Re: Lubenice

by Guest Mon 10 Jul - 21:08

Leviathan2 wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:imam lubenicu kraj kontejnera, jos dva tjedna i bit ce spremna za jedenje, koji kurac neretva, najbolje lubenice, najbolje mandarine, najbolji kurac,
seru ko trudne foke jebate,
oni jos pice poljoprivredu po jugoslovenskom sistemu, uzgoji nesto i cekaj otkupljivaca, i trazi da ti drzava garantira jos i cjenu po mogucnosti, e jebse bajo, odi plasirat robu, ne kukat
takvi su mi idjoti najbolji.-..Evo kako se zapravo radi....Imas u planu proizvesti toliko i toliko tona,recimo jabuka do tog perioda...potom,trazis otkupljivaca odnosno trgovacku firmu,ne nuzno trgovinu kao takvu...pravite ugovoro kupoprodaji pod blablabla uvjetima..E..sad s tim ugovorom ides u banku,radi stredstava potrebnih da uzgojis i dovedes jabuke do stanja za prodaju...Dobivas od banke sredstva,bacas se na posel i gledas da u dogovorenom roku.,to odradis..makar i mao kasnjenje,placas penale,jer trgovac gubi,a tebe mora cekati radi ugovora..Ako sve prodje bez beda.kad uzgojis,otkupljivac salje transport,placa ti po dogovorenim uvjetima i to je to...ej-men..pis of kejk..
ta nauka nije jos stigla do njih :D

Ma..bedevije misle da je njihovo samo uzgojiti i svi se budu otimali za to..onda se cude kao pura dreku svom,kako ne mogu prodati..

E baya,uzgojiti danas je nesto vrlo bezbolno,naspram nesto prodati..

by Leviathan2 Mon 10 Jul - 21:12

pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:imam lubenicu kraj kontejnera, jos dva tjedna i bit ce spremna za jedenje, koji kurac neretva, najbolje lubenice, najbolje mandarine, najbolji kurac,
seru ko trudne foke jebate,
oni jos pice poljoprivredu po jugoslovenskom sistemu, uzgoji nesto i cekaj otkupljivaca, i trazi da ti drzava garantira jos i cjenu po mogucnosti, e jebse bajo, odi plasirat robu, ne kukat
takvi su mi idjoti najbolji.-..Evo kako se zapravo radi....Imas u planu proizvesti toliko i toliko tona,recimo jabuka do tog perioda...potom,trazis otkupljivaca odnosno trgovacku firmu,ne nuzno trgovinu kao takvu...pravite ugovoro kupoprodaji pod blablabla uvjetima..E..sad s tim ugovorom ides u banku,radi stredstava potrebnih da uzgojis i dovedes jabuke do stanja za prodaju...Dobivas od banke sredstva,bacas se na posel i gledas da u dogovorenom roku.,to odradis..makar i mao kasnjenje,placas penale,jer trgovac gubi,a tebe mora cekati radi ugovora..Ako sve prodje bez beda.kad uzgojis,otkupljivac salje transport,placa ti po dogovorenim uvjetima i to je to...ej-men..pis of kejk..
ta nauka nije jos stigla do njih :D
Ma..bedevije misle da je njihovo samo uzgojiti i svi se budu otimali za to..onda se cude kao pura dreku svom,kako ne mogu prodati..

E baya,uzgojiti danas je nesto vrlo bezbolno,naspram nesto prodati..

frend mi se bavi poljoprivredom i dobrano se namucio da udje u svicu italiju i austriju, sad ima prodan urod unaprijed, al nije cekao da oni dojdu do njega nego je on isao njima na noge,
ne znam kako je u germaniji al ovdje imas sicilijance koji prodaju voce sa sicilije, svica austrija i sjever italije, ljudi se organizirali imaju ekipu na terenu koja rasprodaje sto se posalje sleperima sa sicilije, svi imaju male kamioncice i parkiraju se negdje te prodaju na kasete, jeftino a bogme i kvalitetno

