Četiri jezika, a jedna književnost

by Guest Thu 3 May - 6:39

Nekim čitaocima omiljeni domaći pisci žive u susednoj državi.

IZVOR: BBC PONEDELJAK, 30.04.2018. | 17:33
Četiri jezika, a jedna književnost 8395761086d31a7005cd6d2bcf06e0d1_orig

Četiri jezika, a jedna književnost 8395761086d31a7005cd6d2bcf06e0d1_orig

ako koriste četiri različita jezika, ljude na području bivše Jugoslavije ništa ne sprečava da se razumeju. Među strastvenim čitaocima, stvari su još jednostavnije - oni čitaju knjige na "našem jeziku."

Kad ne traže prevode, kupci najčešće biraju knjige pisaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kaže Aleksandar Nikolić, vlasnik knjižare Beopolis.

Rat je doneo prekid u komunikaciji, generacije rođene posle 1991. godine nisu imale prilike da se tokom školovanja sretnu s književnošću nekadašnjih sunarodnika.

Uprkos tome, razumljiv jezik i tematske sličnosti pronašle su put do novih i mladih čitaoca.

Četiri jezika, a jedna književnost D19f60f0da608c25a4c7e46bbbb0d970_orig

Neki od najtraženijih naslova postjugoslovenske književnosti/BBC

Saša Vasić iz Beograda smatra da knjige iz regiona na savremene teme dobro prolaze, jer je svakodnevica na području bivše Jugoslavije slična. Njegov favorit je pisac Bekim Sejranović, koji živi između Osla, Ljubljane i Zagreba.

Najzanimljivi je, jer je "em apatrid, em alkos."

Sejranovićeva emigrantska priča deluje blisko svima "koji su pratili ne jednog, nego desetine rođaka i prijatelja koji su otišli iz zemlje", kaže Ljiljana Ilić, prevoditeljka iz Beograda.

"I ovi i oni pišu o ratu, žrtvama, izdaji, razočaranju. Pa onda malo o ljubavi. Pa opet o boli, o gubitku, o očaju," kaže Marina Džunio, Splićanka koja trenutno živi u Zagrebu. "I naši i vaši pripovijedaju o ljudskim odnosima, bezuvjetnoj ljubavi i bogu."

U poslednjih nekoliko meseci, regionalni bestseler je knjiga makedonske spisateljice Rumene Bužarovske "Moj muž". Mada se ova zbirka priča čita u prevodu, autorka smatra da čitaoci širom bivše Jugoslavije "prepoznaju svoje patrijarhalno i posttranzicijsko društvo u ovim pričama."

Četiri jezika, a jedna književnost 1be1e1e132624ecdc2ccc83861cf27df_orig

Zbirka priča "Moj muž" Rumene Bužarovske osvojila je region/Lilika Sterzovska

Odabir novinarke iz Zagreba Lane Bunjevac su romani "Bernardijeva soba" Slobodana Tišme, dobitnika Ninove nagrade 2012. godine i "Črna mati zemla" Kristiana Novaka, napisan delom na međumurskom dijalektu kojim se govori na severu Hrvatske . Iako obraća pažnju na jezik kojim je knjiga napisana, kaže da nema naviku da poredi pisce iz regiona.

"Ne uspoređujem ni danske i švedske pisce i ne tražim među njima sličnosti ili razlike, odnosno, to mi nije glavni motiv pri biranju knjiga za čitanje", tvrdi ona.

Krvna zrnca omiljenog pisca

Četiri jezika, a jedna književnost F03c78f0f4fde79230a5e7ed09ee0010_orig

BBC

Naši sagovornici se slažu da bi prevođenja knjiga objavljenih unutar prostora zajedničkog jezika bilo besmisleno i samo doprinelo produbljivaju jaza među ljudima.

U većini medija, tekstovi novinara iz susednih država se adaptiraju jeziku na kom su objavljeni. Ali, to ne važi za sve.

Mnogi pisci su potpisali Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koju je predložilo više od 30 jezičkih stručnjaka iz regiona. Među njima je pesnik iz Mostara, Marko Tomaš.

On smatra da je besmisleno pričati o suštinskim razlikama između jezika koji se koriste u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj gori i Bosni i Hercegovini.

