Re: Banke ne daju kredite!!!

by kaya Mon 22 Jan - 12:32

kic wrote:
digle i banke ruke od nas,

Ma nosi ih u k..., nakamatarili su nas do bola. Ovo im je bila Afrika za Britaniju u 18 stoljeću, otkriće.
Kamate na 8,9% i vise. U matičnim državama imaju 2,3 % u vrh glave.
Izgubili nisu ništa, sjeli na nekretnine ako je netko zapeo koje su prodali.
Sad kad afričke kamate vise ne idu ne bi vise. Treba ih sve potjerati..

by marcellus Mon 22 Jan - 12:35

kaja wrote:
kic wrote:
digle i banke ruke od nas,
Ma nosi ih u k..., nakamatarili su nas do bola. Ovo im je bila Afrika za Britaniju u 18 stoljeću, otkriće.
Kamate na 8,9% i vise. U matičnim državama imaju 2,3 % u vrh glave.
Izgubili nisu ništa, sjeli na nekretnine ako je netko zapeo koje su prodali.
Sad kad afričke kamate vise ne idu ne bi vise. Treba ih sve potjerati..

kvaka je što bi domaće banke tada drastično digle kamate...

by kaya Mon 22 Jan - 12:38

marcellus wrote:
kaja wrote:
kic wrote:
digle i banke ruke od nas,
Ma nosi ih u k..., nakamatarili su nas do bola. Ovo im je bila Afrika za Britaniju u 18 stoljeću, otkriće.
Kamate na 8,9% i vise. U matičnim državama imaju 2,3 % u vrh glave.
Izgubili nisu ništa, sjeli na nekretnine ako je netko zapeo koje su prodali.
Sad kad afričke kamate vise ne idu ne bi vise. Treba ih sve potjerati..

kvaka je što bi domaće banke tada drastično digle kamate...

A gle, drzava moze ograničiti kamatu ako hoce.

by **kic** Mon 22 Jan - 12:42

to isto nije way to go

by Guest Mon 22 Jan - 13:17

kaja wrote:
marcellus wrote:
kaja wrote:
kic wrote:
digle i banke ruke od nas,
Ma nosi ih u k..., nakamatarili su nas do bola. Ovo im je bila Afrika za Britaniju u 18 stoljeću, otkriće.
Kamate na 8,9% i vise. U matičnim državama imaju 2,3 % u vrh glave.
Izgubili nisu ništa, sjeli na nekretnine ako je netko zapeo koje su prodali.
Sad kad afričke kamate vise ne idu ne bi vise. Treba ih sve potjerati..

kvaka je što bi domaće banke tada drastično digle kamate...
A gle, drzava moze ograničiti kamatu ako hoce.

pa država i određuje kolike će biti kamate, tj. državna centralna banka, HNB

piše vam crno na bijelo u zakonu

no slobodo i dalje vjerujte marcelusovom trkeljanju i bapskim pričama :popcorn

Zakona o potrošačkom kreditiranju - članak 11.b i članak 11.c

https://www.zakon.hr/z/517/Zakon-o-potro%C5%A1a%C4%8Dkom-kreditiranju

Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju - članak 25. stavak 3.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_101_2318.html

Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi - članak 12.a stavak 4.

https://www.zakon.hr/z/543/Zakon-o-financijskom-poslovanju-i-predste%C4%8Dajnoj-nagodbi

Zakona o obveznim odnosima - članak 29. stavak 8.

https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

by marcellus Mon 22 Jan - 13:19

kaja wrote:
marcellus wrote:
kaja wrote:
kic wrote:
digle i banke ruke od nas,
Ma nosi ih u k..., nakamatarili su nas do bola. Ovo im je bila Afrika za Britaniju u 18 stoljeću, otkriće.
Kamate na 8,9% i vise. U matičnim državama imaju 2,3 % u vrh glave.
Izgubili nisu ništa, sjeli na nekretnine ako je netko zapeo koje su prodali.
Sad kad afričke kamate vise ne idu ne bi vise. Treba ih sve potjerati..

kvaka je što bi domaće banke tada drastično digle kamate...
A gle, drzava moze ograničiti kamatu ako hoce.

