Novi srednjoeuropski put

ODGOVOR EUROPSKOJ LIBERALNOJ POLITICI I EKONOMIJI
Novi srednjoeuropski put
JURE VUJIĆIliberalizam je politička kultura koja diskvalificira liberalizam kao konstitutivni model društva, pri čemu ne narušava temeljne slobode ni prava čovjeka. Iliberalistički model privilegira vlastiti državni put, specifični i nacionalni suverenistički pristup usklađen s narodnom političkom tradicijom i kulturom te društvenom i gospodarskom zbiljom
Posegnemo li za rječnicima u namjeri da provjerimo značenje pojma iliberalizam, zapanjit ćemo se ustanovivši koliko su ta značenja kontaminirana „političkom korektnošću“ jer se taj nedostatno jasan pojam najčešće označava kao „natražnjaštvo“ ili „neslobodoumnost“. Prema takvim tumačenjima mračno je i natražnjačko sve suprotno liberalizmu. Uz tu semantičku ozloglašenost, iliberalizam se u kontekstu politološke fenomenologije iskazuje kao pokušaj redefiniranja novoga suvremenog političkog telosa i prakse koja smjera prema novim društvenim, gospodarskim i etičkim fenomenima u suvremenome svijetu. Iliberalizam je k tome odgovor na izopačenost i reduciranje demokracije na tržište, na „religiju ljudskih prava“ i na fiktivni egalitarizam.

Postoje riječi i sintagme koje su u svakodnevnome rječniku i općem žargonu „političke korektnosti“ postale općeprihvaćene dogme koje nitko ne dovodi u pitanje, poput tržišne demokracije, kao da nikad nije postojala demokracija bez tržišta. Idolatrija slobodnog tržišta isključuje svaki oblik drukčijih ideoloških alternativa, pogotovo onih koje se temelje na državnom intervencionizmu. Ne bi trebalo posebno napominjati da postoje i drukčiji modeli demokracije: izravna, poluizravna, socijalna, kooperativna, participativna, organska, korporativna itd., koji nisu manje vrijedni od tržišnoga modela demokracije.

Na krilima Brexita
i Donalda Trumpa
Iliberalizam je po mišljenju Pierrea Rosanvallona politička kultura koja diskvalificira liberalizam kao konstitutivni model društva, pri čemu ne narušava temeljne slobode ni prava čovjeka. Valja u tome smislu napomenuti da često nailazimo u znanstvenoj anglosaksonskoj literaturi razumijevanje pojma iliberalizam kao konstitutivnoga paradoksa. Naime, godine 1997. Farred Zakaria u djelu The Future of Freedom: Illiberal Democracy at Home and Abroad ističe da u postkomunističkim zemljama novoizabrani demokratski režimi često ne poznaju ustavne granice i govori o nastajanju „iliberalne demokracije“, a u te režime svrstava Peru, Palestinsku samoupravu, Sijera Leone, Slovačku, Pakistan i Filipine, premda te zemlje nemaju nikakve dodirne točke s obzirom na političku kulturu i državni poredak. Nakon pobjede Donalda Trumpa 2016. Zakaria ističe da ga zabrinjava mogućnošću „uspona iliberalne demokracije u SAD-u“. Mađarski premijer Viktor Orbán već je 2010. popularizirao u svom govoru pojam iliberalizma najavljujući da želi izgraditi „iliberalnu državu, demokratsku državu koja nije liberalna“. On ne niječe glavne vrednote liberalizma poput temeljnih individualnih političkih i društvenih sloboda, ali ne stavlja u središte ideologiju kao glavni element organizacije države.

Iliberalizam privilegira vlastiti državni put, specifični i nacionalni suverenistički pristup usklađen s narodnom političkom povijesnom tradicijom i kulturom te društvenom i gospodarskom zbiljom. Orban se pritom poziva na političke sustave koji nisu zapadni ni liberalni, ali koji se pokazuju uspješnima za svoje narode i države: Singapur, Kina, Indija, Turska, Rusija.

Između populizma
i suverenizma
Posljednjih nekoliko godina u srednjoeuropskim zemljama rastu političke i društvene težnje koje se mogu označiti kao populističke ili „nacionalkonzervativne“, ili pak suverenističke. Unatoč ideološkoj različitosti sve te struje imaju zajedničke točke: kritika liberalne demokracije i beskompleksna obrana nacionalnog identiteta i suvereniteta u odnosu na Europsku Uniju.

