Pukla američka i azijska burza

by Kermit Tue 6 Feb - 6:50

http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=1024051

by Kermit Tue 6 Feb - 6:50

http://www.bbc.com/news/business-42956234

by RayMabus Tue 6 Feb - 9:43

Puknit će i evropska, domino efekt

by RayMabus Tue 6 Feb - 9:50

Istočna Europa je u razvoju, trebamo Kini kao tržište, zato je ovo dobra vijest za nas a loša za Njemačku a Italiju posebno jer ovo znači da nema rasta nego će još pasti a sad imaju 0,9% gospodarski rast godišnje

Jbga sami krivi šta su se previše vezali uz Kinu a onda svi ostali na Njemačku koja je izvozno gospodarstvo a Kina jedno od najboljih tržišta

by crvenkasti Tue 6 Feb - 9:57

Šta, opet im je puknio balon?
Njihove ekonomije sve neki baloni koje pušu dok ne puknu.

by RayMabus Tue 6 Feb - 9:59

crvenkasti wrote:Šta, opet im je puknio balon?
Njihove ekonomije sve neki baloni koje pušu dok ne puknu.

Da a više ljudima pun kurac, sad novo desetljeće krize, zbrojiš sa onim prije to su dva desetljeća, cijeli život a ciklus se samo ponavlja, stiže Hitler u Evropu

by Kermit Tue 6 Feb - 10:21

RayMabus wrote:Puknit će i evropska, domino efekt

Ošla već

by Regoč Tue 6 Feb - 10:22

Nije ništa puklo, privrjeda dobro naprjeduje, otvaraju se nova radna mjesta.

by RayMabus Tue 6 Feb - 10:26

Regoč wrote:Nije ništa puklo, privrjeda dobro naprjeduje, otvaraju se nova radna mjesta.

A kod nas neće jer smo mi u kurcu oduvijek no u zapadnoj Europi će morat bit niže plaće radi konkurencije Kini i Indiji koja zbog ove krize mora već sad smanjit plaću u realnom sektoru za 1% i više

by AlfaOmega Tue 6 Feb - 11:07

crvenkasti wrote:Šta, opet im je puknio balon?
Njihove ekonomije sve neki baloni koje pušu dok ne puknu.

Karl Marx, anyone?

by AlfaOmega Tue 6 Feb - 11:08

[size=60]Analiza povijesnog pada na američkim burzama: Stižu li ponovno "crni dani", što su to Dow Jones bodovi, zašto pada i Bitcoin i što je o svemu imao za reći Karl Marx?[/size]

Irving Fisher, ekonomist s poznatog Yale sveučilišta, optimistično ističe: "Cijene dionica su postigle nešto što se čini permanentno visoki plato". Zvuči kao nešto izrečeno pred koji dan, zar ne? Ovakvih izjava smo se naslušali zadnjih dana da bi kulminirale pompoznim "O stanju nacije" govorom američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, Irving Fisher nije čuo Trumpovo hvalisanje stanjem na američkim burzama jer je spomenuti ekonomist već dugo mrtav, a njegova optmistična izjava koju smo citirali data je 3. rujna 1929. godine.

Nije Fisher bio jedini, mnogi ekonomisti i analitičari bili su optimistični gledajući burzu - Dow Jones Industrial tog rujanskog dana dosegao je nove vrhunce rasta koji je trajao punih osam godina. Dakako, znamo što se desilo tada - uslijedio je niz "crnih dana" na burzama i Amerika je (zajedno s, naknadno, ostatkom svijeta) propala u Veliku depresiju, krizu koja i danas, 100 godina kasnije, izaziva jezu i koriste se kao ogledni primjer koliko globalna ekonomija može uopće potonuti.

Prvi "crni dan" bio 24. listopada 1929. kada su tržišta pala za 11%. Nekoliko dana kasnije desio se "crni ponedjeljak", pad od dodatnih 13%, a odmah dan nakon i "crni utorak", još 12%.

Tih nekoliko dana stvorilo je Veliku depresiju u Americi i svijetu, ekonomsku krizu koja će potrajati sve do 1941. (godina u kojoj se SAD uključuje u Drugi svjetski rat nakon kojeg pak postaje najveća svjetska super-sila).

Koliko je Velika depresija bila okrutnija od naše Velike recesije (koja je izbila 2008. godine)? Poprilično - Od 1929. do 1932. globalni BDP pao je za oko 15% dok se u periodu od 2008. do 2009. smanjio za manje od 1% (i svejedno smo je svi, barem velika većina, jako osjetili - i još uvijek osjećamo).

