredisnje Hrvatske odradile su i postrojbe NZ(narodne zastite) koje su dobro zamjenile postrojbe ZNG-a i MUP-a sa tog podrucja a koje su u vecem dijelu morale biti poslane u krizna zarista dilejm hrvatske kao pomoc tamosnjim hrvatskim postrojbama zbog jakih napada agresora.Vrlo dobar odziv je bio u postrojbe NZ najbolji u kompletnoj Hrvatskoj.NZ je preuzela djelomicno i zadace policije te je vrsila kontrolu prometa na vaznijim lokalnim i drzavnim prometnicama,krizanjima te u gradovima i selima.Pripadnici NZ su bili najbrojniji u blokadama vojnih objekata JNA a negdje su sudjelovali i u samim oruzanim sukobima i zauzimanju vojnih objekata JNA.Zbog sve vecih potreba za ljudstvom na kriznim zaristima u Hravtskoj jedan dio pripadnika NZ sa neokupiranog dijela sjeverne i sredisnje Hrvatske slan je na ta krizna zarista te su presli iz NZ u ZNG i manji dio u rezervni sastav policije na tom podrucju ili su raspoređeni u postrojbe policije i zng-a u mjetsima zivljenja i djelovanja.

Kolika je uloga Narodne zastite bila u suzbijanju agresivne kampanje jna na neokupiranim poducjima ali i pete kolone govori podatak da u drugoj polovici kolovoza 1991 u Zagrebu i na podrucju Zagreba bilo ej enkoliko ozbiljnih incidenata sa snagama JNA na tom podrucju da je sve moglo prerasti u otvoeni oruzani sukob sa teskim posljedicama.Pripadnici NZ su svojom odlucnoscu i brzom intervencijom sprijecili moguci nenajavljeni izlazak vojnih vozila iz kasarne jna 'Dusan Corkovic' na Borongaju 22.8.1991 kada je nekoliko vojnih vozila pokusalo nenajavljeno izaci iz kruga vojarne i krenuti u nepoznatom smjeru(kasnije s eutvrdilo prema skaldistu jna kraj dugog sela) i brzom intervencijom tj opkoljavanjem kolone jna nagnalo zapovjednika kolone da naredi nazad povlacenje u vojarnu međutim skoro sat vremena je bila situacija vrlo napeta svega 500 metara od vojarne gdje je kolona zaustavljena.Inace bio je obicaj da se kolona najavi u suglasju sa mup-om i kriznim stozerom ali ovaj put pripadnici jna su htjeli iskoristiti priliku vruceg ljetnog popodneva kada i budnost nije na najvisoj razini a ima vrlo malo ljudi na ulici.I uspjeli su ali nakratko jer su izasli kroz sporedni ulaz ili izlaz iz vojarne na istocnoj strani koji se nalazi u slabije naseljenom dijelu borongaja sa puno zelenila..srecom sa jednog punkta NZ su uoceni i koji su odmah u suglasju sa svojim zapovjednistvom opkolili i blokirali kolonu da ide dalje i da se vrati nazad u vojarnu.