Kome je i zašto "Uspravnica" stala na žulj?

by Eroo 16/7/2017, 12:12

Diže li se od Baltika do Jadrana zid između istoka i zapada
Inicijativa tri mora okuplja 12 EU država, okupljenih oko Poljske i Hrvatske, u cilju prometnog, energetskog i ekonomskog povezivanja.

Piše:

Mladen Obrenović

Kome je i zašto "Uspravnica" stala na žulj? H_53629033

Inicijativa triju mora predstavljena je i američkom predsjedniku TrumpuEPA

Ako ništa drugo, „Inicijativa triju mora“ kao neformalni savez bivših komunističkih država, bar je malo zaintrigirao Donalda Trumpa, predsjednika još najmoćnije države svijeta što god tko o njemu mislio. Inicijativa koja okuplja 12 država članica Europske unije od Jadranskog i Crnog mora do Baltika, uključujući i Austriju kao jedinu državu koja nema naslijeđe komunizma, uspjela je nakratko biti središnja vijest većine svjetskih medija. A što, zapravo, predstavlja ta asocijacija?
„Inicijativu triju mora“ pokrenule su Poljska i Hrvatska te u nju uključile i Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku te Sloveniju. Zajedno su prepoznali važnost povezivanja gospodarstava srednje i istočne Europe te infrastrukture od sjevera do juga, kako bi se zaokružilo jedinstveno europsko tržište, te se odlučili posvetiti projektima u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji i gospodarstvu. I u tome nisu zatvorena skupina, nego naprotiv – otvoreni su za partnerstva u konkretnim projektima sa zainteresiranim državama ili poslovnim subjektima iz cijelog svijeta.
Al Jazeerini sugovornici imaju argumente za i protiv ovakve inicijative, ali i ukazuju kako se ne radi o posebno velikom diplomatskom uspjehu Hrvatske, niti mnogo snažnije Poljske. Smatraju kako niti jedna od 12 država nije dovoljno važan faktor na geopolitičkoj karti svijeta i konstatiraju kako će uspjeh inicijative ovisiti isključivo o interesu velikih sila što se, Trumpovim dolaskom u Varšavu i iskazanim zanimanjem, donekle i pokazalo točnim.

Može biti i korisna stvar

Đivo Đurović, stručnjak za međunarodne odnose i kolumnist zagrebačkog Telegrama, smatra da „Inicijativa triju mora“ može biti korisna kao oblik političkog okupljanja članica EU koje dijele neke zajedničke karakteristike, budući da su, „s izuzetkom Austrije, sve redom bivše komunističke države, većinom slavenske, mnoge od njih opravdano zabrinute agresivnim ponašanjem Rusije, a u isto vrijeme većina njih životno je ovisna o plinu koji uvoze iz Rusije“.

Hrvatska je premala za diplomatske uspjehe

„Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ovoj je inicijativi preuzela ulogu koja evidentno nadmašuje stvarnu važnost Hrvatske i u regiji tri mora, i u Evropskoj uniji. I bila je vrlo istaknuta, kako pri pokretanju inicijative na lanjskom Dubrovnik Forumu, tako i na nedavno održanom summitu u Varšavi. Nema sumnje da je u tome predsjednica uspjela. No, upitno je hoće li 'Inicijativa triju mora' postići ikakve rezultate“, ukazuje Đivo Đurović.
„Hrvatska je premala zemlja da bi imala bilo kakvih diplomatskih uspjeha što se tiče globalnih inicijativa i ne bismo trebali umišljati da smo nekakva sila da možemo takvo što raditi. Mislim da iza svega toga stoje neke druge velike sile“, razmišlja Krešo Beljak.
Govoreći o argumentima koji im idu u prilog, navodi kako bi ove države, grupirane oko Poljske, mogle dobiti veći utjecaj u odlučivanju unutar Unije te u tom smislu ukazuje na primjer Beneluxa ili nordijskih država.
„Drugi argument 'za' je ideja da se izgradi energetski koridor između Baltika i Jadrana. Povezivanjem postojeće i izgradnjom nove infrastrukture, što uključuje i LNG terminale s obje strane 'uspravnice', kako je voli nazvati predsjednica Grabar-Kitarović, stvorila bi se alternativa dominantnom toku energenata u Europi koji ide u smjeru istok – zapad. Mogućnost da plin dođe u Srednju Europu tankerima – iz Katara, Sjedinjenih Država, Norveške i da se distribuira koridorom sjever – jug, smanjila bi ovisnost regije o ruskim energentima, koja je u većini ovih država između 75 i 100 posto“, objašnjava Đurović.