Porast euroskepticizma nakon Brexita i pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima poticaji su tim srednjoeuropskim zemljama da postanu avangarde novom fenomenu i valu rasta konzervativizma u Europi. Brexit i Trump proizveli su dvije posljedice: legitimaciju nacionalnog diskursa i postupni nestanak pupčane vrpce euroatlantizma svojstvena vremenu tranzicije u 90-im godinama 20. stoljeća. Nekadašnji model „demokratska tranzicija – konsolidacija – europska integracija“ danas je zamijenjen modelom „dekonsolidacije“ demokracije te euroskepticizma s povratkom nacionalnog političkog i gospodarskog suverenizma.

K tome treba reći da je migracijska kriza još više pridonijela produbljivanju jaza između zapada EU i srednje Europe, pogotovo zemalja iz tzv. Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Poljska, Češka) koje se protive uvođenju migracijskih kvota. Naime uz tradicionalna pitanja političke reprezentacije i vladavine prava ističe se i pitanje očuvanja nacionalnog identiteta i obrane državnih granica. Mađarska i Poljska postale su avangarde suverenističkog i nacionalkonzervativnog modela. Viktor Orbán i Jarosław Kaczyński sastali su se u rujnu 2016. na forumu u Krynici te su pozvali na „kontrarevoluciju“ u Europi, čime bi se promijenile europske strukture i procesi odlučivanja. No bila bi to više revolucija nego kontrarevolucija. U Slovačkoj je također na djelu umjerenija varijanta nacionalpopulizma s strankom Smjer – socijalna demokracija, pod vodstvom Roberta Fica, koji koketira sa radikalnom desnicom Andreja Danka i neofašistima Mariana Kotleba. Budući da su liberalna demokracija, tržišno gospodarstvo i europske integracije kao postignuti tranzicijski ciljevi danas u krizi, nisu više atraktivni, nacionalističke i populističke snage sve se više fokusiraju na naciju, obitelj i Crkvu.

Kritika kulturnog liberalizma
Novi smjer iliberalne demokracije u kojemu se prepoznaje većina nacionalkonzervativnih političkih strujanja u srednjoj Europi obuhvaća prijelaz iz ugovorne koncepcije društvenih odnosa prema republikanskom modelu koji se zasniva na građanskom izravnom sudjelovanju u određivanju javnog interesa i dobra. Dakle, prema republikanskom načelu suvereni narod ne bi trebao biti ograničen ustavnim ili pak institucionalnim zaprekama. Kritika političkoga liberalizma obuhvaća i kritiku kulturnoga liberalizma, pogotovo u dijelu koji se dohvaća društvenih i svjetonazorskih pitanja. U svim su navedenim zemljama na djelu svojevrsni kulturni ratovi, koji su jasan znak društveno-gospodarskih, ali i ideološko-svjetonazorskih narativa i podjela. Liberalna Europa kritizirana je zbog hedonističkog individualizma te permisivnosti s obzirom na ćudoređe (prijepori oko rodne ideologije, LGBT-prava, abortusa i nekritičkog promicanja multikulturalnosti). Zbog intenziteta migracijskih valova, zemlje srednje Europe zagovaraju oblik etnokulturne koncepcije nacije (utemeljene na zajedničkom jeziku, kulturi i vjeri) koju treba gajiti i štititi od migracijskih multikulturnih valova.

Podmetnuto vrijeme
zapadnog liberalizma
O takvu podmetnutom vremenu liberalnog modela, koji ne odgovara suverenističkom trenutku srednje Europe, koja obnavlja vrijeme moderne i njezinih „velikih nacionalnih pripovijesti“, najbolje svjedoči Milan Kundera, kada u poznatomu eseju govori o „kidnapiranom Zapadu i tragediji srednje Europe“. Prema njegovu mišljenju, zemlje srednje Europe čine singularnu kulturnu zajednicu koja se po svojoj zemljopisnoj i geopolitičkoj poziciji razlikuje od Rusije i euroazijskog svijeta, ali i od Zapadne Europe, s kojom dijeli europske vrijednosti slobode i pravde. Kundera je u doba bipolarne podjele i Hladnoga rata istaknuo kako je Zapadna Europa „zaboravila“ srednjoeuropski prostor i na neki ga način izdala. No sada su te europske zemlje, kao članice EU, velike europske obitelji za koju su se toliko zalagale i borile, pomalo razočarane u zapadnocentrični model koji počiva na idolatriji tržišta, potrošačkog društva i neoliberalnog kapitalizma.