by Guest Mon 10 Jul - 21:17

Leviathan2 wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:imam lubenicu kraj kontejnera, jos dva tjedna i bit ce spremna za jedenje, koji kurac neretva, najbolje lubenice, najbolje mandarine, najbolji kurac,
seru ko trudne foke jebate,
oni jos pice poljoprivredu po jugoslovenskom sistemu, uzgoji nesto i cekaj otkupljivaca, i trazi da ti drzava garantira jos i cjenu po mogucnosti, e jebse bajo, odi plasirat robu, ne kukat
takvi su mi idjoti najbolji.-..Evo kako se zapravo radi....Imas u planu proizvesti toliko i toliko tona,recimo jabuka do tog perioda...potom,trazis otkupljivaca odnosno trgovacku firmu,ne nuzno trgovinu kao takvu...pravite ugovoro kupoprodaji pod blablabla uvjetima..E..sad s tim ugovorom ides u banku,radi stredstava potrebnih da uzgojis i dovedes jabuke do stanja za prodaju...Dobivas od banke sredstva,bacas se na posel i gledas da u dogovorenom roku.,to odradis..makar i mao kasnjenje,placas penale,jer trgovac gubi,a tebe mora cekati radi ugovora..Ako sve prodje bez beda.kad uzgojis,otkupljivac salje transport,placa ti po dogovorenim uvjetima i to je to...ej-men..pis of kejk..
ta nauka nije jos stigla do njih :D
Ma..bedevije misle da je njihovo samo uzgojiti i svi se budu otimali za to..onda se cude kao pura dreku svom,kako ne mogu prodati..

E baya,uzgojiti danas je nesto vrlo bezbolno,naspram nesto prodati..
frend mi se bavi poljoprivredom i dobrano se namucio da udje u svicu italiju i austriju, sad ima prodan urod unaprijed, al nije cekao da oni dojdu do njega nego je on isao njima na noge,
ne znam kako je u germaniji al ovdje imas sicilijance koji prodaju voce sa sicilije, svica austrija i sjever italije, ljudi se organizirali imaju ekipu na terenu koja rasprodaje sto se posalje sleperima sa sicilije, svi imaju male kamioncice i parkiraju se negdje te prodaju na kasete, jeftino a bogme i kvalitetno

Svabi jako uspjesno stite svoje trziste..uglavnom dobavljaju iz Poljske,pod dobrim uvjetima,ali drze cijenu svega domacega..tako ni u najvecoj sezoni,nes moci kupiti jabuke iz Svabije za manje od 2 ojra,iako se pronadju akcije po 1 ojro,aopet to su poljske...

E sad,Turci su jako ojacali u distribuciji,kvaliteta je vrhunska njihove hrane,i ja iskljucivo kod njih kupujem voce povrce i meso..recimo bogovske jabuke su oko 1 ojro,a ima 4-5 sorti,pa i onih koje se u Europi vise ne mogu pronaci...povrce je ugl.duplo jeftinije,ne sve naravno...govedina,ovcetina,janjetina,,ufffff,miris i okus,koji se u europi ne da vis naci...cijene jako povoljne...

Polako razbijaju tu monopol svapski,po pitanju prehrane..

by Guest Mon 10 Jul - 21:17

pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:imam lubenicu kraj kontejnera, jos dva tjedna i bit ce spremna za jedenje, koji kurac neretva, najbolje lubenice, najbolje mandarine, najbolji kurac,
seru ko trudne foke jebate,
oni jos pice poljoprivredu po jugoslovenskom sistemu, uzgoji nesto i cekaj otkupljivaca, i trazi da ti drzava garantira jos i cjenu po mogucnosti, e jebse bajo, odi plasirat robu, ne kukat
takvi su mi idjoti najbolji.-..Evo kako se zapravo radi....Imas u planu proizvesti toliko i toliko tona,recimo jabuka do tog perioda...potom,trazis otkupljivaca odnosno trgovacku firmu,ne nuzno trgovinu kao takvu...pravite ugovoro kupoprodaji pod blablabla uvjetima..E..sad s tim ugovorom ides u banku,radi stredstava potrebnih da uzgojis i dovedes jabuke do stanja za prodaju...Dobivas od banke sredstva,bacas se na posel i gledas da u dogovorenom roku.,to odradis..makar i mao kasnjenje,placas penale,jer trgovac gubi,a tebe mora cekati radi ugovora..Ako sve prodje bez beda.kad uzgojis,otkupljivac salje transport,placa ti po dogovorenim uvjetima i to je to...ej-men..pis of kejk..
ta nauka nije jos stigla do njih :D
Ma..bedevije misle da je njihovo samo uzgojiti i svi se budu otimali za to..onda se cude kao pura dreku svom,kako ne mogu prodati..