Stvaranje malih i ovisnih, a ne neovisnih

Zastupnik u Hrvatskom saboru, ujedno i predsjednik opozicijske Hrvatske seljačke stranke, Krešo Beljak nije optimističan kad je u pitanju budućnost „Inicijative triju mora“, jer smatra da se stvara pojas koji bi razdvojio istok Europe od zapada. I kad se i stvori neki savez, formalni ili neformalni, pa i država, Beljak primjećuje da „odmah bude maknuta“.
„Cilj je velikih sila stvoriti puno malih država koje su ovisne, a ne neovisne, zapravo vrlo ovisne i njima se lako manipulira. Kad god se nekom državom u prošlosti nije dalo upravljati, ona je bila razbijena bilo da je riječ o Austro-Ugarskoj, Poljskoj koja je 'zarotirana' za 35 stupnjeva prema sjeverozapadu ili Jugoslaviji“, govori Beljak.
Smatra i da je od početka 20. stoljeća za SAD i Veliku Britaniju „najveća prijetnja osovina Pariz – Berlin – Moskva, odnosno povezivanje istočne i zapadne Europe, jer bi to bila apsolutno dominantna svjetska velesila“.
„Amerikanci i Britanci imaju za cilj to spriječiti i žao mi je što to uvijek rade preko naših leđa, ali i što su naši političari toliko kratkovidi da to ne razumiju. A Trump? To je samo igra mrkve i batine. Nitko nam u povijesti ništa nije dao, niti će nam dati. U međunarodnim odnosima postoji samo interes, a interesi velikih sila nikad ne idu ukorak s malima“, kaže Beljak.

Poljska kao problem

Iako misli da nema puno argumenata koji bi bili protiv „Inicijative triju mora“, Đurović ukazuje na dvije vrlo problematične okolnosti koje joj mogu biti veliki teret. Jedna od njih, zapravo najveći problem kako ga vidi, jeste Poljska – „država koja je u neformalnoj izolaciji unutar EU zbog ozbiljnog urušavanja demokratskih standarda, napada na slobodu govora i pravosuđe koje nesmiljeno provodi vlada Stranke zakona i pravde“. I stoga je, kako kaže, „utjecaj Poljske u Bruxellesu gotovo nikakav“.
„Čak i države u 'Inicijativi triju mora' oklijevaju u suradnji s ekstremno desnom i protueuropskom poljskom vladom. Hrvatska je jedna od rijetkih koja ne smatra problematičnim povezivanje s ovakvom vlasti u Varšavi“, konstatira.

Diplomatski (ne)uspjesi

Niti Duško Radosavljević, kao ni Krešo Beljak, ne smatra cijelu priču o „Inicijativi triju mora“ posebno velikim uspjehom hrvatske diplomacije. Upućuje i kritiku srbijanskoj diplomaciji, ironično primjećujući kako su „srpska diplomatska postignuća retka kao i pobede srpske reprezentacije u hokeju na travi“. I za Hrvatsku, ali i za Srbiju kaže kako „definitivno moraju da shvate da su u evropskim, posebno u svetskim razmerama, male zemlje jer je prošlo vreme Tita i jugoslovenske politike kada smo se mi za nešto pitali“.
„Kad to shvate, onda će primereno kreirati svoje uloge u međunarodnoj politici. Zemlje koje su 'lideri Zapadnog Balkana' treba da rade na smirenju tenzija u regionu, obnavljanju kulturnih, ekonomskih, političkih i bezbedonosnih veza, da tako pokažu da mogu biti normalni članovi evropske porodice naroda – EU“, zaključuje Radosavljević.
Drugi je problem, po Đuroviću, zapravo ruska blokada izgradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku. Dok su Poljaci i Litavci izgradili dva LNG terminala na Baltiku, napominje, Rusija preko mađarskog MOL-a blokira izgradnju terminala s južne strane potencijalnog koridora, na Jadranu.
„Budimpešta je najpouzdaniji oslonac Putinove Rusije u EU, a u MOL-ovoj vlasničkoj strukturi ključnu riječ igraju interesi ruskih energetskih kompanija. Kako je INA najveći igrač na hrvatskom tržištu, njen vlasnik MOL u stanju je zakočiti svaki projekt koji bi stvorio konkurenciju ruskom plinu u Srednjoj Europi“, upozorava Đurović.