Stoga, u istom eseju Kundera zaključuje da se „srednja Europa mora suprotstaviti ne samo zabrinjavajućoj sili svojeg velikog susjeda (Rusija) već i nematerijalnoj sili koja neminovno ostavlja iza sebe vrijeme kulture. I u tom pogledu srednjoeuropske pobune imaju nešto od konzervativnoga, jer nastoje očajnički uspostaviti prošlo vrijeme kulture, vrijeme moderne, koja još uvijek ima kulturnu dimenziju. Srednja Europa može još uvijek obraniti svoj identitet. Njezina prava tragedija nije Rusija, nego ­Europa.“

Srednja Europa i danas se nalazi u određenome kulturnom i geopolitičkom interregnumu između neoimperijalne Putinove Rusije, koja se afirmira na globalnoj razini, i Europske Unije, koja se suočava ne samo s gospodarskom i geopolitičkom krizom nego i s moralnom i dubokom identitetskom krizom, ali koja ustrajno nastoji nametnuti svoj ekonomicistički tržišno-liberalni društveni model. Iliberalizam je politički i društveni odgovor postupnoj oligarhizaciji, parlamentarnoj liberalnoj demokraciji i samom liberalizmu, koji je Carl Schmitt s pravom okarakterizirao kao „proces neutralizacije i depolitizacije“ te podčinjavanje političke suverene sfere ekonomiji i tržišnoj hegemoniji kapitala. I upravo u takvu kontekstu valja razmatrati nategnute odnose između Poljske, Mađarske i Bruxellesa, kao kontrapunkt vremensko-prostornog i identitetskog raskoraka između dvaju modela: istrošenoga zapadno-liberalnog koji počiva na individualizmu i potrošačkome tržišnom sekularnom fundamentalizmu te komunitarno-holističkoga koji se temelji na zajednici i na vjersko-kulturnom identitetu. Dakle, iliberalizam je politička i svjetonazorska alternativa srednjoeuropskoga „trećeg puta“.
http://www.matica.hr/vijenac/623/novi-srednjoeuropski-put-27408/
--------------------------

Uvijek sjajni Jure Vujić na tragu Pariške deklaracije, Benoista i sve jače konzervativne matice.

liberalizam koji se bavi grupnim identitetima vise nije liberalizam nego ljevicarska ekspozitura. Najveca manjina u drustvu je individua, a ne socijalne grupe podjeljene po rasi, rodu, seksualnom opredjeljenju itd.
nisam sve procito jer vidim u startu da tip sere o nekakvom trampovom iliberalizmu

taj jure vujić je najjači probisvijet ikada. neda mi se čitati šta je napisao, ali sićam se njegova teksta.. od prije , prije par godina :D
kada je išao kritizirati kapitalizam zbog zadnje krize. niti ima veze zašto je došlo do krize(krizu nije uzrokovao neoliberalni kapitalizam, nego države spuštanjem kamatnih stopa i tiskanjem para) ali nema veze :D

http://forum.net.hr/forums/t/399499.aspx

Jure Vujić:
" regresivni aspekt" "demonija ekonomije pretpostavlja potpunu koncentraciju svih vrednota i interesa na ekonomski i profitabilni plan što je postalo normalno i općeprihvaćeno" ."............... Ali taj fenomen skriva anarhično antihijerarhijsko stanje u kojem ekonomizacija svih ostalih područja egzistencije onemogućava svaku nadmoćnu važnost egzistencije kolektivnog entiteta ili pojedinaca.".

prckov wrote:liberalizam koji se bavi grupnim identitetima vise nije liberalizam nego ljevicarska ekspozitura. Najveca manjina u drustvu je individua, a ne socijalne grupe podjeljene po rasi, rodu, seksualnom opredjeljenju itd.
nisam sve procito jer vidim u startu da tip sere o nekakvom trampovom iliberalizmu

Nije bio negativan o tvom baćuški Trumpu, iliberalizam je kontra od liberalizma u tom kontekstu vidi i Trumpiku.

