Kome još treba mirovina?
Page 1 of 1
Kome još treba mirovina?
MIROVINSKI fondovi su novcem građana, svojih članova, pomagali Todoriću u izgradnji financijske piramidalne sheme zvane Agrokor.
Informacija da je Ledo u korist Agrokora izdao jamstva u vrijednosti od oko 19 milijardi kuna, koja je objavljena prije nekoliko dana, zazvučala je nevjerojatno i najvećim pesimistima. Kako je moguće da je Ledo izdao jamstva nekoliko puta veća od njegove vrijednosti i da za to nitko nije znao?
Iako se Ledo percipira kao Agrokorova kompanija, koncern drži otprilike polovicu dionica. Značajni dioničari su mirovinski fondovi - AZ, Raiffeisen i PBZ.
Mirovinci, iako su imali i predstavnike u Nadzornom odboru, nisu učinili ništa kako bi spriječili Todorića da uplete Ledo u mrežu svojih dugova i tako ugrozi imovinu članova mirovinskih fondova, koji su, posredno, suvlasnici kompanije.
Ledo od Agrokora kupio Frikom
Ne samo da nisu uspjeli spriječiti izdavanje jamstava, nego su i kroz dokapitalizaciju Leda praktički financirali Agrokor.
Prije četiri godine Agrokor je Ledu prodao tvornicu smrznute hrane u Srbiji, Frikom, za oko 730 milijuna kuna. Osim toga, Ledo je od Agrokora za 150 milijuna kuna kupio i Ledo Podgorica, koji je također bio u vlasništvu Agrokora.
Podloga za tu transakciju bila je dokapitalizacija Leda u iznosu od 750 milijuna kuna, u kojoj su glavnu ulogu imali hrvatski mirovinski fondovi koji su upisali najveći dio izdanja i to po cijeni od 8000 kuna. Izdano je 93.750 redovnih dionica serije B koje su kasnije konvertirane u seriju A.
Vlasnička struktura dionica Leda izdanih u dokapitalizaciji 2012. godine (Izvor: Mojedionice.com)
Do objave točnih financijskih izvješća obustavljeno trgovanje dionicama
Znači, novac iz mirovinskih fondova, na temelju tih transakcija, preko Leda je otišao u Agrokor.
Iz kompanije su taj potez tumačili željom za objedinjavanjem vlasničke strukture u segmentu sladoleda i smrznute hrane.
Ledo, koji se donedavno činio kao solidna kompanija, opterećen je ogromnim jamstvima, a trenutno prolazi i reviziju financijskih izvješća koja bi trebala utvrditi stvarno stanje.
Trgovanje dionicama kompanije obustavljeno je do objave revidiranih izvješća, a posljednja cijena na Zagrebačkoj burzi iznosila je 3.450 kuna.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/mirovinski-fondovi-su-novcem-za-vase-penzije-pomagali-ivici-todoricu/973376.aspx
Informacija da je Ledo u korist Agrokora izdao jamstva u vrijednosti od oko 19 milijardi kuna, koja je objavljena prije nekoliko dana, zazvučala je nevjerojatno i najvećim pesimistima. Kako je moguće da je Ledo izdao jamstva nekoliko puta veća od njegove vrijednosti i da za to nitko nije znao?
Iako se Ledo percipira kao Agrokorova kompanija, koncern drži otprilike polovicu dionica. Značajni dioničari su mirovinski fondovi - AZ, Raiffeisen i PBZ.
Mirovinci, iako su imali i predstavnike u Nadzornom odboru, nisu učinili ništa kako bi spriječili Todorića da uplete Ledo u mrežu svojih dugova i tako ugrozi imovinu članova mirovinskih fondova, koji su, posredno, suvlasnici kompanije.
Ledo od Agrokora kupio Frikom
Ne samo da nisu uspjeli spriječiti izdavanje jamstava, nego su i kroz dokapitalizaciju Leda praktički financirali Agrokor.
Prije četiri godine Agrokor je Ledu prodao tvornicu smrznute hrane u Srbiji, Frikom, za oko 730 milijuna kuna. Osim toga, Ledo je od Agrokora za 150 milijuna kuna kupio i Ledo Podgorica, koji je također bio u vlasništvu Agrokora.