Velika depresija pogodila je i bogate i siromašne zemlje. Osobni dohodak, prihodi od poreza, profiti - sve je palo. Međunarodna trgovina pala je za više od 50%. Nezaposlenost u SAD-u dosegla je 25%, u nekim drugim zemljama i do 33%. Naročito su pogođeni gradovi diljem svijeta koji su bili ovisni o teškoj industriji. Građevinarstvo je gotovo u potpunosti zaustavljeno u brojnim zemljama, ali pogođene su i ruralne sredine jer je cijena usjeva pala za oko 60%.

Dobrodošli natrag u 2018., imamo loše vijesti. Američki Dow Jones Industrial Average* jučer je doživio "slobodni pad" i pao je za čak 1,600 bodova** što predstavlja najveći jednodnevni pad u cijeloj povijesti trgovanja na američkim burzama.

* Dow Jones indeks ili preciznije Dow Jones Industrial Average (DJIA) je jedan od nekoliko indeksa američke elektroničke burze dionica NYSE sa sjedištem u New Yorku - stvoren je od strane osnivača Wall Street Journala i tvrtke Dow Jones kojom su upravljali Charles Dow (1851-1902) i Edward Jones (1856-1920). Charles Dow je sastavio indeks za mjerenje razvoja tržišnog kapitala SAD-a - indeks Dow Jones na njujorškoj burzi je drugi najstariji indeks u SAD-u i sastoji se od 30 najvećih američkih tvrtki (American Express, Apple, Coca-Cola, Chevron, Goldman Sachs, IBM, Microsoft itd) - dakle, prema njihovom kretanju, 30 američkih najjačih kompanija, zapravo mjerimo trenutnu "situaciju". Ove kompanije su dakle ogledni primjer stanja u američkoj ekonomiji, a pošto su sve redom multinacionalne kompanije, njih 30 zapravo su i neminovno ogledni primjer globalne ekonomije.

** Da bismo mogli razumjeti aktualnu situaciju jako je važno da razumijemo što točno znači kada burza padne za toliko i toliko "bodova". Bodovi predstavljaju dolare, no ne nužno 1:1. Naime, pošto govorimo o kompanijama koje vrijede milijarde i milijarde USD, potrebno je pronaći jednostavnu metodu kako mjeriti promjene u njihovim zajedničkim vrijednostima (njih 30, prosjek - Dow Jones Industrial Average). U početku se jednostavno računala zbrojena pojedinačna vrijednost jedne dionice pojedine kompanije i podijeljena s 30 (zapravo u početku je bilo samo 12 kompanija). No, to se uskoro pokazalo neadekvatno jer kompanije rade razne stvari sa svojim dionicama - dionice se mogu udvostručiti itd. Stoga je stvoren tzv. specifični "Dow djelitelj" odnosno brojka s kojom se ukupna vrijednost 30 dionica dijeli da bi se dobio konačni indeks u bodovima.

Pogledajmo to ovako - recimo da dionica Apple-a vrijedi 100 USD, Microsofta 120 USD, Goldman Sachsa 80 USD, itd. Kada zbrojimo vrijednost svih 30 dionica dobit ćemo, recimo 2,641.03 USD. Sada ćemo taj ukupni iznos podijeliti s Dow djeliteljem - brojkom koja se stalno modificira kako bi realno obuhvatila sve modifikacije vezane uz dionice 30 najvećih kompanija (novi djelitelj objavljuje se svakog dana u listu The Wall Street Journal). Dobro, imamo ukupno vrijednosti 30 dionica - koja iznosi 2,641.03 US - a trenutačni djelitelj je, recimo, 0.15571590501117. Dakle, dobit ćemo brojku od 16,960.57 - i to zovemo Dow "bodovima". To znači da kada kažemo, recimo, da je Dow "pao za 200 bodova", to bi značilo da je pao, u našem fiktivnom slučaju, s 16,960.57 na 16,760.57.

Dakle, kada Dow raste u bodovima to zapravo znači da raste i prosječna vrijednost dionica 30 najvećih kompanija. Dakako, kada bodovi padaju, pada i prosječna vrijednost dionica. Pritom treba još istaknuti kako nisu sve dionice iste - vrjednije dionice imaju veći utjecaj na formiranje Dow indeksa.

Tijekom jučerašnjeg dana trgovanja Dow je pao za 1,600 bodova, a na kraju dana taj se pad "popravio" na 1,175 bodova što je svejedno najgori iznos na zatvaranju u cijeloj povijesti mjerenja rada burze.