država može ograničiti i cijenu kruha ako hoće ili benzina, onda imaš nestašicu toga čemu je cijena ograničena i crno tržište.

banke bi u uvjetima da nema vanjske konkurencije digle kamate kako je i bilo prije nego su strane banke došle, ne samo zato jer nema konkurencije nego jer bi bilo puno manje kapitala na tržištu, ponuda bi se smanjila a potražnja ostala ista.

dakle imali bi prostor za dizanje cijene jer bi sav kapital koji imaju mogli rasprodati skuplje.

država to ne može spriječiti jer bi tada domaće banke jednostavno plasirale kao što su i prije radile taj kapital u srbiju gdje je kamata veća

by marcellus Mon 22 Jan - 13:21

mrzi online wrote:
kaja wrote:
marcellus wrote:
kaja wrote:
kic wrote:
digle i banke ruke od nas,
Ma nosi ih u k..., nakamatarili su nas do bola. Ovo im je bila Afrika za Britaniju u 18 stoljeću, otkriće.
Kamate na 8,9% i vise. U matičnim državama imaju 2,3 % u vrh glave.
Izgubili nisu ništa, sjeli na nekretnine ako je netko zapeo koje su prodali.
Sad kad afričke kamate vise ne idu ne bi vise. Treba ih sve potjerati..

kvaka je što bi domaće banke tada drastično digle kamate...
A gle, drzava moze ograničiti kamatu ako hoce.

pa država i određuje kolike će biti kamate, tj. državna centralna banka, HNB

piše vam crno na bijelo u zakonu

no slobodo i dalje vjerujte marcelusovom trkeljanju i bapskim pričama

Zakona o potrošačkom kreditiranju - članak 11.b i članak 11.c

https://www.zakon.hr/z/517/Zakon-o-potro%C5%A1a%C4%8Dkom-kreditiranju

Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju - članak 25. stavak 3.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_101_2318.html

Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi - članak 12.a stavak 4.

https://www.zakon.hr/z/543/Zakon-o-financijskom-poslovanju-i-predste%C4%8Dajnoj-nagodbi

Zakona o obveznim odnosima - članak 29. stavak 8.

https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima

deda zbroji se

niti jedna banka ne daje ništa po tim maksimalnim kamatama... kamate su u praksi puno manje od toga

by marcellus Mon 22 Jan - 13:24

a u biti zakonom nije niti striktno ograničena kamata, samo koliko smije odudarati od prosjeka

by Guest Mon 22 Jan - 13:25

mrzi online wrote:
Zakona o potrošačkom kreditiranju - članak 11.b i članak 11.c

https://www.zakon.hr/z/517/Zakon-o-potro%C5%A1a%C4%8Dkom-kreditiranju

Maksimalna kamatna stopa na stambene kredite

Članak 11.b (NN 143/13, 78/15)

(1) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne s mije biti viša o prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta uvećane za 1/3.

(2) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za 1/3.

(3) Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.

(4) Hrvatska narodna banka će prvi put utvrditi i objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama« prema posljednjim poznatim podacima, a vjerovnici će postojeće promjenjive kamatne stope uskladiti s odnosnim ograničenjima najkasnije do 1. siječnja 2014. dok će daljnje korekcije vršiti na ugovorene dane promjene kamatne stope temeljem zadnje objavljene prosječne ponderirane kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke.

Maksimalna kamatna stopa na ostale potrošačke kredite

Članak 11.c (NN 143/13, 147/13, 78/15)

(1) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (osim stambenih) (a) u kunama bez valutne klauzule, (b) u EUR i u kunama s valutnom klauzulom u EUR, kao i (c) u CHF i u kunama s valutnom klauzulom u CHF, ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za 1/2.

(2) Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovoga članka ne smije biti viša od najniže prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka uvećane za 1/2.

(3) Prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka prema utvrđenoj metodologiji i podacima dostupnim na dan 31. listopada Hrvatska narodna banka dužna je objaviti u »Narodnim novinama« 1. siječnja, a podatke dostupne na dan 30. travnja dužna je objaviti 1. srpnja.

