Re: Hrvatska ima najsporiji internet

by Guest Sun 24 Sep - 22:19

danni1 wrote:Toten...sunce ti jebem jel vidiš na što si Noorku natjerao? Sa će oči u sapunu morat prat.

eo, saću

by T. Sun 24 Sep - 22:19

danni1 wrote:Toten...sunce ti jebem jel vidiš na što si Noorku natjerao? Sa će oči u sapunu morat prat.

Ma da, 'nikad čula' za red tube, moš mislit...

by Guest Sun 24 Sep - 22:20

Totenkopf wrote:
danni1 wrote:Toten...sunce ti jebem jel vidiš na što si Noorku natjerao? Sa će oči u sapunu morat prat.
Ma da, 'nikad čula' za red tube, moš mislit...

doslovno tako

by T. Sun 24 Sep - 22:24

catabbath wrote:
Totenkopf wrote:Zaradim tjedno ko ti mjesečno...
Od ostalih vještina naveo bih ronjenje na dah, gletovanje i farbanje zidova...

Eto uzalud sam išao u školu kad su moja (doduše nadprosječna) primanja goli qrac prema fr šljakanju, znači istinita je ona narodna "baš će ti škola kruha dati".

Tukčino, imam 50 pečata u 2 indexa, 2 diplome i pravosudni, 15 godina u struci...
Nemoj mi ti o školi majketi...
A gletanje i farbanje mi je hobi, kad ne drkam...

by catabbath Sun 24 Sep - 22:26

Uhljeb?

by Guest Sun 24 Sep - 22:27

zene se sve vise yebu sa psima,a oni se nasli tu oko Interneta natezati...ccccc....

by Guest Sun 24 Sep - 22:45

Briga me za spori internet...i općenito za modernu tehnologiju...ona ionako uništava simpatičnu ljudsku spontanost...

Ma, kakva tehnologija! Ljutiti sudac pravdu dijeli - pištoljem

Na jednoj utakmici lokalnih niželigaša, sudac je u 75. minuti dao crveni karton jednom nogometašu, ali njegovi suigrači nisu se slagali s tom odlukom. Nastala je gužva, pa je sudac odlučio sve presjeći...

Fifa se trudi uvesti video tehnologiju kako bi sudačke greške svela na minimum, odnosno kako bi konačni ishodi utakmica bili što pravedniji. Tehnologija unosi malu konfuziju na svojim počecima, barem onim ozbiljnim na trenutnom Kupu konfederacija u Rusiji.
Na predstojećem Mundijalu sljedećeg ljeta to bi se dodatno trebalo usavršiti, ali u Brazilu ne mare za to. Barem ne u nižim ligama.
Na jednoj utakmici lokalnih niželigaša, sudac je u 75. minuti dao crveni karton jednom nogometašu, ali njegovi suigrači nisu se slagali s tom odlukom.
Nastala je gužva, pali su i neki udarci, pa je jedan igrač udario suca koji je odlučio sve presjeći.
Otrčao je do klupe i izvadio pištolj pa je počeo dijeliti pravdu na taj način. Igrači su se odmah razbježali...

by Trinity Mon 25 Sep - 9:04

pismejker wrote:
Totenkopf wrote:
aben wrote:
Totenkopf wrote:Inače je iz same uvodne tablice razvidno da je npr. internet brži u latviji nego u norveškoj, a unatoč tome norveška ima 5x veći GDP...
Kako ovo objasniti ?
pa nafta.

nikad jedna stvor ni odgovorna za sve posljedice. ono ča moreš je polušati uzesti zemlje na sličnon stupnju, usporediti in brzine interneta i razvojne brzine. ni unda neš dobiti uzročnost, doduše, al moreš početi objašnjavati rozlike.
Nemoj s*ati...
A naši forumski stručnjaci tvrde da je brzina interneta ključna stvar zw razvoj jedne države...
Te da će s većom brzinom interneta procvjetati ruže...
Pa sad,recimo za farme servera od Gugla u Irskoj,bandvajt i brzina svakako igraju kljucnu ulogu..

Nije krucijalno za svaku drzavu,ali one hajteh usmjerene..jebaj ga sad..

Kako nije isto kao i kad skidas brzinom ..karikiram 470kb/s, i 4 megabajta u sekundi..