Riječ je o padu od 4,6%, što je pak najveći pad još od kolovoza 2011. dok je trajala europska dužnička kriza. Očekivano, nakon pada Dow-a počele su padati i druge burze diljem svijeta - japanski Nikkei pao je za 4%, australski S&P/ASX 200 za 3% itd.

Pitanje koje se sada postavlja je ovo - je li ovo očekivani i privremeni pad koji se morao desiti nakon tolikog kontinuiranog rasta ili se sprema nešto opasnije od toga?

Zanimljivo je uočiti kako se pad na burzama događa paralelno s velikim padom vrijednosti kriptovaluta - u trenutku pisanja ovog teksta Bitcoin iznosi oko 6,200 USD, a nešto ranije jutros pao je čak ispod 6,000 USD. Neki čak tvrde kako je velika kriza na tržištu kriptovaluta "za sobom" povukla i američke burze te kako upravo ovdje treba tražiti uzročnika za ovo stanje. Drugi pak tvrde kako je nemoguće da je jedno povezano s drugim. Štoviše, neki smatraju kako će ljudi sada, zbog pada dionica, pohrliti u masovnu kupnju zlata, srebra i - Bitcoina. Gledajući cijene Bitcoina jutros to se očito ne čini kao slučaj.

Kriptovalute bi se mogle pokazati također kao jedan "mjehur", a ako je tako možda svjedočimo simultanom pucanju mjehura na svim frontovima.

U narednim danima biti će puno toga jasnije, zapravo već danas. Ako nakon "crnog ponedjeljka" uslijedi i takve boje utorak, očito je kako se nešto loše sprema.

Iz Bijele kuće za sada stižu samo minimalni komentari - izjava u kojoj se ističe kako je, bez obzira na situaciju na burzama, američka ekonomija "snažna". Takve procjene daju i utjecajni listovi kao što su The New York Times i The Washington Post. No to je pomalo naivna izjava - opće je poznato kako je sama američka ekonomija direktno vezana, realno i psihološki, uz situaciju na vodećim burzama. Drugim riječima, bez obzira što se Trump hvalio padom nezaposlenosti i rastom BDP-a, sve to brzo se može promijeniti krahom na burzama.

Također je naivno i pitanje zašto su burze u Južnoj Koreji, Japanu i Australiji također padale tijekom jučerašnjeg dana - do sada bi trebalo biti svima jasno da je globalni "puls" ovisan o kucanju američkog ekonomskog srca, još uvijek, ako ne i više no ikad.

Američka Velika depresija pogodila je krajem 20-ih godina cijeli svijet. Kriza 2008. također je nastala u SAD-u. Isto će vrijediti i za aktualnu situaciju, bez imalo dvojbe.

Postoji više teorija zašto je ponovno došlo do stvaranja "mjehura", ali kad isti pukne čak će i manje značiti zašto - pitanje na koje će se trebati fokusirati tada je što će ta eksplozija uzrokovati i kako se od nje zaštiti. Nažalost, ne stječe se nimalo dojam da je ostatak svijeta danas, 10 godina nakon krize koja je počela 2008., imalo zaštićeniji od šokova na Wall Streetu.

Za kraj, koliko god to nekima bilo nepopularno, nemoguće je ne prisjetiti se još jednom tvrdnji koje je iznio Karl Marx sredinom 19. stoljeća - naime, on je tvrdio kako su recesije i depresije neizbježne pod vladavinom slobodnotržišnog kapitalizma. Neuravnotežena akumulacija bogatstva dovodi do neizbježne krize. Dakle, nakon svakog "buma" dolazi i neizbježni "pad". Marx je to nazivao "kaotičnim kapitalističkim razvojem". Njegova teorija dalje nalaže da će svaka iduća kriza biti još intenzivnija te će to pak, prema njemu, dovesti do klasnog sukoba. Čak da Karl i nije bio u pravu po pitanju svih svojih teorija, priča o cikličnim krizama s visokim skokovima i bolnim padovima pokazuje se sve točnija kako vrijeme prolazi.

Skok na američkim burzama prošle godine bio je zaista velik, a Trump nam tvrdi kako je to uvelike zahvaljujući njegovoj pojavi. Neki pak već sada tvrde kako su "elite" spremne srušiti vlastitu državu kako bi napakostile Trumpu i njegovom hvalisanju. Drugi će vjerojatno uskoro ustvrditi kako "iza svega stoje Rusi". Teorije zavjere ponovno će se gomilati, no ovo što se stvarno dešava nije zavjera već, nažalost, "prirodno" ponašanje kapitalističkog sustava.

by AlfaOmega Tue 6 Feb - 11:10

Mada sam ja skloniji sve pripisati neinteligenciji sa one strane Atlantika.