Podloga za tu transakciju bila je dokapitalizacija Leda u iznosu od 750 milijuna kuna, u kojoj su glavnu ulogu imali hrvatski mirovinski fondovi koji su upisali najveći dio izdanja i to po cijeni od 8000 kuna. Izdano je 93.750 redovnih dionica serije B koje su kasnije konvertirane u seriju A.
Vlasnička struktura dionica Leda izdanih u dokapitalizaciji 2012. godine (Izvor: Mojedionice.com)
Do objave točnih financijskih izvješća obustavljeno trgovanje dionicama
Znači, novac iz mirovinskih fondova, na temelju tih transakcija, preko Leda je otišao u Agrokor.
Iz kompanije su taj potez tumačili željom za objedinjavanjem vlasničke strukture u segmentu sladoleda i smrznute hrane.
Ledo, koji se donedavno činio kao solidna kompanija, opterećen je ogromnim jamstvima, a trenutno prolazi i reviziju financijskih izvješća koja bi trebala utvrditi stvarno stanje.
Trgovanje dionicama kompanije obustavljeno je do objave revidiranih izvješća, a posljednja cijena na Zagrebačkoj burzi iznosila je 3.450 kuna.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/mirovinski-fondovi-su-novcem-za-vase-penzije-pomagali-ivici-todoricu/973376.aspx
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Kome još treba mirovina?
Eva_ wrote:MIROVINSKI fondovi
su privatne tvrtke, u vlasništvu domaćih banaka i osiguravajućih društava
Eva_ wrote:Informacija da je Ledo u korist Agrokora izdao jamstva u vrijednosti od oko 19 milijardi kuna, koja je objavljena prije nekoliko dana
objavljena je odmah čim je došlo izdavanja jamstava na zagrebačkoj burzi, kako to zakon i zahtjeva
http://zse.hr/default.aspx?id=74924
slično su objavljeni i ugovori nastali prethodnih godina / tekuće godina, ništa nije bilo skriveno
http://zse.hr/default.aspx?id=10011&pojam=ledo&ParentId=0&DateFrom=30.5.2017&DateTo=30.5.2017&Keywords=&IzdavateljTicker=-1&IsItSearch=1
Eva_ wrote:
Značajni dioničari su mirovinski fondovi - AZ, Raiffeisen i PBZ.
Znači, novac iz mirovinskih fondova, na temelju tih transakcija, preko Leda je otišao u Agrokor.
Iz kompanije su taj potez tumačili željom za objedinjavanjem vlasničke strukture u segmentu sladoleda i smrznute hrane.
Ledo posluje s dobiti i isplaćuje dividendu, prošle godine je mirovinskim fondovima isplatio 425 KN po dionici, to znači da je npr. AZ od Leda u 2016. zaradio 16 milijuna kuna
mirovinski fondovi su investirali u Ledo zbog stalnih prinosa od dividendi, a ne zbog špekulacije sa vrijednošću dionica
sladoled se prodaje, a sa povećanjem broja turista raste i prodaja, Ledo nema poslovnih problema
Guest- Guest
Re: Kome još treba mirovina?
LEX Todorić morat će se mijenjati nakon manje od mjesec dana primjene, postalo je jasno nakon današnjeg nastupa izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. A dogodi li se to – otvorit će se mogućnost tužbe države od strane svih vjerovnika koji neće biti uključeni u novu tranšu kredita.
Pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase prema Lex Todoriću imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, dakle nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura, koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Ramljak je tada odbio njihovu ponudu za novih 150 milijuna eura kredita, i umjesto toga uzeo 80 milijuna eura domaćih banaka. Koje su dobile prvenstvo naplate.
"Nismo prihvatili uvjet Sberbanke", objašnjavao je odbijenicu Rusima. "Razumijemo ga, ali nažalost u ovom trenutku nismo mogli prihvatiti da stave 100 milijuna eura kao senioritet u ovoj tranši. Ono zahtijeva najmanje 200 stranica ugovora, za što mi nemamo vremena", govorio je 12. travnja.
Situacija je prilično očajna, ako se svima mora nuditi roll up
Sada smo od Ramljaka neizravno doznali da je situacija oko privlačenja novih kreditora za Agrokor prilično očajna. Kako drugačije objasniti to što Ramljak sada svim bankama nudi posebne uvjete tzv. roll up, dakle da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali, dobiju pravo prvenstva.