E baya,uzgojiti danas je nesto vrlo bezbolno,naspram nesto prodati..

polako, najprije se informirajte a ne ovako lupetat na slijepo. moraju neretvanski gusari prije svega svladati nauku navodnjavanja slatkom vodom koju su još prastari perzijanci svladali. jedini kanal sa slatkom vodom je onaj iz doba SFRJ koga ne održavaju ili održavaju kako im se digne vodostaj u glavama.

Slano tlo i boćata voda muče neretvanske voćare

Poznato je kako dolina Neretve leži na vodi te da u tom dijelu Lijepe naše još nisu riješeni regulacijski zahvati rijeke, melioracija i navodnjavanje zemljišta. Njezinim žiteljima je oduvijek nedostajalo kvalitetne vode za zalijevanje povrtnjaka i voćnjaka tijekom dugotrajnog sušnog ljetnog razdoblja uslijed čega i danas muku muče u tom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije.

Primorani su koristiti vodu iz odvodnih kanala da bi navodnjavali poljoprivredne kulture, ali to nisu mogli činiti ni ove godine dok im se svježa tekuća voda nije pustila iz kanala Metković-Mala Neretva, dugačak 10 kilometara i širok 35 metara. Na to redovito upozoravaju neretvanski ratari, povrćari i voćari prepoznatljivi i u proizvodnji lubenica, a ne samo po mandarinama kojih će u svojoj dolini ove godine ubrati između 85.000 do 95.000 tona.

Lubenice rastu, važna je svaka kap vode

"Plodovi lubenica ipak rastu, a ispucala zemlja pokazuje koliko je svaka kap vode potrebna i toj biljci kako bi plodovi narasli i dozreli. Jedina voda koja se može upotrebljavati za natapanje je ona iz crpki odvodnog kanala, udaljena oko 100 m od parcele jednog povrćara, koja je blago zaslanjena. Bolja voda nam dotječe kada se puni natapni kanal Metković-Opuzen što ove godine kasni. Na tom su kanalu, kojim se iz Neretve u ljetnim mjesecima doprema svježa voda, izvršene pripreme: obnavljanje nasipa, košnja trave, čišćenje korita... Ove je godine i svibanj bio malo kišovit, ali manje nego lipanj, pa je i trava nešto više narasla. I zato je više od 10 dana trebalo čekati da bi se podigla razina vode u kanalu u Maloj Neretvi", pričaju neretvanski povrćari i voćari.

Za vodu koju poljodjelci doline Neretve crpe iz kanala, izgrađenih još u doba melioracije PIK-a Neretva i koriste ju za navodnjavanje svojih plantaža povrća i voća, stručnjaci upozoravaju da nije pogodna, jer je boćata. Zato neretvanski težaci nemaju kvalitetne vode za navodnjavanje svojih poljoprivrednih kultura uslijed njene slanosti. Ističu kako im je proizvodnja kvalitetnija, rentabilnija, nakon ovogodišnjeg lipnja kada je u funkciju pušten obnovljeni spomenuti kanal za navodnjavanje, jer je u njemu slanost vode znatno smanjen. Svi priželjkuju povećanje odslanjivanja Neretvanske doline u korist kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

https://www.agroklub.com/vocarstvo/slano-tlo-i-bocata-voda-muce-neretvanske-vocare/26142/

by Guest Mon 10 Jul - 21:19

no turci su standardno brutala po pitanju trgovine..

E sad,da je kreten Todoric imao mooda ,otvoriti 3-4 Superkonzuma u recimo vecim gradovima gdje ima Hrvata,Bosanaca,srba podosta,moglo bi se preko njega plasirati,ali baja je qrc od europskog nivoa igraca...