"S obzirom na utjecaje koji su me formirali, moglo bi me se nazvati američkim, engleskim ili ruskim pjesnikom", tvrdi Tomaš.

Četiri jezika, a jedna književnost Fc7abf1983d8f35d426a3c34b43170be_orig

Mostarski pesnik Marko Tomaš potpisao je Deklaraciju o zajedničkom jeziku/Milena Goševski

Pri dodeli književnih nagrada nacionalna pripadnost pisca određuje da li on ulazi u izbor za priznanje ili ne. Vladimir Arsenijević, pisac i osnivač udruženja KROKODIL, misli da pravu publiku takve stvari ne interesuju.

On je dobio prestižnu Ninovu nagradu za svoj prvi roman "U potpalublju" 1994. godine. Ova nagrada se dodeljuje za najbolji roman napisan i prvi put objavljen na srpskom jeziku. Zabunu unosi činjenica da u srpskom jeziku postoje dva ravnopravna izgovora - ekavski i ijekavski, koji takođe koriste i govornici drugih jezika u bivšoj Jugoslaviji.

Arsenijević smatra da bi se samoj nagradi učinila velika usluga kada bi se proširio izbor na sve knjige objavljene na zajedničkom jeziku.

Milenijalci ne znaju šta gube

Već deset godina, festival KROKODIL predstavlja pisce iz regiona beogradskoj publici. Sredinom juna okupi se oko hiljadu ljudi ispred Muzeja istorije Jugoslavije koje interesuju različiti književni glasovi.

U poređenju s drugim književnim događajima, KROKODIL je "neka vrsta fenomena", kaže Arsenijević.

Slične manifestacije su Festival kratke priče Kikinda Šort i festival Šušur na Korčuli, gde svakog leta pisci iz regiona razgovaraju na određene teme.

Marko Tomaš često čita svoje pesme na događajima širom bivše Jugoslavije. Čini mu se da je publika na tim okupljanjima šarolika, ali da najviše ima mladih ljudi.

"Za njih knjiga kao da je postala neki relikt prošlosti, po kojemu se jasno odvajaju od ostatka visokotehnologizirane mladeži", kaže on.

Arsenijeviću se čini su čitaoci postjugoslovenske književnosti svojevrsni "ljudi s misijom".

Njihov izbor nije samo pitanje književnosti, već da ih pokreće nešto "dublje, emotivnije i politički veće".

Četiri jezika, a jedna književnost 80cb92a0e7baa13135e9603ee3f8246a_orig

Da li i dalje postoji jugoslovenska književnost?/BBC

Čitaoci shvataju da se jezici menjaju. Saši Vasiću se čini da su koje čita na nivou srpsko-hrvatskog iz bivše Jugoslavije. Doduše, kako je na početku četvrte decenije priznaje da se u kontaktu sa mlađim ljudima iz Hrvatske, pomalo muči da razume njihov žargon.

Ljudima rođenim pre raspada države lakše je da razumeju postjugoslovenske pisce.

Marina Džunio kaže da uživa u raznolikosti jezika, narečja i dijalekata uz koje je odrasla. Čini joj se da "ekipa rođena poslije 1988. ne zna šta je šargarepa. Ni sokak. A kamoli ne što znači 'sakam te'."

"Milenijalci ne znaju što gube," zaključuje Džunio.

Izvor: BBC News na srpskom

© Četiri jezika, a jedna književnost Bbc_white

PROČITAJ JOŠ

by Guest Thu 3 May - 6:39

ja bih ovu da prelistam !

by kaya Thu 3 May - 6:42

pizzon wrote:
ja bih ovu da prelistam !