Krenuo je spominjući Ruse, čiji su bankari danas bili u Zagrebu, ali potom je jasno naznačio da se to nudi svima.
''Njima je ta shema novog kreditiranja s roll upom prihvatljiva (op.a. Rusima), ali još će je analizirati jer je ovo bio prvi sastanak na kojemu se to ponudilo. Pa ćemo vidjeti njihov stav", rekao je i onda dodao da će se ekstra uvjeti ponuditi svim kreditorima.
U Lexu nema roll upa
"Svim dionicima će biti omogućena shema roll upa u ovom novom financiranju. To znači da će se za jednu kunu u novom dugu priznati jedna kuna ili manje starog duga, kojeg mogu prenijeti u prvenstvo naplata. Jako veliki interes je drugih banaka, tako da interes koji oni nude premašuje iznos koji mi tražimo", kazao je.
Postojeći Lex Todorić ne predviđa uvjete roll upa, stavak 3. članka 39. govori kako će se banke koje daju nove kredite smatrati vjerovnicima s pravom prednosti. U stavku 4. se naglašava kako se “pravne radnje ishođenja zaduženja iz stavka 1. ovog članka (novog kredita) neće smatrati pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečajnog postupka kojim bi se remetilo pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika”.
Želi li ugurati stare kredite u prioritete, vlada će morati, uz odluku suda, napraviti amandman ionako osporavanog zakona. Voda je došla do grla, postojeći Lex Todorić nije dovoljno dobar da privuče investitore.
I ono najgore, uvede li se roll up, time će se otvoriti mogućnost da svi stari vjerovnici koji nisu uključeni u novo financiranje tuže državu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-priznao-da-je-lex-todoric-promasaj-ono-sto-nudi-moglo-bi-nas-skupo-kostati/973400.aspx
Pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase prema Lex Todoriću imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, dakle nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura, koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Ramljak je tada odbio njihovu ponudu za novih 150 milijuna eura kredita, i umjesto toga uzeo 80 milijuna eura domaćih banaka. Koje su dobile prvenstvo naplate.
"Nismo prihvatili uvjet Sberbanke", objašnjavao je odbijenicu Rusima. "Razumijemo ga, ali nažalost u ovom trenutku nismo mogli prihvatiti da stave 100 milijuna eura kao senioritet u ovoj tranši. Ono zahtijeva najmanje 200 stranica ugovora, za što mi nemamo vremena", govorio je 12. travnja.
Situacija je prilično očajna, ako se svima mora nuditi roll up
Sada smo od Ramljaka neizravno doznali da je situacija oko privlačenja novih kreditora za Agrokor prilično očajna. Kako drugačije objasniti to što Ramljak sada svim bankama nudi posebne uvjete tzv. roll up, dakle da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali, dobiju pravo prvenstva.
Krenuo je spominjući Ruse, čiji su bankari danas bili u Zagrebu, ali potom je jasno naznačio da se to nudi svima.
''Njima je ta shema novog kreditiranja s roll upom prihvatljiva (op.a. Rusima), ali još će je analizirati jer je ovo bio prvi sastanak na kojemu se to ponudilo. Pa ćemo vidjeti njihov stav", rekao je i onda dodao da će se ekstra uvjeti ponuditi svim kreditorima.
U Lexu nema roll upa
"Svim dionicima će biti omogućena shema roll upa u ovom novom financiranju. To znači da će se za jednu kunu u novom dugu priznati jedna kuna ili manje starog duga, kojeg mogu prenijeti u prvenstvo naplata. Jako veliki interes je drugih banaka, tako da interes koji oni nude premašuje iznos koji mi tražimo", kazao je.
Postojeći Lex Todorić ne predviđa uvjete roll upa, stavak 3. članka 39. govori kako će se banke koje daju nove kredite smatrati vjerovnicima s pravom prednosti. U stavku 4. se naglašava kako se “pravne radnje ishođenja zaduženja iz stavka 1. ovog članka (novog kredita) neće smatrati pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečajnog postupka kojim bi se remetilo pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika”.
Želi li ugurati stare kredite u prioritete, vlada će morati, uz odluku suda, napraviti amandman ionako osporavanog zakona. Voda je došla do grla, postojeći Lex Todorić nije dovoljno dobar da privuče investitore.