Tko drobi terabajte podataka i stotine terabajta i to prebacuje,svakako mu je sve to bitno... Sto se tice RH,bolje sprziti na devedeje i strpatu u ruksdak,i dati Yodi da istrci od Splita do Zagreba..

Vibor Cipan još se sjeća noćne more kad je s prijateljima osnivao zajedničku tvrtku. Bilo je to 2009., u jeku krize, krenuli su iz malog stana u Sesvetama i odmah se sudarili s apsurdom.
- Ime tvrtke tada je moralo biti na hrvatskom ili nekom od mrtvih jezika, latinskom ili grčkom. Da bi se nazvali UX Passion morao sam čak donositi i izvatke iz Vergilijevih djela da bih dokazao da se ti termini i kod njega spominju - kaže mi Cipan.
UX Passion danas ima 7 zaposlenih, godišnje prihode od oko 2,5 milijuna kuna, a njihova rješenja koriste milijuni ljudi diljem planeta. Wall of Tweets, do danas njihovu najrazvikaniju aplikaciju, redovno moderiraju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Jedna su od oko tri tisuće IT tvrtki klasificiranih pod NKD J62 šifrom koje se bave računalnim programiranjem i povezanim djelatnostima, a koje zapošljavaju gotovo 13 tisuća radnika i lani su dosegli prihode od 7,13 milijardi kuna. Izvoz im je lani narastao 40 posto, najviše od svih grana gospodarstva, i premašio je dvije milijarde kuna.
Cjelokupna domaća IT industrija (puno šira od samih programera) do 2025. mogla bi zapošljavati oko 50 tisuća ljudi, više i od metaloprerađivačke i prehrambene, predviđaju u HUP-u.
U garaži UX Passion odličan je primjer za ono što se podrazumijeva pod pojmom startup, tvrtka osnovana “u garaži”, s namjerom komercijalizacije inovativnog proizvoda, visokorizičnog tehnološkog projekta koji češće propadne nego opstane. Cipanov tim je uspio jer do danas su surađivali s brojnim Fortune 500 tvrtkama poput IBM-a, Microsofta, Deutsche Telekoma i drugih. Njihov Wall of Tweets, lansiran 2012., danas se smatra jednim od najboljih Twitter feedova na planetu koji su u debati koristili Obama i Romney i HTV-ov show “The Voice”. No, na početku je bilo teško.

[size=34]Studiranje i rad[/size]

Slično je u početku prolazio i Alan Sumina, suosnivač i suvlasnik Nanobita. Kad je 2008. sa Zoranom Vučinićem pokretao tvrtku, bio je još student FER-a, a zakon nije jasno propisivao mogu li i kako redovni studenti uopće biti zaposleni, što nije riješeno do danas.
- Problem je bio kako si uopće isplatiti plaću, ali još veći je bio objasniti državi što Nanobit točno radi ili odgovarati na dopis iz Porezne koja vas pita zašto su vam prihodi toliko narasli - prisjeća se.
Nanobit, naime, proizvodi mobilne igre i toliko su dobri da su Sumina i Vučinić proglašeni EY poduzetnicima godine i već su se pet puta selili jer su im uredi bili premali. Trenutno zapošljavaju 90 ljudi, što je dvostruko više nego lani. I opet se sele.
Podružnice imaju u Rumunjskoj i Mađarskoj, zbog pristupa Google Playu i zato što Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, kamo najviše izvoze. Tajana Barančić, predsjednica CISEX-a, Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera, osnovane 2011., koja trenutno okuplja 200 renomiranih IT tvrtki, nabraja mi samo goruće: nedostatak kadra, loše postavljeni obrazovni sustav i prevelika davanja na plaće.
- Ljudi su za domaći IT najveći problem. Obrazovni sustav ne stvara dovoljno programera, a oni koji izađu iz škola i s fakulteta nemaju dovoljno praktičnih znanja - kaže Barančić.