Yodi je to teško štivo, ima puno stručnih izraza i filozofije.

prckov wrote:liberalizam koji se bavi grupnim identitetima vise nije liberalizam nego ljevicarska ekspozitura. Najveca manjina u drustvu je individua, a ne socijalne grupe podjeljene po rasi, rodu, seksualnom opredjeljenju itd.
nisam sve procito jer vidim u startu da tip sere o nekakvom trampovom iliberalizmu

lik nema veze šta govori, primjetio sam ima par godina, doslovno nasumično generira pojmove i mješa ih bez ikakvog značaja. neki inžinjer bi mogao bez problema programirati "bot-a" da tako mixa i filozofira, već i postoje takvi filozofski botovi na internetu, što mixaju pojmove u rečenice koje nitko ne razumije niti imaju ikakvu vrijednost

http://www.wisdomofchopra.com/

imate slične stranice, gdje internet program sam generira filozofe i njihove rečenice :D

"Evolution is the ground of the mechanics of images"
:D

Jure Vujić
Jure Vujić
Rođenje 26. siječnja 1965.
Knin
Polje politologija
Jure Vujić (Knin, 26. siječnja 1965.) je hrvatski pravnik, diplomat, politolog, esejist, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa.




zanimanje politiolog filozof. taj as u životu nije stvorio niti jedne kune realne vrijednost koliko se meni čini iz njegovo CVa. nije zaradio kune na pošten način, tipa da je nekome prodao neku uslugu ili proizvod

ok, mislio sam da smatra da tramp gusi slobode sto se inace pod pojmom iliberalizam podrazumjeva, ali nije to 
 
"Na krilima Brexita
i Donalda Trumpa
Iliberalizam je po mišljenju Pierrea Rosanvallona politička kultura koja diskvalificira liberalizam kao konstitutivni model društva, pri čemu ne narušava temeljne slobode ni prava čovjeka".

ovo je vec nesto drugo, sa cime se mogu slozit
"

Ako zanemarimo kritike od strane malograđansko liberalnog konformizma, vidjet ćemo da nova strujanja u Euroipi upravo idu na ruku onome što sam prenosio od Vujićazadnjih godina.

Valja napomenuti da je i on učenik francuske konzervcativne ekipe...koja je izrosila Parišku deklaraciju.

epikur37 wrote:

prckov wrote:liberalizam koji se bavi grupnim identitetima vise nije liberalizam nego ljevicarska ekspozitura. Najveca manjina u drustvu je individua, a ne socijalne grupe podjeljene po rasi, rodu, seksualnom opredjeljenju itd.
nisam sve procito jer vidim u startu da tip sere o nekakvom trampovom iliberalizmu

Nije bio negativan o tvom baćuški Trumpu, iliberalizam je kontra od liberalizma u tom kontekstu vidi i Trumpiku.

da, nisam procito pocetak 
mrsko mi sad citat
ima li ista o tvom bacuski 

Pinochet wrote:Jure Vujić
Jure Vujić
Rođenje 26. siječnja 1965.
Knin
Polje politologija
Jure Vujić (Knin, 26. siječnja 1965.) je hrvatski pravnik, diplomat, politolog, esejist, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa.




zanimanje politiolog filozof. taj as u životu nije stvorio niti jedne kune realne vrijednost koliko se meni čini iz njegovo CVa. nije zaradio kune na pošten način, tipa da je nekome prodao neku uslugu ili proizvod

:D

veliš bolje da je postavljao pločice okolo:

prckov wrote:

epikur37 wrote:

prckov wrote:liberalizam koji se bavi grupnim identitetima vise nije liberalizam nego ljevicarska ekspozitura. Najveca manjina u drustvu je individua, a ne socijalne grupe podjeljene po rasi, rodu, seksualnom opredjeljenju itd.
nisam sve procito jer vidim u startu da tip sere o nekakvom trampovom iliberalizmu

Nije bio negativan o tvom baćuški Trumpu, iliberalizam je kontra od liberalizma u tom kontekstu vidi i Trumpiku.