I ono najgore, uvede li se roll up, time će se otvoriti mogućnost da svi stari vjerovnici koji nisu uključeni u novo financiranje tuže državu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-priznao-da-je-lex-todoric-promasaj-ono-sto-nudi-moglo-bi-nas-skupo-kostati/973400.aspx
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Kome još treba mirovina?
I HR je najbogatija država EU. Ovo su sve klevetanja jugoslavena, komunjara i neprijatelja svega hrvatskog.glas uhljeba wrote:Eva_ wrote:MIROVINSKI fondovi
su privatne tvrtke, u vlasništvu domaćih banaka i osiguravajućih društavaEva_ wrote:Informacija da je Ledo u korist Agrokora izdao jamstva u vrijednosti od oko 19 milijardi kuna, koja je objavljena prije nekoliko dana
objavljena je odmah čim je došlo izdavanja jamstava na zagrebačkoj burzi, kako to zakon i zahtjeva
http://zse.hr/default.aspx?id=74924
slično su objavljeni i ugovori nastali prethodnih godina / tekuće godina, ništa nije bilo skriveno
http://zse.hr/default.aspx?id=10011&pojam=ledo&ParentId=0&DateFrom=30.5.2017&DateTo=30.5.2017&Keywords=&IzdavateljTicker=-1&IsItSearch=1Eva_ wrote:
Značajni dioničari su mirovinski fondovi - AZ, Raiffeisen i PBZ.
Znači, novac iz mirovinskih fondova, na temelju tih transakcija, preko Leda je otišao u Agrokor.
Iz kompanije su taj potez tumačili željom za objedinjavanjem vlasničke strukture u segmentu sladoleda i smrznute hrane.
Ledo posluje s dobiti i isplaćuje dividendu, prošle godine je mirovinskim fondovima isplatio 425 KN po dionici, to znači da je npr. AZ od Leda u 2016. zaradio 16 milijuna kuna
mirovinski fondovi su investirali u Ledo zbog stalnih prinosa od dividendi, a ne zbog špekulacije sa vrijednošću dionica
sladoled se prodaje, a sa povećanjem broja turista raste i prodaja, Ledo nema poslovnih problema
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Kome još treba mirovina?
"U STEČAJU Agrokora svaki dan saznajemo za nove izraze iz engleskog govornog područja. Vjerojatno zato što se smatra da će ono što se krije iza tih fraza građanima biti prihvatljivije ako nije na hrvatskom jeziku. Potrebno je jasno reći da je Agrokor u stečaju, samo što se u ovom postupku primjenjuju drugačija pravila nego na sve ostale subjekte u Hrvatskoj, a i šire", istaknuo je sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u razgovoru za Index, odgovarajući na pitanje je li tzv. roll-up kršenje, odnosno zaobilaženje Lex Todorića.
Mijenjaju se pravila koja su se pisala samo zbog Agrokora
Naime, prema Lex Todoriću, zakonu koji je donijela vlada Andreja Plenkovića a potvrdio Sabor, pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, odnosno nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Tada je to Ramljak odbio.
Ali suočen teškom financijskom situacijom u Agrokoru, izvanredni vladin povjerenik Ante Ramljak jučer je svim bankama ponudio posebne uvjete: da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali tu kompaniju, dobiju pravo prvenstva, odnosno tzv. roll-up. Za suca Kolakušića to je kršenje zakona koji je, podsjetimo i na tu činjenicu, pisan isključivo za Agrokor.
"Novouvedena neravnopravnost doseže do sada nezabilježene razmjere"
Osim kršenja zakona, određeni subjekti koji ne žele sada kreditirati Agrokor, dovedeni su u neravnopravni položaj.
"Naravno da su dovedeni u neravnopravni položaj, isto kao i dobavljači koji imaju velika potraživanja i dalje isporučuju robu bez da njihovo 'staro' potraživanje ima prvenstvo temeljem fraze 'roll-up'. Novouvedena neravnopravnost dosiže dosad nezabilježene razmjere. Baš kad pomislimo da smo dotaknuli samo dno prava i nejednakosti, kopaju se novi tuneli", kazao je sudac Kolakušić koji je i dalje uvjeren kako će svi hrvatski građani snositi posljedice posebnog zakona pisanog za Agrokor. Ali pitanje je jesu li posljednjim potezom povjerenika Ramljaka otvorena vrata novim tužbama.