[size=34]Reforma obrazovanja[/size]

Samo NKD J62 skupina tvrtki lani je zaposlila 1500 novih ljudi. Prema neslužbenim analizama, od 2012. do 2014. iz zemlje je odselilo oko 10 tisuća IT stručnjaka, a sve srednje škole i fakulteti zajedno koji se vežu uz IT sektor u širem smislu riječi na tržište svake godine izbace njih tek 4 tisuće - objašnjava mi Barančić.
- Lani je otišlo oko tri tisuće IT stručnjaka, a već ove će ih, prema našim internim analizama, otići više nego što ih iz obrazovnog sustava dođe na tržište - kaže.
Mislav Grgić, dekan FER-a, smatra da se sveučilišta moraju razvijati kao istraživačka te ih se hitno mora uključiti u procese pametne specijalizacije.
- Nije nam poznato da postoje ikakve posebne aktivnosti države usmjerene na poticanje razvoja ICT-ja u Hrvatskoj. Naša ukupna ulaganja izražena bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj iznose samo oko 0,75% BDP-a, od čega se 45% odnosi na poslovni sektor. Potrebno je i veće javno financiranje istraživanja i razvoja jer je ono pretpostavka dugoročne međunarodne kompetitivnosti hrvatske znanosti - kaže Grgić. Vladi su još u veljači predali akcijski plan ulaganja u FER, ali odgovor im nikada nije stigao.
Problem su i davanja na plaće. Laički rečeno, ako programer u Hrvatskoj ima četiri tisuće eura bruto plaću, ostat će mu dvije, a vani tri tisuće eura neto plaće.
- U Rumunjskoj, koja će nas po standardu prerasti u roku tri godine, još su 2001. usvojili strategiju po kojoj je svaka uspješna IT tvrtka oslobođena od plaćanja poreza na dohodak za svoje ICT zaposlenike - kaže Barančić.
Potrebne su nam radikalne promjene, ističe, među ostalim uvođenje informatike od prvog razreda osnovne ili čak od vrtića ako treba.
- Ako nisi informatički pismen, danas si nepismena osoba, a nas još čude oglasi za posao u kojima se i od čistačica traži da da znaju osnove rada na kompjutoru - zaključuje.

[size=34]Apsurdni pravilnici[/size]

Problema ima još, od skroz praktičnih pa do apsurdnih. Veliki dio uzrokuje prazna državna blagajna, ali neke i nerazumijevanje problema. Primjera je mnogo - teambuilding se ne pravda kao trošak, već plaća u naravi za koju se ponovno plaćaju doprinosi i porezi, kao i topli obrok. Ne možemo provoditi vesting, odnosno da vlasnik zaposlenicima kao bonus pokloni udjele u tvrtki. Takva transakcija trenutno se smatra plaćom, odnosno klasičnim bonusom.
- CISEX se dugo zalaže da IT tvrtke ne podliježu svim rigoroznim i suludim zahtjevima Zakona o zaštiti na radu. Programeri rade u udobnim stolicama na računalima, a moraju uza sve voditi brigu o kutevima pod kojim su noge, visini ekrana, kutem pod kojim pada svjetlo i slično. A certifikati se plaćaju. Za mene je to iživljavanje - smatra Barančić.

http://www.jutarnji.hr/izbori2016/izborne-vijesti-2016/muke-domace-it-industrije-olaksajte-nam-zivot-srezite-poreze-i-davanja-da-bismo-zadrzali-ljude/4546091/

by Trinity Mon 25 Sep - 9:06

Cjelokupna domaća IT industrija (puno šira od samih programera) do 2025. mogla bi zapošljavati oko 50 tisuća ljudi, više i od metaloprerađivačke i prehrambene, predviđaju u HUP-u.

by crvenkasti Mon 25 Sep - 9:18

Srbije nema na listi, kod nema nikakvog interneta.

by Guest Mon 25 Sep - 9:28

vi ste isto čardak kao i mi.

by Leviathan2 Mon 25 Sep - 9:38

hm, kakve ime veze internet sa hrvatskkom zaostaloscu, nikakove, mos imat internet warp brzine , dzaba
prvo se treba rjesit chardak balasta a ni druge grane nisu za podcijenit da se razvijaju
ali chardak je chardak, centar svemira koji odredjuje kako se u dnrh prdi, sere , jede, jebe pisa i narano koliko duboko gurnuti ruku i dzep i oteti novca od radnog gradjanina,
imate dvije klase u hrvatskoj, prva klasa gore je chardak
niza klasa iliti druga su ostali koji stjecu prihod u znoju truda svoga
jedna bez druge ne funkcionira, al trebaju biti u ravnotezi
za sad vam se cardak rasirio kao kancerogeno tkivo

by Stribor Mon 25 Sep - 12:31

Dovoljno je brz za objaviti hrpu dreka ča se najde na njemu.

by Trinity Mon 25 Sep - 13:22

Čardak vratiti na dial-up.

by Sponsored content