(4) Hrvatska narodna banka će prvi put utvrditi i objaviti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na stanja kredita iz stavka 1. ovoga članka u roku od 10 dana od dana objave ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, prema posljednjim poznatim podacima, a vjerovnici će postojeće promjenjive kamatne stope uskladiti s odnosnim ograničenjima najkasnije do 1. siječnja 2014. dok će daljnje korekcije vršiti na ugovorene dane promjene kamatne stope temeljem zadnje objavljene prosječne ponderirane kamatne stope od strane Hrvatske narodne banke.

eto, znači država propisuje prosječne kamatne stope i kolike smiju biti maksimalne u odnosu na prosječne, a privatne banke onda "tržišno" formiraju svoju cijenu izmežu prosječne i maksimalne koju je odredio HNB

by Guest Mon 22 Jan - 13:26

marcellus wrote:a u biti zakonom nije niti striktno ograničena kamata, samo koliko smije odudarati od prosjeka

nisam ti ja tvoje društvo iz birtije krelac, s kojima možeš pijan filozofirati i izmišljati laži

by Guest Mon 22 Jan - 13:32

svakih 6 mjeseci guverner Vujčić dođe i kaže kolike će biti kamatne stope

i banke tako naprave

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_1_18.html

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_64_1478.html

dok u Europi, ECB odnosno njen guverner Mario Dragi isto tako dođe i izvjesti kolike su kamatne stope, pa komercijalne banke naprave kako je rekao i u tim okvirima naplaćuju

krediti su u EU jeftiniji nego kod nas zato što ECB ima niže kamate od HNBa

ECB vodi politiku poticanja kreditnog ciklusa privatnog sektora niskim kamatama, dok HNB vodi monetarnu politiku održavanja stabilnog pariteta Kune naspram Eura

by marcellus Mon 22 Jan - 13:48

deda, opet pričaš o stvarima koje ne razumiješ, HNB referentnu stopu ne izvlači iz nosa...

by marcellus Mon 22 Jan - 13:50

a u hr trenutno stambeni kredit možeš dobit s kamatom od tri i pol posto godišnje, inflacija je 1,6 posto, dakle praktički bez kamata...

druga stvar što ga niko ne uzima jer kad su kamate bile dvaput veće cijene stanova su rasle, i kolko god je kamata bila ljudi su računali da se isplati kupit stan sada jer će za deset godina taj stan vrijedit duplo, ako ne i za pet.

Danas ti niko neće uzet kredit za stan ni da nema kamata uopće. Jer cijene stanova stagniraju. Kad cijene stanova opet počnu rasti, ljudi će ih opet početi kupovati i neće pitati za kamatu, jednsotavno

by Guest Mon 22 Jan - 13:54

marcellus wrote:deda, opet pričaš o stvarima koje ne razumiješ, HNB referentnu stopu ne izvlači iz nosa...

tko je to tvrdio?

nije bitno kojim modelom i kojom metodom ju određuju, nego je bitno da ju baš oni kao monopolist određuju a ne "slobodno tržište"

što znači da je neka stopa (vrijednost) referentna? što se referira na nju?

možda sve ostale kamate koje banke formiraju na osonovu referentne stope?

razumiješ li što znači pojam referentna stopa?

by marcellus Mon 22 Jan - 13:57

deda knjigu u ruku a ne trolat po netu

by Guest Mon 22 Jan - 14:05

marcellus wrote:deda knjigu u ruku a ne trolat po netu

sve je javno i sve piše kako funkcionira današnji monetarni sustav, tko što i kako radi, čime se bave centralne banke...

ako niste sposobni razumjeti slova, riječi, brojke... možda se trebate više potruditi :popcorn

by Guest Mon 22 Jan - 14:18

Ispod radara šire javnosti prošlo je gostovanje Ivana Lovrinovića u emisiji HRT-a „Nedjeljom u 2“ u kojoj je taj profesor monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pokušao objasniti zašto je hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini, metaforički govoreći, otišlo k vragu.

Posljednjih mjeseci eksponirao se u rješavanju spora između dužnika u švicarskim francima i bankara, a njegovi stavovi u kojima je banke optuživao za nezakonit rad i stjecanje ekstraprofita navukli su mu na vrat mlade bankarske snage koje su ga bez okolišanja prozvale šarlatanom i neznalicom.