Građani će snositi posljedice ovakvog zakona
"Nažalost, jedna od temeljnih razlika između Lex Agrokora i Stečajnog zakona je u činjenici da će hrvatski građani gotovo sigurno snositi posljedice tog zakona kroz tužbe vjerovnika protiv Republike Hrvatske. Zakon svojim uvođenjem direktnog uplitanja izvršnog dijela vlasti u ravnomjernost namirenja vjerovnika na način koji još nije zabilježen u pravu, za razliku od Stečajnog zakona, predstavlja izvrsnu osnovu za to. Vrata tužbama su otvorena već samim donošenjem tog zakona, a prvim potezima neravnomjernih isplata starih dugova vjerovnicima vrata su demontirana i odnesena", uvjeren je Kolakušić koji podsjeća na to kako nije bilo razuma i da se nije htjelo čuti što struka govori.
Da je bilo pameti, sve se moglo izbjeći
Da je to prihvaćeno, smatra Kolakušić, odnosno da se umjesto zakona za jednu tvrtku u Stečajni zakon unijele potrebne izmjene, sve bi to bilo izbjegnuto.
"Činjenica da se pravila postupka i principi naplate potraživanja uvode i mijenjaju tijekom samog sudskog postupka zasigurno izrazito negativno utječe na želju potencijalnih investitora da ulažu u našu pravno nestabilnu demokraciju", kazao je Kolakušić na kraju.
Mijenjaju se pravila koja su se pisala samo zbog Agrokora
Naime, prema Lex Todoriću, zakonu koji je donijela vlada Andreja Plenkovića a potvrdio Sabor, pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, odnosno nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Tada je to Ramljak odbio.
Ali suočen teškom financijskom situacijom u Agrokoru, izvanredni vladin povjerenik Ante Ramljak jučer je svim bankama ponudio posebne uvjete: da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali tu kompaniju, dobiju pravo prvenstva, odnosno tzv. roll-up. Za suca Kolakušića to je kršenje zakona koji je, podsjetimo i na tu činjenicu, pisan isključivo za Agrokor.
"Novouvedena neravnopravnost doseže do sada nezabilježene razmjere"
Osim kršenja zakona, određeni subjekti koji ne žele sada kreditirati Agrokor, dovedeni su u neravnopravni položaj.
"Naravno da su dovedeni u neravnopravni položaj, isto kao i dobavljači koji imaju velika potraživanja i dalje isporučuju robu bez da njihovo 'staro' potraživanje ima prvenstvo temeljem fraze 'roll-up'. Novouvedena neravnopravnost dosiže dosad nezabilježene razmjere. Baš kad pomislimo da smo dotaknuli samo dno prava i nejednakosti, kopaju se novi tuneli", kazao je sudac Kolakušić koji je i dalje uvjeren kako će svi hrvatski građani snositi posljedice posebnog zakona pisanog za Agrokor. Ali pitanje je jesu li posljednjim potezom povjerenika Ramljaka otvorena vrata novim tužbama.
Građani će snositi posljedice ovakvog zakona
"Nažalost, jedna od temeljnih razlika između Lex Agrokora i Stečajnog zakona je u činjenici da će hrvatski građani gotovo sigurno snositi posljedice tog zakona kroz tužbe vjerovnika protiv Republike Hrvatske. Zakon svojim uvođenjem direktnog uplitanja izvršnog dijela vlasti u ravnomjernost namirenja vjerovnika na način koji još nije zabilježen u pravu, za razliku od Stečajnog zakona, predstavlja izvrsnu osnovu za to. Vrata tužbama su otvorena već samim donošenjem tog zakona, a prvim potezima neravnomjernih isplata starih dugova vjerovnicima vrata su demontirana i odnesena", uvjeren je Kolakušić koji podsjeća na to kako nije bilo razuma i da se nije htjelo čuti što struka govori.
Da je bilo pameti, sve se moglo izbjeći
Da je to prihvaćeno, smatra Kolakušić, odnosno da se umjesto zakona za jednu tvrtku u Stečajni zakon unijele potrebne izmjene, sve bi to bilo izbjegnuto.
"Činjenica da se pravila postupka i principi naplate potraživanja uvode i mijenjaju tijekom samog sudskog postupka zasigurno izrazito negativno utječe na želju potencijalnih investitora da ulažu u našu pravno nestabilnu demokraciju", kazao je Kolakušić na kraju.