Evo čitam, Pentagon ne zna gdi im je nestalo 800 miliona dolara, jbt.

by Guest Tue 6 Feb - 11:11

smirit se. nije smak svijeta. ove krize najviše uzrokuje tiskanje para, tiskanje para uzrokuje rast dionice i kredita, pa time rast ekonomije(deda), a onda nakon nekog vremena stvori se mjehur i nagomilaju se loše investicije i loši krediti i imaš pad..

međutim bitno je da je dugoročni rast.
u USA je zadnja kriza bila 2008 , završila je 2010. u RH je završila tek 2016, a već je nova kriza na vidiku :D

by Kermit Tue 6 Feb - 11:13

Pinochet wrote:smirit se. nije smak svijeta. ove krize najviše uzrokuje tiskanje para, tiskanje para uzrokuje rast dionice i kredita, pa time rast ekonomije(deda), a onda nakon nekog vremena stvori se mjehur i nagomilaju se loše investicije i loši krediti i imaš pad..

međutim bitno je da je dugoročni rast.
u USA je zadnja kriza bila 2008 , završila je 2010. u RH je završila tek 2016, a već je nova kriza na vidiku :D

Još jedna kriza i RH-a će imati 2 mil. penzionera i referenata za tetris

by **kic** Tue 6 Feb - 11:16

a tu je tema.

fuck

by Guest Tue 6 Feb - 11:17

asilovski wrote:
Pinochet wrote:smirit se. nije smak svijeta. ove krize najviše uzrokuje tiskanje para, tiskanje para uzrokuje rast dionice i kredita, pa time rast ekonomije(deda), a onda nakon nekog vremena stvori se mjehur i nagomilaju se loše investicije i loši krediti i imaš pad..

međutim bitno je da je dugoročni rast.
u USA je zadnja kriza bila 2008 , završila je 2010. u RH je završila tek 2016, a već je nova kriza na vidiku :D
Još jedna kriza i RH-a će imati 2 mil. penzionera i referenata za tetris

pazi , imamo "suficit, "prosječna plaća kao "1100 $ otvara ero teme(možeš mislit, evo cura od 27godina kuka na drugoj temi,) i dalje se iseljava, a šta će tek biti ako se produbi kriza.. u RH baš tako .. neće ostati 2milijuna penzića

by Kermit Tue 6 Feb - 11:19

Pinochet wrote:
asilovski wrote:
Pinochet wrote:smirit se. nije smak svijeta. ove krize najviše uzrokuje tiskanje para, tiskanje para uzrokuje rast dionice i kredita, pa time rast ekonomije(deda), a onda nakon nekog vremena stvori se mjehur i nagomilaju se loše investicije i loši krediti i imaš pad..

međutim bitno je da je dugoročni rast.
u USA je zadnja kriza bila 2008 , završila je 2010. u RH je završila tek 2016, a već je nova kriza na vidiku :D
Još jedna kriza i RH-a će imati 2 mil. penzionera i referenata za tetris
pazi , imamo "suficit, "prosječna plaća kao "1100 $ otvara ero teme(možeš mislit, evo cura od 27godina kuka na drugoj temi,) i dalje se iseljava, a šta će tek biti ako se produbi kriza.. u RH baš tako .. neće ostati 2milijuna penzića

Porast će BDP-e jer će imati 50% manje stanovništva a 30% manje para, to je i cilj čardak i Crkve u hrvata da ostanu članovi partije i motači krunice, pa koliko traje traje

by darth_vader Tue 6 Feb - 11:22

Ostati ce glasaci HDZ-SDP mafije, a onda samo treba izlobirati negdje nuklearni udar...

by Regoč Tue 6 Feb - 11:48

AlfaOmega wrote:Mada sam ja skloniji sve pripisati neinteligenciji sa one strane Atlantika.

Evo čitam, Pentagon ne zna gdi im je nestalo 800 miliona dolara, jbt.

Naravno da znaju, samo neće reć.

by Regoč Tue 6 Feb - 11:50

Iseljava se radi većih plaćah, sve su drugo mađaronskočetničke laži.

by Sponsored content

Pukla američka i azijska burza

Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza

Re: Pukla američka i azijska burza