by Leviathan2 Mon 10 Jul - 21:20

Gnječ wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:
pismejker wrote:
Leviathan2 wrote:imam lubenicu kraj kontejnera, jos dva tjedna i bit ce spremna za jedenje, koji kurac neretva, najbolje lubenice, najbolje mandarine, najbolji kurac,
seru ko trudne foke jebate,
oni jos pice poljoprivredu po jugoslovenskom sistemu, uzgoji nesto i cekaj otkupljivaca, i trazi da ti drzava garantira jos i cjenu po mogucnosti, e jebse bajo, odi plasirat robu, ne kukat
takvi su mi idjoti najbolji.-..Evo kako se zapravo radi....Imas u planu proizvesti toliko i toliko tona,recimo jabuka do tog perioda...potom,trazis otkupljivaca odnosno trgovacku firmu,ne nuzno trgovinu kao takvu...pravite ugovoro kupoprodaji pod blablabla uvjetima..E..sad s tim ugovorom ides u banku,radi stredstava potrebnih da uzgojis i dovedes jabuke do stanja za prodaju...Dobivas od banke sredstva,bacas se na posel i gledas da u dogovorenom roku.,to odradis..makar i mao kasnjenje,placas penale,jer trgovac gubi,a tebe mora cekati radi ugovora..Ako sve prodje bez beda.kad uzgojis,otkupljivac salje transport,placa ti po dogovorenim uvjetima i to je to...ej-men..pis of kejk..
ta nauka nije jos stigla do njih :D
Ma..bedevije misle da je njihovo samo uzgojiti i svi se budu otimali za to..onda se cude kao pura dreku svom,kako ne mogu prodati..

E baya,uzgojiti danas je nesto vrlo bezbolno,naspram nesto prodati..

polako, najprije se informirajte a ne ovako lupetat na slijepo. moraju neretvanski gusari prije svega svladati nauku navodnjavanja slatkom vodom koju su još prastari perzijanci svladali. jedini kanal sa slatkom vodom je onaj iz doba SFRJ koga ne održavaju ili održavaju kako im se digne vodostaj u glavama.

Slano tlo i boćata voda muče neretvanske voćare

Poznato je kako dolina Neretve leži na vodi te da u tom dijelu Lijepe naše još nisu riješeni regulacijski zahvati rijeke, melioracija i navodnjavanje zemljišta. Njezinim žiteljima je oduvijek nedostajalo kvalitetne vode za zalijevanje povrtnjaka i voćnjaka tijekom dugotrajnog sušnog ljetnog razdoblja uslijed čega i danas muku muče u tom prostoru Dubrovačko-neretvanske županije.

Primorani su koristiti vodu iz odvodnih kanala da bi navodnjavali poljoprivredne kulture, ali to nisu mogli činiti ni ove godine dok im se svježa tekuća voda nije pustila iz kanala Metković-Mala Neretva, dugačak 10 kilometara i širok 35 metara. Na to redovito upozoravaju neretvanski ratari, povrćari i voćari prepoznatljivi i u proizvodnji lubenica, a ne samo po mandarinama kojih će u svojoj dolini ove godine ubrati između 85.000 do 95.000 tona.

Lubenice rastu, važna je svaka kap vode

"Plodovi lubenica ipak rastu, a ispucala zemlja pokazuje koliko je svaka kap vode potrebna i toj biljci kako bi plodovi narasli i dozreli. Jedina voda koja se može upotrebljavati za natapanje je ona iz crpki odvodnog kanala, udaljena oko 100 m od parcele jednog povrćara, koja je blago zaslanjena. Bolja voda nam dotječe kada se puni natapni kanal Metković-Opuzen što ove godine kasni. Na tom su kanalu, kojim se iz Neretve u ljetnim mjesecima doprema svježa voda, izvršene pripreme: obnavljanje nasipa, košnja trave, čišćenje korita... Ove je godine i svibanj bio malo kišovit, ali manje nego lipanj, pa je i trava nešto više narasla. I zato je više od 10 dana trebalo čekati da bi se podigla razina vode u kanalu u Maloj Neretvi", pričaju neretvanski povrćari i voćari.

Za vodu koju poljodjelci doline Neretve crpe iz kanala, izgrađenih još u doba melioracije PIK-a Neretva i koriste ju za navodnjavanje svojih plantaža povrća i voća, stručnjaci upozoravaju da nije pogodna, jer je boćata. Zato neretvanski težaci nemaju kvalitetne vode za navodnjavanje svojih poljoprivrednih kultura uslijed njene slanosti. Ističu kako im je proizvodnja kvalitetnija, rentabilnija, nakon ovogodišnjeg lipnja kada je u funkciju pušten obnovljeni spomenuti kanal za navodnjavanje, jer je u njemu slanost vode znatno smanjen. Svi priželjkuju povećanje odslanjivanja Neretvanske doline u korist kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

https://www.agroklub.com/vocarstvo/slano-tlo-i-bocata-voda-muce-neretvanske-vocare/26142/

by mutava baštarda Mon 10 Jul - 21:21

nekad su zadarski ravni kotari bili poznati po čatrunima...