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Kome još treba mirovina?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/sudac-kolakusic-s-jucerasnjim-potezom-ramljaka-dosegnuli-smo-dno/973570.aspx
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Kome još treba mirovina?
Eva_ wrote:LEX Todorić morat će se mijenjati nakon manje od mjesec dana primjene, postalo je jasno nakon današnjeg nastupa izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. A dogodi li se to – otvorit će se mogućnost tužbe države od strane svih vjerovnika koji neće biti uključeni u novu tranšu kredita.
Pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase prema Lex Todoriću imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, dakle nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura, koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Ramljak je tada odbio njihovu ponudu za novih 150 milijuna eura kredita, i umjesto toga uzeo 80 milijuna eura domaćih banaka. Koje su dobile prvenstvo naplate.
"Nismo prihvatili uvjet Sberbanke", objašnjavao je odbijenicu Rusima. "Razumijemo ga, ali nažalost u ovom trenutku nismo mogli prihvatiti da stave 100 milijuna eura kao senioritet u ovoj tranši. Ono zahtijeva najmanje 200 stranica ugovora, za što mi nemamo vremena", govorio je 12. travnja.
Situacija je prilično očajna, ako se svima mora nuditi roll up
Sada smo od Ramljaka neizravno doznali da je situacija oko privlačenja novih kreditora za Agrokor prilično očajna. Kako drugačije objasniti to što Ramljak sada svim bankama nudi posebne uvjete tzv. roll up, dakle da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali, dobiju pravo prvenstva.
Krenuo je spominjući Ruse, čiji su bankari danas bili u Zagrebu, ali potom je jasno naznačio da se to nudi svima.
''Njima je ta shema novog kreditiranja s roll upom prihvatljiva (op.a. Rusima), ali još će je analizirati jer je ovo bio prvi sastanak na kojemu se to ponudilo. Pa ćemo vidjeti njihov stav", rekao je i onda dodao da će se ekstra uvjeti ponuditi svim kreditorima.
U Lexu nema roll upa
"Svim dionicima će biti omogućena shema roll upa u ovom novom financiranju. To znači da će se za jednu kunu u novom dugu priznati jedna kuna ili manje starog duga, kojeg mogu prenijeti u prvenstvo naplata. Jako veliki interes je drugih banaka, tako da interes koji oni nude premašuje iznos koji mi tražimo", kazao je.
Postojeći Lex Todorić ne predviđa uvjete roll upa, stavak 3. članka 39. govori kako će se banke koje daju nove kredite smatrati vjerovnicima s pravom prednosti. U stavku 4. se naglašava kako se “pravne radnje ishođenja zaduženja iz stavka 1. ovog članka (novog kredita) neće smatrati pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečajnog postupka kojim bi se remetilo pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika”.
Želi li ugurati stare kredite u prioritete, vlada će morati, uz odluku suda, napraviti amandman ionako osporavanog zakona. Voda je došla do grla, postojeći Lex Todorić nije dovoljno dobar da privuče investitore.
I ono najgore, uvede li se roll up, time će se otvoriti mogućnost da svi stari vjerovnici koji nisu uključeni u novo financiranje tuže državu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-priznao-da-je-lex-todoric-promasaj-ono-sto-nudi-moglo-bi-nas-skupo-kostati/973400.aspx
ovdje ima eminentnih stručnjaka za finansije pa neka mi netko objasni što je to roll-up. jer definiciju što je roll-up našao na gogletu i uopće ne odgovara ni u tragovima od toga što ovaj trkelja.
Guest- Guest
Re: Kome još treba mirovina?
bar na jedan dan da sve propadne, vi bi bili tako sretni
a i mnogi drugi
nosite u sebi neki schadenfreude
a i mnogi drugi
nosite u sebi neki schadenfreude
Guest- Guest
Re: Kome još treba mirovina?