da, nisam procito pocetak 
mrsko mi sad citat
ima li ista o tvom bacuski 

ima,manje višeisto kao i o tvom, daklem pozitivno ;)

epikur37 wrote:

Pinochet wrote:Jure Vujić
Jure Vujić
Rođenje 26. siječnja 1965.
Knin
Polje politologija
Jure Vujić (Knin, 26. siječnja 1965.) je hrvatski pravnik, diplomat, politolog, esejist, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa.




zanimanje politiolog filozof. taj as u životu nije stvorio niti jedne kune realne vrijednost koliko se meni čini iz njegovo CVa. nije zaradio kune na pošten način, tipa da je nekome prodao neku uslugu ili proizvod

:D

veliš bolje da je postavljao pločice okolo:

pa točno :) postavljanje pločica je jako koristan i veoma dobro plaćen rad. i ljudima radiš korisno djelo, a oni te dobro plaćaju. jednostavni ekonomski zakoni na djelu.

ovo njegovo filozofiranje je bzvz

epikur37 wrote:

prckov wrote:

epikur37 wrote:

prckov wrote:liberalizam koji se bavi grupnim identitetima vise nije liberalizam nego ljevicarska ekspozitura. Najveca manjina u drustvu je individua, a ne socijalne grupe podjeljene po rasi, rodu, seksualnom opredjeljenju itd.
nisam sve procito jer vidim u startu da tip sere o nekakvom trampovom iliberalizmu

Nije bio negativan o tvom baćuški Trumpu, iliberalizam je kontra od liberalizma u tom kontekstu vidi i Trumpiku.

da, nisam procito pocetak 
mrsko mi sad citat
ima li ista o tvom bacuski 

ima,manje višeisto kao i o tvom, daklem pozitivno ;)

e onda mi je sumnjiv 

Pinochet wrote:

epikur37 wrote:

Pinochet wrote:Jure Vujić
Jure Vujić
Rođenje 26. siječnja 1965.
Knin
Polje politologija
Jure Vujić (Knin, 26. siječnja 1965.) je hrvatski pravnik, diplomat, politolog, esejist, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa.




zanimanje politiolog filozof. taj as u životu nije stvorio niti jedne kune realne vrijednost koliko se meni čini iz njegovo CVa. nije zaradio kune na pošten način, tipa da je nekome prodao neku uslugu ili proizvod

:D

veliš bolje da je postavljao pločice okolo:

pa točno :) postavljanje pločica je jako koristan i veoma dobro plaćen rad. i ljudima radiš korisno djelo, a oni te dobro plaćaju. jednostavni ekonomski zakoni na djelu.

ovo njegovo filozofiranje je bzvz

Haha, fanatizam i sljepilo vas neoliberalaje tragikomično  doslovce :D :(

kakva je onda po njemu sustinska razlika izmedu liberalizma I iliberalizma

U prepunoj dvorani Matice Hrvatske održano je u ponedjeljak 14. travnja. predavanje Alain de Benoista poznatog francuskog intelektualca, književnika i filozofa, voditelja francuskog think tanka “Grupa za studije i istraživanje europske kulture” (Groupement de recherches et d’études sur la culture européenne). Predavanje je organizirano na inicijativu odjela za politologiju Matice Hrvatske a uz glavnoga gosta su sudjelovali Jure Vujić pročelnik odjela za politologija i Tomislav Sunić kao prevoditelj.

Pročitajte više na: https://blog.vecernji.hr/jure-vujic/alain-de-benoist-u-zagrebu-2486 - blog.vecernji.hr

Alain de Benoist
Alain de Benoist (* 11. prosinca 1943) je francuski intelektualac, vodeći član francuskog think tanka Groupement de recherche et d'études sur la culture européenne.

On je između ostalog kritizirao globalizaciju, liberalizam i imigracije u Europi. Osim toga smatra se vodećim misliocem etnopluralizma, mišljenja koje smatra da različiti narodi trebaju živjeti odvojeno i da bi se na taj način sačuvala svjetska etnička i kulturalna šarolikost. Njegovi kritičari, poput Thomasa Sheehana, smatraju međutim da je Benoist razvio novu granu neofašizma.

....................


enočim nisi liberal oma fašist :)

prckov wrote:kakva je onda po njemu sustinska razlika izmedu liberalizma I iliberalizma

kao npr između relevantno i irelevantno