by Guest Mon 10 Jul - 21:21

Pa dobro ja i rekoh..bolje da se vrate gusarenju... :cleanteeth

by Leviathan2 Mon 10 Jul - 21:23

jebate, iz dnrh sve blentavije i blentavije vijesti,
kao da se takmice ko ce bit nesposobniji il gluplji,
u stvari nis cudnog, oni s imalo pameti vataju tutanja prema van
pa sto ostane je to to

by mutava baštarda Mon 10 Jul - 21:25

pismejker wrote:Pa dobro ja i rekoh..bolje da se vrate gusarenju...

još od doba ardijejaca taj kraj je bio poznat po gusarenju... ono doslovno su živjeli od pljačke... hvar je recimo imao svog žita sa nekoliko mjeseci, a ovo ostalo se trebalo namaknuti trgovinom i pljačkom

by Guest Mon 10 Jul - 21:26

a jest,bolje ne slusati,sve veci cirkus.. :cleanteeth

by Guest Mon 10 Jul - 21:27

mutava baštarda wrote:
pismejker wrote:Pa dobro ja i rekoh..bolje da se vrate gusarenju...
još od doba ardijejaca taj kraj je bio poznat po gusarenju... ono doslovno su živjeli od pljačke... hvar je recimo imao svog žita sa nekoliko mjeseci, a ovo ostalo se trebalo namaknuti trgovinom i pljačkom

tak oje..povratak prirodnim korijenima..protiv nature se ne treba boriti,treba je prihvatiti,.. :clown

by Guest Mon 10 Jul - 21:44

Najintenzivniju preobrazbu delta Neretve prolazi od 50-ih do 80-ih godina 20. stoljeća u SFRJ kada su započete i u većoj mjeri završene suvremene melioracije. Melioracije su bile temeljene na isušivanju močvara, zatvaranju rukavaca i navodnjavanju umjetnim ili prirodnim kišenjem. Istraživanja kao i sama izvedba radova obavljena ja uz pomoć stručnjaka FAO-a . Područje čitave delte Neretve podijeljeno je na šest meliorativnih zona koje su ujedno i planerska područja na kojima je trebalo biti provedeno melioriranje zemljišta kao i njegovo privođenje kulturama. U navedenom periodu, kada su obavljeni radovi, obuhvaćene su samo tri zone. Sve zone navedene su u tablici i označene na karti.

ZASLANJENOST VODA I OSTALI PROBLEMI U NAVODNJAVANJU

Donja Neretva je površinom malen ali značajan dio Hrvatske u vodoprivrednom pogledu. Taj je kraj prirodno bogat vodom iz mnogobrojnih izvora i površinskih tokova. Međutim, suočava se s mnogim problemima u vodoopskrbi i navodnjavanju plodnog zemljišta. U obilju vode nameće se problem opskrbe vodom. Jedan od najvećih problema vezanih uz navodnjavanje predstavlja zaslanjenost površinskih i podzemnih voda koje bi trebale biti temelj natapanja zemljišta. Logično, glavni uzrok zaslanjenost predstavlja neposredna blizina mora. Korito Neretve je na samome ušću vrlo duboko, od 9 do 11 metara te ga možemo tretirati kao manji zaljev. Takva je situacija vrlo pogodna za prodiranje slane morske vode uzvodno, pogotovo za niskih vodostaja Neretve kada je i protok, odnosno energija riječne vode manja. Dakle, u ljetnim mjesecima, naročito u fazi plime, jača veličina i prodor slanoga morskog klina, koji je gušći i teži te se podvlači ispod sloja slatke riječne vode i struji uzvodno sve do Metkovića. U tom se razdoblju povećava koncentracija soli i u podzemnim vodama koje se tlačno, odnosno kapilarno uzdižu i zaslanjuju zemljište. Zaslanjene podzemne vode predstavljaju puno veću opasnost za devastaciju tla od samih površinskih tokova čiji se utjecaj koliko-toliko može kontrolirati.

Kao što je spomenuto, agrumi, ali i ostale kulture, zahtjevaju najviše vode u vegetacijskom periodu tijekom toplijeg i sušnijeg dijela godine. Stoga se nakon suvremenih melioracija krenulo u realiziranje projeka navodnjavanja novodobivenih površina. Čitav je sustav zamišljen da crpi vodu iz Neretve, te je onda, putem kanala, slobodno ispušta u novodobivene poljoprivredne površine. Točka na kojoj se crpila voda iz Neretve locirana je u Doljanima, uzvodno od Metkovića. Naime, na toj točki, 22 km uzvodno od ušća, prestaje prisutnost slanog morskog klina pa se voda može nesmetano crpiti i deset kilometara dugim kanalom, koji prolazi kroz područje Kuti, plasirati u agrarno područje. Taj je sustav djelomično zadovoljio zacrtane ciljeve.