:)

by RayMabus Thu 3 May - 6:46

Da ali na latinici, baš sam gleda jučer jednu knjigu pošto narućimo knjige koje dođu oko 25 eura poštom, evo sad zadnja SS divizija iz Banata

Ono ekavica nebitna nego da je latinica pošto ćirilica meni teška za čitat cijelu knjigu

Četiri jezika, a jedna književnost 18848_tmb_174591620_JPV

Četiri jezika, a jedna književnost 18848_tmb_174591620_JPV

by vuksadinare Thu 3 May - 6:47

...mahom smo citali i citamo domace autore

by L'âme Thu 3 May - 6:52

Naravno da je nama, starijim generacijama, lakse razumjeti se. Ipak smo zajedno odrastali, svakodnevno na tv-u i radiju slusali sve jezike, citali literaturu svih jezika, etc.
Mladima su jedina spona cajke.

by flumen Thu 3 May - 6:55

cakavstinu najradije citam, onda njemacki,pa hrvatski, a ono drugo ako moram...

by RayMabus Thu 3 May - 6:56

Koga nešto zanima nabavit će, to se danas poštom naruči a manje kupuje po knjižarama direktno

Mi poštom to narućimo pošto u samim knjižarama neš naći uvik šta te zanima

Samo latinica a ne zato šta je latinica nego sto strana ćirilice mi je teško čitat a knjigu kupuješ da je čitaš a ne dešifriraš

Ekavica mi nebitna , gutam ja to sve engleski italijanski španjolski

by vuksadinare Thu 3 May - 6:59

claire wrote:Naravno da je nama, starijim generacijama, lakse razumjeti se. Ipak smo zajedno odrastali, svakodnevno na tv-u i radiju slusali sve jezike, citali literaturu svih jezika, etc.
Mladima su jedina spona cajke.

slusao si jer si morao ako si gledao tv ili slusala radio...prijenosi utakmica,dnevnici,filmovi,serije,dokumentarci..hoces neces nisi mogao izbjeci a imao si samo dva programa na tv..

by vuksadinare Thu 3 May - 7:04

...mislim da je tek negdje krajem 1989 godine prestalo s aemitiranjem zajednickih tv dnevnika...i da onda je kod nas isao samo dnevnik tv zagreba...no to je tada bilo vec prijelazno razdoblje i logicno je da se svako okretao svojim emisijama u vecoj mjeri..jos su ostali cini mi se samo zajednicki prijenosi utakmica pogotovo ako su bili derbiji...a i to je nestalo krajem 1990-te...

by RayMabus Thu 3 May - 7:04

Ta priča o jednom književnom jeziku je obična forma, ako knjiga nije zanimljiva neću je čitat da je neznam na kom jeziku

Bitan je sadržaj i da je latinica da mogu lako čitat a ne jel ekavica ijekavica ikavica ili neki međujezik

Kvalitetnom piscu međujezik netriba

by RayMabus Thu 3 May - 7:17

Danas ti knjižare uglavnom prodaju uredski materijal , slikovnice za djecu , školski pribor i tek nešto manje da baš knjige imaju, ono moš naručit preko kataloga pa dođe dakle bitno je da knjigu ponudiš na nekom tržištu uopće pa tko je oće čitati da mu dođe kroz dan

Ja jučer tražija crivo za prednje kočnice pa svi naručiti ćemo pa će doći sutra a onda naša kraj kuće dućan čovik iskopa crivo za Citroën 4 koji je on kupija još 2006, aj daj vamo prodano, stavili popodne i danas idem na tehnički jer me vratilo u ponediljak da to moran prominit

Tako ti je i knjiga teško ti to nać ovako ko ja odma nego moraš naručit

Eto to ja jučer uspija nać iako ni ovi nije zna da to ima u dućanu

by RayMabus Thu 3 May - 7:23

Obiša sve žive dućane kao to veliki dućani brajo a svi ono naručit ćemo pa će doći sutra aj mi do ovoga čovik u garaži ima dućan

Po ure traži po kompjuteru reko ja aj ti to sve donesi šta imaš pa ću ja to vidit ovako pusti kompjuter

Aj ća ono donija mi točno to među tim stvarim

Od 2006 mu to stoji tamo nezna ni on da to ima

Rekoh PRODANO

Doša i stavija , malo nešto drukčije ali navoji i dužina ista tj to je to crivo tj dva takva za prednje kočnice

by RayMabus Thu 3 May - 7:39

I tako ti je ista stvar i sa knjigama, ako meni trebaju dva criva od prednjih kočnica za Citroën 4 onda mi netriba dva criva od Golfa duje, nije ista dužina navoji na kraju i drugo, čak ni ovo nije bilo isto ali to je onaj dio oko vanjske gume da drži crivo da neklapa ali smo to iskemijali od starog criva pa prebacili gumu snašli se