U državi u kojoj najveća oporbena stranka gospodarski program naručuje pouzećem iz Njemačke, a Vlada statistički rast od 0,05 posto naziva izlaskom iz recesije, pravo je osvježenje čuti stavove i ovakvih stručnjaka, kojima ekonomski rječnik ne završava na citiranju bankarskih biltena i njihovih analitičara koji svako odstupanje od zadanog puta u propast nazivaju herezom, a njihove autore redikulima i cirkusantima. Dok političke elite bježe od bilo kakve pomisli na ukidanje valutne klauzule i dovođenje tečaja kune u realne okvire, Lovrinović otvoreno progovara o deformacijama monetarnog sustava, ideološkom pozicioniranju guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića i potpuno sumanutom odnosu između bankarskog sektora i države. Monetarna vlast, utjelovljena u HNB-u, napravila je više štete Hrvatskoj od bilo kojeg mogućeg rata i prirodne katastrofe, čije su posljedice vidljive u eksploziji vanjskog duga, raspadu domaće proizvodnje i nekontroliranom rastu uvoza. Upravo zbog toga HNB je najzaštićenija institucija u Hrvatskoj, a svaka kritika njegove politike ocjenjuje se kao nedopustiv pritisak gori od onoga na pravosudnu vlast. Lovrinović je konačno izrekao i ključne ocjene: HNB je mjenjačnica, tečaj kune je precijenjen i u suradnji s valutnom klauzulom uništava domaću proizvodnju. Nazvavši guvernera Vujčića „direktorom najveće mjenjačnice u zemlji“, a HNB „institucijom koja ne obavlja najvažnije zadatke centralne banke jer ne daje kredite bankama bez da one moraju prodavati devize“, Lovrinović je definirao problem i postavio dijagnozu hrvatskom financijskom sustavu, ali i Hrvatskoj kao državi jer se upravo u tome ogledaju sav jad i nepostojanje državnog suvereniteta.

Upravo iz tih razloga tragikomično je slušati naklapanja premijera Zorana Milanovića o nedostatku povjerenja kao ključnom uzroku hrvatskog ekonomskog čuda s negativnim predznakom ili pak Karamarkova nesuvisla trabunjanja o reformama poreznog sustava kao načinu izlaska iz krize. Zapanjujuće je i koliko se u političkim krugovima bježi od suštine problema, od jezgre koja producira nezaposlenost i siromaštvo, gladnu djecu u vrtićima i radnike bez plaće, ovrhe, deložacije, iseljavanje i depopulaciju. Javno mnijenje i dalje ne želi čuti i prihvatiti da su korupcija i prevelik državni aparat, koje se često apostrofira kao ključne krivce ekonomske zaostalosti, samo posljedica pogrešne regulacije novca odnosno sistemske korupcije koju su političari ugradili u zakone, a koja banke stavlja u povlašten položaj na tržištu, čak i iznad same države i njenih institucija.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju dodatno je zakomplicirao postojeće stanje jer je HNB usklađivanjem s europskom regulativom postao potpuno neovisan o državi i vezao se uz Europsku centralnu banku (ECB). Tako danas imamo situaciju da jedna od najvažnijih institucija u državi ne prati ekonomske trendove u zemlji nego čeka signale iz središta ECB-a. Istovremeno, naš dični guverner potpuno neutemeljeno straši građane pričama o jugoslavenskoj inflaciji jer zna da su ideološki argumenti politički efikasniji od suhoparnih činjenica i znanstvenih teza. Samim time jasno je kako je došlo do epidemije inficiranih kredita u švicarcima, nerealnog tečaja kune i svih ostalih „paketa“ čije negativne posljedice svoju manifestaciju u realnom životu tek trebaju dobiti.