Šansa za druge u regiji

„Inicijativa triju mora“ otvorena je za suradnju sa svima koji su, kako navode, predani temeljnim vrijednostima i načelima Europske unije. Iako Srbija nema more (doduše, nema ga ni trećina članica „Inicijative triju mora“), niti je članica EU, postavlja se pitanje bi li joj eventualno članstvo u jednom takvom društvu, koje ima ekonomske, energetske, sigurnosne interese, moglo koristiti.
Analitičar Duško Radosavljević smatra kako bi takva suradnja službenom Beogradu mogla biti više nego korisna iz više razloga, a najprije zato jer je „Srbija golemo vreme utrošila tražeći sebe i svoj put ka evroatlantskim integracijama, tako da neke stvari mora da unapredi, veoma hitno, ne gubeći pritom spoznaju o kvalitetu određenih veza“.
„Ako je ideja povezivanja ovih zemalja u stvaranju 'sanitarnog kordona' prema Istoku, što u prevodu znači prema Rusiji, to u Srbiji ne bi bilo prihvatljivo, posebno od strane sadašnje vlasti, koja predugo sedi na 'dve stolice' - (pre)forsirane odlučnosti za ulazak u EU i suštinske rešenosti da se Rusiji popušta do krajnjih granica političke opstojnosti. 'Nešto između' je politička opcija koja je danas neodrživa i koju može sebi da priušti samo Kina i, eventualno, zemlje BRICS-a“, kaže Radosavljević.
Iako je svjestan da su ozbiljni utezi cijeloj priči ruski utjecaj i poljska protueuropska politika, Đurović ipak završava u optimističnom tonu. Vjeruje da bi u slučaju uspjeha „Inicijative triju mora“ korist imala ne samo Hrvatska, nego bi sve to pomoglo i stabilnosti, energetskoj i sigurnosnoj, cijele regije.
Izvor: Al Jazeera

by Eroo 16/7/2017, 12:17

Ahahaha...Krešo Beljak i Đivo su vanjski suradnici Al Jazeere, ili što?

by crvenkasti 16/7/2017, 12:20

Je li uspravnica i ukrudba isto?

by Eroo 16/7/2017, 12:20

Eroo wrote:
Hrvatska je premala za diplomatske uspjehe

„Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ovoj je inicijativi preuzela ulogu koja evidentno nadmašuje stvarnu važnost Hrvatske i u regiji tri mora, i u Evropskoj uniji. I bila je vrlo istaknuta, kako pri pokretanju inicijative na lanjskom Dubrovnik Forumu, tako i na nedavno održanom summitu u Varšavi. Nema sumnje da je u tome predsjednica uspjela. No, upitno je hoće li 'Inicijativa triju mora' postići ikakve rezultate“, ukazuje Đivo Đurović.

by Eroo 16/7/2017, 12:26

Kome je i zašto "Uspravnica" stala na žulj? Geo_dn57

Ovdje bi se mogle uskoro priključiti CG, Kosovo , Makedonija i Albanija...a možda i Grčka..

by crvenkasti 16/7/2017, 12:31

I Sirijska oporba Asadu, njih smo isto priznali.

by debotoijusto 16/7/2017, 12:33

crvenkasti wrote:Je li uspravnica i ukrudba isto?

ruzicasta uspravnica
lijepo zvuci i hrvastina 100% , rabim to ubuduce

by Ringo10 16/7/2017, 12:35

Dobro, i šta konkretno predstavlja ova grupacija bivših komunističkih jadova i kokuzanera

by jastreb 16/7/2017, 12:36

Ringo10 wrote:Dobro, i šta konkretno predstavlja ova grupacija bivših komunističkih jadova i kokuzanera

Vjerovatno bojno polje.

by crvenkasti 16/7/2017, 12:40

jastreb wrote:
Ringo10 wrote:Dobro, i šta konkretno predstavlja ova grupacija bivših komunističkih jadova i kokuzanera
Vjerovatno bojno polje.