Ako ja oću neku knjigu onda moraš tu knjigu imat tu negdje a ne da te ja čekam

by flumen Thu 3 May - 7:44

vuksadinare wrote:
claire wrote:Naravno da je nama, starijim generacijama, lakse razumjeti se. Ipak smo zajedno odrastali, svakodnevno na tv-u i radiju slusali sve jezike, citali literaturu svih jezika, etc.
Mladima su jedina spona cajke.
slusao si jer si morao ako si gledao tv ili slusala radio...prijenosi utakmica,dnevnici,filmovi,serije,dokumentarci..hoces neces nisi mogao izbjeci a imao si samo dva programa na tv..

ili riblju kost pa na Vela vrata...Rai, Tele cinque, Rete quatro...

by RayMabus Thu 3 May - 7:45

Tako i te knjižare danas, on prodaje pernicu za djecu jer to kuri a knjige slabo jer ono naručit će

Pa mogu i ja naručit neš ti velike pameti

Zato to danas sve priko interneta se te knjige prodaju

Internet knjižare i dođe poštom

by RayMabus Thu 3 May - 7:49

Tako i te knjižare , bavili bi se prodajom knjiga pa će naručit

Ma napravi prostoriju iza i drži pet tisuća knjiga svaka po jedan primjerak

Kad uđem imaš nemaš ako nemaš čao

by RayMabus Thu 3 May - 7:56

A kod knjiga još lakše nego kod autodjelova pošto tu mi triba točno to a ovdje čita mi se neka tematika moš mi ponudit šta imaš pa ako mi se čita uzet ću i to

To danas knjižare od kurca slikovnice za djecu prodaju onda kažu neprodaju se knjige

Pa normalno da se neprodaju kad ti je izbor u dućanu slikovnica za djecu i školska pernica

by Guest Thu 3 May - 8:12

claire wrote:Naravno da je nama, starijim generacijama, lakse razumjeti se. Ipak smo zajedno odrastali, svakodnevno na tv-u i radiju slusali sve jezike, citali literaturu svih jezika, etc.
Mladima su jedina spona cajke.

da ! mi smo prihvatili ono sto nam je ok kod drugih, barem ja licno.
ne znam za hrvatsku, ali mi smo morala da ucimo i na makedonskom
da znamo napamet, ono, beraci duvana.
najteze mi bilo njegosa da naucim napamet,
delove koje samo morali,nista ne rezumem:):) ko da je na kinsekom.

by L'âme Thu 3 May - 8:15

pizzon wrote:
claire wrote:Naravno da je nama, starijim generacijama, lakse razumjeti se. Ipak smo zajedno odrastali, svakodnevno na tv-u i radiju slusali sve jezike, citali literaturu svih jezika, etc.
Mladima su jedina spona cajke.

da ! mi smo prihvatili ono sto nam je ok kod drugih, barem ja licno.
ne znam za hrvatsku, ali mi smo morala da ucimo i vaska popu,
da znamo napamet. najteze mi bilo njegosa da naucim napamet,
delove koje samo morali,nista ne rezumem:):) ko da je na kinsekom.

i mi smo sve citali.
Dijelom kao obaveznu literaturu za lektiru, a onda i osobnim odabirom.
Ja volim te Njegoseve stilske figure i jezik.

by Sponsored content

Četiri jezika, a jedna književnost

Četiri jezika, a jedna književnost

Krvna zrnca omiljenog pisca

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Ima jedan grad koji obiluje inteligentima anacionalnim; kultura ih i svijest, bolje oholost, veze za Italiju, rasa i nagon za Hrvatsku; govore lose dva jezika; Zagreb im je tudj, Italija ih ne treba...

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Ima jedan grad koji obiluje inteligentima anacionalnim; kultura ih i svijest, bolje oholost, veze za Italiju, rasa i nagon za Hrvatsku; govore lose dva jezika; Zagreb im je tudj, Italija ih ne treba...

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost

Re: Četiri jezika, a jedna književnost