U takvoj situaciji uvoz cvjeta, a domaća proizvodnja se vuče po dnu, pa teza profesora Lovrinovća o tzv. kumovskom (kroni) kapitalizmu, odnosno sprezi poduzetničke elite i nositelja izvršne vlasti, dobiva svoju punu potvrdu. Priča o 200 bogatih obitelji nije stala na privatizacijskoj pljački i prvobitnoj akumulaciji kapitala, nego se protegla sve do danas, kada se monetarnim alatima osigurava prosperitet uvozničkog lobija. Najugledniji hrvatski poduzetnici poput Todorića, Tedeskija i sličnih obogatili su se upravo na uvozu strane robe, a domaći proizvodni divovi bili su osuđeni na dugotrajnu i mučnu smrt.

Srećom, tehnike prodavanja magle i bacanja prašine u oči, što su režimski ekonomski kvazistručnjaci doveli do savršenstva, polako gube svoj utjecaj jer je egzistencija građana dovedena do stanja nepodnošljivosti, a prazan trbuh ipak bistri um i navodi na razmišljanje kakve nam to programe podvaljuju i u čiju korist su ti programi napisani. Jedino za čim treba žaliti je propadanje koje traje tako dugo i još će, nažalost, trajati, sve dok osiromašena većina ne shvati da rješenje ne mogu dati mediokriteti nego stručnjaci poput profesora Lovrinovića.

http://www.p-portal.net/hnb-kao-mjenjacnica/

by Guest Mon 22 Jan - 14:39

Bank of England u najnovijem biltenu, prvom takve vrste ikad objavljenom od strane značajne centralne banke, potvrdila ključne aspekte procesa kreiranja novca

https://www.advance.hr/vijesti/bank-of-england-u-najnovijem-biltenu-prvom-takve-vrste-ikad-objavljenom-od-strane-znacajne-centralne-banke-potvrdila-kljucne-aspekte-procesa-kreiranja-novca/

Najvažnije tvrdnje iz biltena su:

Prvo, odbačen je uobičajeni stav da banka pri izdavanju kredita reciklira tuđu štednju. "prije nego što banke posuđuju pohranjene depozite, čin kreditiranja stvara depozite – obrnuto od uobičajenog slijeda opisanog u udžbenicima"

Isto tako, odbačena je teorija novčanog multiplikatora prema kojoj centralna banka utvrđuje količinu kredita i depozita u ekonomiji kontrolom količine novca na računima u centralnoj banci:

"...odnos pričuva i kredita uobičajeno funkcionira suprotno u odnosu na način opisan u nekim udžbenicima ekonomije. Banke prvo odlučuju koliko će kreditirati u ovisnosti o profitabilnim kreditnim mogućnostima koje su im dostupne...Odluke o kreditiranju su te koje određuju koliko će bankovnog depozita kreirati bankarski sustav. Količina bankovnih depozita pak utječe na to koliko novca u centralnoj banci banke žele držati u pričuvi (kako bi ispunile zahtjeve za podizanjem od strane javnosti, izvršile uplate prema drugim bankama, ili ispunile regulatorne zahtjeve likvidnosti), koji se potom u normalnim razdobljima, isporučuje na zahtjev Engleske centralne banke (Bank of England)"

Na kraju Collins zaključuje "da je možda došlo vrijeme da razmislimo treba li uopće moć kreiranja novca biti u rukama privatnih bankarskih korporacija, no bez obzira na buduća zbivanja navedeni članci će poslužiti kao referenca svakom zainteresiranom za razumijevanje i reformu financijskog sustava"

by Guest Mon 22 Jan - 14:41

The truth is out: money is just an IOU, and the banks are rolling in it

The Bank of England's dose of honesty throws the theoretical basis for austerity out the window

https://www.theguardian.com/commentisfree/2014/mar/18/truth-money-iou-bank-of-england-austerity

_________________________

https://www.bankofengland.co.uk/news/news-releases

search:

Money in the modern economy: an introduction

Money creation in the modern economy

by Guest Mon 22 Jan - 14:45

gdje je zlato? rvacka je prodala svoje zlato Metisu kao sekundarnu sirovinu jer nitko ne želi zlato.

by Guest Mon 22 Jan - 14:46

Gnječ wrote:
tehnike prodavanja magle i bacanja prašine u oči, što su režimski ekonomski kvazistručnjaci doveli do savršenstva

by Sponsored content