Lokacije za američki proturaketni štit. To će Rusi prvo gađati.

by Eroo 16/7/2017, 12:50

crvenkasti wrote:
jastreb wrote:
Ringo10 wrote:Dobro, i šta konkretno predstavlja ova grupacija bivših komunističkih jadova i kokuzanera
Vjerovatno bojno polje.

Lokacije za američki proturaketni štit. To će Rusi prvo gađati.

Možda neće neće imati vremena, jer će se previše zabaviti sami sa sobom?
Proturaketni štit je za obranu i ne za napadanje, budaletino.

by Eroo 16/7/2017, 12:53

PS: Ovi sa žuljevima se sami javljaju, ne da bi bili prozvani.

by Guest 16/7/2017, 13:03

Eroo wrote:Diže li se od Baltika do Jadrana zid između istoka i zapada
Inicijativa tri mora okuplja 12 EU država, okupljenih oko Poljske i Hrvatske, u cilju prometnog, energetskog i ekonomskog povezivanja.

Piše:
Mladen Obrenović

Inicijativa triju mora predstavljena je i američkom predsjedniku TrumpuEPA

Ako ništa drugo, „Inicijativa triju mora“ kao neformalni savez bivših komunističkih država, bar je malo zaintrigirao Donalda Trumpa, predsjednika još najmoćnije države svijeta što god tko o njemu mislio. Inicijativa koja okuplja 12 država članica Europske unije od Jadranskog i Crnog mora do Baltika, uključujući i Austriju kao jedinu državu koja nema naslijeđe komunizma, uspjela je nakratko biti središnja vijest većine svjetskih medija. A što, zapravo, predstavlja ta asocijacija?
„Inicijativu triju mora“ pokrenule su Poljska i Hrvatska te u nju uključile i Austriju, Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku te Sloveniju. Zajedno su prepoznali važnost povezivanja gospodarstava srednje i istočne Europe te infrastrukture od sjevera do juga, kako bi se zaokružilo jedinstveno europsko tržište, te se odlučili posvetiti projektima u energetici, prometu, digitalnoj komunikaciji i gospodarstvu. I u tome nisu zatvorena skupina, nego naprotiv – otvoreni su za partnerstva u konkretnim projektima sa zainteresiranim državama ili poslovnim subjektima iz cijelog svijeta.
Al Jazeerini sugovornici imaju argumente za i protiv ovakve inicijative, ali i ukazuju kako se ne radi o posebno velikom diplomatskom uspjehu Hrvatske, niti mnogo snažnije Poljske. Smatraju kako niti jedna od 12 država nije dovoljno važan faktor na geopolitičkoj karti svijeta i konstatiraju kako će uspjeh inicijative ovisiti isključivo o interesu velikih sila što se, Trumpovim dolaskom u Varšavu i iskazanim zanimanjem, donekle i pokazalo točnim.
Može biti i korisna stvar

Đivo Đurović, stručnjak za međunarodne odnose i kolumnist zagrebačkog Telegrama, smatra da „Inicijativa triju mora“ može biti korisna kao oblik političkog okupljanja članica EU koje dijele neke zajedničke karakteristike, budući da su, „s izuzetkom Austrije, sve redom bivše komunističke države, većinom slavenske, mnoge od njih opravdano zabrinute agresivnim ponašanjem Rusije, a u isto vrijeme većina njih životno je ovisna o plinu koji uvoze iz Rusije“.
Hrvatska je premala za diplomatske uspjehe

„Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ovoj je inicijativi preuzela ulogu koja evidentno nadmašuje stvarnu važnost Hrvatske i u regiji tri mora, i u Evropskoj uniji. I bila je vrlo istaknuta, kako pri pokretanju inicijative na lanjskom Dubrovnik Forumu, tako i na nedavno održanom summitu u Varšavi. Nema sumnje da je u tome predsjednica uspjela. No, upitno je hoće li 'Inicijativa triju mora' postići ikakve rezultate“, ukazuje Đivo Đurović.
„Hrvatska je premala zemlja da bi imala bilo kakvih diplomatskih uspjeha što se tiče globalnih inicijativa i ne bismo trebali umišljati da smo nekakva sila da možemo takvo što raditi. Mislim da iza svega toga stoje neke druge velike sile“, razmišlja Krešo Beljak.
Govoreći o argumentima koji im idu u prilog, navodi kako bi ove države, grupirane oko Poljske, mogle dobiti veći utjecaj u odlučivanju unutar Unije te u tom smislu ukazuje na primjer Beneluxa ili nordijskih država.
„Drugi argument 'za' je ideja da se izgradi energetski koridor između Baltika i Jadrana. Povezivanjem postojeće i izgradnjom nove infrastrukture, što uključuje i LNG terminale s obje strane 'uspravnice', kako je voli nazvati predsjednica Grabar-Kitarović, stvorila bi se alternativa dominantnom toku energenata u Europi koji ide u smjeru istok – zapad. Mogućnost da plin dođe u Srednju Europu tankerima – iz Katara, Sjedinjenih Država, Norveške i da se distribuira koridorom sjever – jug, smanjila bi ovisnost regije o ruskim energentima, koja je u većini ovih država između 75 i 100 posto“, objašnjava Đurović.
Stvaranje malih i ovisnih, a ne neovisnih

Zastupnik u Hrvatskom saboru, ujedno i predsjednik opozicijske Hrvatske seljačke stranke, Krešo Beljak nije optimističan kad je u pitanju budućnost „Inicijative triju mora“, jer smatra da se stvara pojas koji bi razdvojio istok Europe od zapada. I kad se i stvori neki savez, formalni ili neformalni, pa i država, Beljak primjećuje da „odmah bude maknuta“.
„Cilj je velikih sila stvoriti puno malih država koje su ovisne, a ne neovisne, zapravo vrlo ovisne i njima se lako manipulira. Kad god se nekom državom u prošlosti nije dalo upravljati, ona je bila razbijena bilo da je riječ o Austro-Ugarskoj, Poljskoj koja je 'zarotirana' za 35 stupnjeva prema sjeverozapadu ili Jugoslaviji“, govori Beljak.
Smatra i da je od početka 20. stoljeća za SAD i Veliku Britaniju „najveća prijetnja osovina Pariz – Berlin – Moskva, odnosno povezivanje istočne i zapadne Europe, jer bi to bila apsolutno dominantna svjetska velesila“.
„Amerikanci i Britanci imaju za cilj to spriječiti i žao mi je što to uvijek rade preko naših leđa, ali i što su naši političari toliko kratkovidi da to ne razumiju. A Trump? To je samo igra mrkve i batine. Nitko nam u povijesti ništa nije dao, niti će nam dati. U međunarodnim odnosima postoji samo interes, a interesi velikih sila nikad ne idu ukorak s malima“, kaže Beljak.
Poljska kao problem

Iako misli da nema puno argumenata koji bi bili protiv „Inicijative triju mora“, Đurović ukazuje na dvije vrlo problematične okolnosti koje joj mogu biti veliki teret. Jedna od njih, zapravo najveći problem kako ga vidi, jeste Poljska – „država koja je u neformalnoj izolaciji unutar EU zbog ozbiljnog urušavanja demokratskih standarda, napada na slobodu govora i pravosuđe koje nesmiljeno provodi vlada Stranke zakona i pravde“. I stoga je, kako kaže, „utjecaj Poljske u Bruxellesu gotovo nikakav“.
„Čak i države u 'Inicijativi triju mora' oklijevaju u suradnji s ekstremno desnom i protueuropskom poljskom vladom. Hrvatska je jedna od rijetkih koja ne smatra problematičnim povezivanje s ovakvom vlasti u Varšavi“, konstatira.
Diplomatski (ne)uspjesi