Međutim, kako je bio izgrađen u vrijeme socijalizma i kako je bio održavan sredstvima PIK-a “Opuzen”, danas je zapušten i devastiran pa ne zadovoljava svoju funkciju. Zbog toga su poljoprivrednici Donje Neretve bili primorani sami pronalaziti načine kako navodnjavati zemlju za sušnih ljetnih mjeseci. Većina njih, uglavnom su agrarno nedovoljno educirani pa osim pretjeranog korištenja kemikalija i umjetnih gnojiva, koriste površinsku i dubinsku vodu za navodnjavanje koja je često zaslanjena. Na taj način devastiraju zemljište, smanjuju njegovu plodnost, a kroz nekoliko godina dovode u pitanje postanak amorfnih tala, odnosno pojavu slane pustinje sa potpuno neplodnim tlima.

Ulaskom u 1990-e godine, a posebice nakon Domovinskog rata, poljoprivreda Donje Neretve doživljava negativne trendove. Zemljište se zapušta i ne obrađuje na adekvatan način pa su neke meliorirane površine ponovno postale dio močvare. Preostalo je zemljište parcelirano, nestručno obrađivano i navodnjavano čime se njegova kvaliteta stalno smanjuje. Današnja je situacija, u odnosu na 1990-e, vrlo malo izmijenjena, a ne naziru se ikakvi projekti i inicijative od strane privatnika, a niti od strane države. Na karti je zelenom bojom označeno područje koje bi se u budućnost trebalo meliorirati. Međutim, vrlo je upitno hoće li se nastaviti sa daljnjim melioracijama i dobivanjem novih površina jer se i postojeće površine ne koriste u agrarne svrhe, zapuštaju se i prelaze u močvarno stanje. Osim toga, preostala močvarna prostranstva nastoje se zaštititi kako bi se u njima održao postojeći biljni i životinjski svijet. Cjelokupno gospodarstvo Donje Neretve bi se trebalo bazirati na principima održivog razvoja koji uzima u obzira potrebe daljnjeg gospodarskog razvija i očuvanja ekološke ravnoteže tog prostora. Donja Neretva, kao prioritetne gospodarske grane, treba razvijati i usklađivati poljoprivredu, ruralni turizam, trgovinu i tranzit. Sa svojim današnjim stupnjem razvoja, postojećim potencijalima i demografskom dinamikom, Donja Neretva predstavlja jedno od prosperitetnijih područja u Republici Hrvatskoj.

http://www.geografija.hr/hrvatska/delta-neretve-od-mocvare-do-intenzivne-poljoprivrede/

by Trinity Mon 10 Jul - 21:56

veber wrote:
Triny wrote:
marcellus wrote:prokleti todorić
A je...neće čovjek prodavati skupu robu za nikakve novce.
A mi nemamo novaca za skupu robu.
Sram ga bilo.
recimo evo vina, drži cijeli srijem i istru. poznato je da je agrokor uložio ogromne novce 70ih u oplemenjivanje proizvodnje vina.
htio se dokopat i požeštine ali su ovi bili pametniji pa su se nakon rata odmah udružili i preko udruge plasiraju vino pretežno u izvoz.
što recimo belje ne radi.

isto tako je bahato odjebao gavrilovića koji ionako većinski izvozi. no došli su strani lanci i pojavio se gavrilović pa je onda megaloman progutao ponos i stavio njihovu robu na police, no ovaj put je gavrilović određivao uvjete.

zato niti ne kupujem u konzumu.

To ti je tržište, kad možeš, postavljaš uvjete, kad ne , povineš se.

by Trinity Mon 10 Jul - 21:58

ej-men..pis of kejk..

Ništa nije "pis of kejk".

by Guest Mon 10 Jul - 22:19

Triny wrote:
ej-men..pis of kejk..

Ništa nije "pis of kejk".

Jeste sreco,ako je drzava pravno i profesionalno postavljena,a narod neki drugi,ne balkanski..na balkanu nikad postenja,cestitosti,profesionalima i kompetencije...
:cleanteeth

by Sponsored content