Niti Duško Radosavljević, kao ni Krešo Beljak, ne smatra cijelu priču o „Inicijativi triju mora“ posebno velikim uspjehom hrvatske diplomacije. Upućuje i kritiku srbijanskoj diplomaciji, ironično primjećujući kako su „srpska diplomatska postignuća retka kao i pobede srpske reprezentacije u hokeju na travi“. I za Hrvatsku, ali i za Srbiju kaže kako „definitivno moraju da shvate da su u evropskim, posebno u svetskim razmerama, male zemlje jer je prošlo vreme Tita i jugoslovenske politike kada smo se mi za nešto pitali“.
„Kad to shvate, onda će primereno kreirati svoje uloge u međunarodnoj politici. Zemlje koje su 'lideri Zapadnog Balkana' treba da rade na smirenju tenzija u regionu, obnavljanju kulturnih, ekonomskih, političkih i bezbedonosnih veza, da tako pokažu da mogu biti normalni članovi evropske porodice naroda – EU“, zaključuje Radosavljević.
Drugi je problem, po Đuroviću, zapravo ruska blokada izgradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku. Dok su Poljaci i Litavci izgradili dva LNG terminala na Baltiku, napominje, Rusija preko mađarskog MOL-a blokira izgradnju terminala s južne strane potencijalnog koridora, na Jadranu.
„Budimpešta je najpouzdaniji oslonac Putinove Rusije u EU, a u MOL-ovoj vlasničkoj strukturi ključnu riječ igraju interesi ruskih energetskih kompanija. Kako je INA najveći igrač na hrvatskom tržištu, njen vlasnik MOL u stanju je zakočiti svaki projekt koji bi stvorio konkurenciju ruskom plinu u Srednjoj Europi“, upozorava Đurović.
Šansa za druge u regiji

„Inicijativa triju mora“ otvorena je za suradnju sa svima koji su, kako navode, predani temeljnim vrijednostima i načelima Europske unije. Iako Srbija nema more (doduše, nema ga ni trećina članica „Inicijative triju mora“), niti je članica EU, postavlja se pitanje bi li joj eventualno članstvo u jednom takvom društvu, koje ima ekonomske, energetske, sigurnosne interese, moglo koristiti.
Analitičar Duško Radosavljević smatra kako bi takva suradnja službenom Beogradu mogla biti više nego korisna iz više razloga, a najprije zato jer je „Srbija golemo vreme utrošila tražeći sebe i svoj put ka evroatlantskim integracijama, tako da neke stvari mora da unapredi, veoma hitno, ne gubeći pritom spoznaju o kvalitetu određenih veza“.
„Ako je ideja povezivanja ovih zemalja u stvaranju 'sanitarnog kordona' prema Istoku, što u prevodu znači prema Rusiji, to u Srbiji ne bi bilo prihvatljivo, posebno od strane sadašnje vlasti, koja predugo sedi na 'dve stolice' - (pre)forsirane odlučnosti za ulazak u EU i suštinske rešenosti da se Rusiji popušta do krajnjih granica političke opstojnosti. 'Nešto između' je politička opcija koja je danas neodrživa i koju može sebi da priušti samo Kina i, eventualno, zemlje BRICS-a“, kaže Radosavljević.
Iako je svjestan da su ozbiljni utezi cijeloj priči ruski utjecaj i poljska protueuropska politika, Đurović ipak završava u optimističnom tonu. Vjeruje da bi u slučaju uspjeha „Inicijative triju mora“ korist imala ne samo Hrvatska, nego bi sve to pomoglo i stabilnosti, energetskoj i sigurnosnoj, cijele regije.
Izvor: Al Jazeera

Ahahaha - svoj OPUS po ovom pitanju je dao i stanoviti KREŠO BELJAK Kome je i zašto "Uspravnica" stala na žulj? 1f60e

, evo, iz ovih stopa idem da se samoubijem Kome je i zašto "Uspravnica" stala na žulj? 1f60b

!!

by crvenkasti 16/7/2017, 13:07

Eroo wrote:
crvenkasti wrote:
jastreb wrote:
Ringo10 wrote:Dobro, i šta konkretno predstavlja ova grupacija bivših komunističkih jadova i kokuzanera
Vjerovatno bojno polje.

Lokacije za američki proturaketni štit. To će Rusi prvo gađati.
Možda neće neće imati vremena, jer će se previše zabaviti sami sa sobom?
Proturaketni štit je za obranu i ne za napadanje, budaletino.

Nisam to ja izmislio, majmune dementni, piše ti ovdje:

Rumunjska postala legitiman cilj ruskih raketa

Ono što je definitivno sigurno je činjenica da se od 12. svibnja baza PRO u Deveselu nalazi na nišanu ruskih udarnih raketnih sredstava!

https://hr.rbth.com/opinion/2016/06/08/rumunjska-postala-legitiman-cilj-ruskih-raketa_601301

by jastreb 16/7/2017, 13:15

crvenkasti wrote:
Ono što je definitivno sigurno je činjenica da se od 12. svibnja baza PRO u Deveselu nalazi na nišanu ruskih udarnih raketnih sredstava!

Znači Divoselo bu opet nastradalo?

by crvenkasti 16/7/2017, 13:17

To je drugo, Deveselo u Rumunjskoj, a ne Divoselo, bukvane lički.

by Guest 16/7/2017, 14:15

Obrenovići u Hrvatskoj pretežito su Srbi, dobrim dijelom iz Vinkovaca, ali su često i Hrvati (iz tuzlanskoga kraja, BiH).

-- ukratko novinar Bosanac/Srbin, opet vidi bijele miševe, jebe se koga za Kolindu, nema nikakve ovlasti, niti išta radi, niti koga briga za nju.

Ipak i dalje je bolja od one lignje yosipovića , barem ne priča o antifašizmu kao on, i inače jebe se koga za nju

by Regoč 16/7/2017, 15:32

Uspravnica je dobra inicijativa, naslanja se na ideju federacije podunavskih narodah. Istina, daleko smo od usklađenosti poput Benelukšanah ili Skandinavacah, ali dajmo si vremena.

by Eroo 16/7/2017, 15:45

crvenkasti wrote:
Eroo wrote:
crvenkasti wrote:
jastreb wrote:
Ringo10 wrote:Dobro, i šta konkretno predstavlja ova grupacija bivših komunističkih jadova i kokuzanera
Vjerovatno bojno polje.

Lokacije za američki proturaketni štit. To će Rusi prvo gađati.
Možda neće neće imati vremena, jer će se previše zabaviti sami sa sobom?
Proturaketni štit je za obranu i ne za napadanje, budaletino.

Nisam to ja izmislio, majmune dementni, piše ti ovdje:

Rumunjska postala legitiman cilj ruskih raketa

Ono što je definitivno sigurno je činjenica da se od 12. svibnja baza PRO u Deveselu nalazi na nišanu ruskih udarnih raketnih sredstava!

https://hr.rbth.com/opinion/2016/06/08/rumunjska-postala-legitiman-cilj-ruskih-raketa_601301

Pisalo je nešto i na tarabi, budaletino hrvatska.

by mutava baštarda 16/7/2017, 19:30

Eroo wrote:
crvenkasti wrote:
Eroo wrote:
crvenkasti wrote:
jastreb wrote:
Vjerovatno bojno polje.

Lokacije za američki proturaketni štit. To će Rusi prvo gađati.
Možda neće neće imati vremena, jer će se previše zabaviti sami sa sobom?
Proturaketni štit je za obranu i ne za napadanje, budaletino.

Nisam to ja izmislio, majmune dementni, piše ti ovdje:

Rumunjska postala legitiman cilj ruskih raketa

Ono što je definitivno sigurno je činjenica da se od 12. svibnja baza PRO u Deveselu nalazi na nišanu ruskih udarnih raketnih sredstava!

https://hr.rbth.com/opinion/2016/06/08/rumunjska-postala-legitiman-cilj-ruskih-raketa_601301
Pisalo je nešto i na tarabi, budaletino hrvatska.

pisalo je da je to obrana od irana i sjeverne koreje... ero čita između redaka ali ne i između medija...

by Sponsored content

Kome je i zašto "Uspravnica" stala na žulj?