ma sta te briga, vazno je da si ti prijateljEva_ wrote:I HR je najbogatija država EU. Ovo su sve klevetanja jugoslavena, komunjara i neprijatelja svega hrvatskog.glas uhljeba wrote:Eva_ wrote:MIROVINSKI fondovi
su privatne tvrtke, u vlasništvu domaćih banaka i osiguravajućih društavaEva_ wrote:Informacija da je Ledo u korist Agrokora izdao jamstva u vrijednosti od oko 19 milijardi kuna, koja je objavljena prije nekoliko dana
objavljena je odmah čim je došlo izdavanja jamstava na zagrebačkoj burzi, kako to zakon i zahtjeva
http://zse.hr/default.aspx?id=74924
slično su objavljeni i ugovori nastali prethodnih godina / tekuće godina, ništa nije bilo skriveno
http://zse.hr/default.aspx?id=10011&pojam=ledo&ParentId=0&DateFrom=30.5.2017&DateTo=30.5.2017&Keywords=&IzdavateljTicker=-1&IsItSearch=1Eva_ wrote:
Značajni dioničari su mirovinski fondovi - AZ, Raiffeisen i PBZ.
Znači, novac iz mirovinskih fondova, na temelju tih transakcija, preko Leda je otišao u Agrokor.
Iz kompanije su taj potez tumačili željom za objedinjavanjem vlasničke strukture u segmentu sladoleda i smrznute hrane.
Ledo posluje s dobiti i isplaćuje dividendu, prošle godine je mirovinskim fondovima isplatio 425 KN po dionici, to znači da je npr. AZ od Leda u 2016. zaradio 16 milijuna kuna
mirovinski fondovi su investirali u Ledo zbog stalnih prinosa od dividendi, a ne zbog špekulacije sa vrijednošću dionica
sladoled se prodaje, a sa povećanjem broja turista raste i prodaja, Ledo nema poslovnih problema
prckov- Posts : 34555
2014-04-19
Re: Kome još treba mirovina?
glas uhljeba wrote:bar na jedan dan da sve propadne, vi bi bili tako sretni
a i mnogi drugi
nosite u sebi neki schadenfreude
ne za jedan dan. treba propasti što prije i zauvijek nikad više ovakve mafijaške hrvatske nikada.
Guest- Guest
Re: Kome još treba mirovina?
dobro, ajd sad popij cajGnječ wrote:glas uhljeba wrote:bar na jedan dan da sve propadne, vi bi bili tako sretni
a i mnogi drugi
nosite u sebi neki schadenfreude
ne za jedan dan. treba propasti što prije i zauvijek nikad više ovakve mafijaške hrvatske nikada.
prckov- Posts : 34555
2014-04-19
Re: Kome još treba mirovina?
Gnječ wrote:nikad više ovakve mafijaške hrvatske nikada.
pa ni nema više Urvatske, to je danas sve EU
Guest- Guest
Re: Kome još treba mirovina?
Može ti Maminjo objasnit, on je stručnjak u rolanju. A kad ušmrče kroz 100 ojera ode poprilično up.Gnječ wrote:Eva_ wrote:LEX Todorić morat će se mijenjati nakon manje od mjesec dana primjene, postalo je jasno nakon današnjeg nastupa izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. A dogodi li se to – otvorit će se mogućnost tužbe države od strane svih vjerovnika koji neće biti uključeni u novu tranšu kredita.
Pravo prvenstva u naplati iz stečajne mase prema Lex Todoriću imaju samo oni krediti koji se daju nakon stupanja zakona na snagu, dakle nakon 10. travnja. Takva situacija nije odgovarala ruskim bankama koje su tražile kao uvjet daljnjeg kreditiranja da njihov posljednji kredit od 100 milijuna eura, koji je dan uoči donošenja zakona, zapravo uoči bankrota u ekstra teškim uvjetima, dobije prvenstvo naplate. Ramljak je tada odbio njihovu ponudu za novih 150 milijuna eura kredita, i umjesto toga uzeo 80 milijuna eura domaćih banaka. Koje su dobile prvenstvo naplate.
"Nismo prihvatili uvjet Sberbanke", objašnjavao je odbijenicu Rusima. "Razumijemo ga, ali nažalost u ovom trenutku nismo mogli prihvatiti da stave 100 milijuna eura kao senioritet u ovoj tranši. Ono zahtijeva najmanje 200 stranica ugovora, za što mi nemamo vremena", govorio je 12. travnja.
Situacija je prilično očajna, ako se svima mora nuditi roll up
Sada smo od Ramljaka neizravno doznali da je situacija oko privlačenja novih kreditora za Agrokor prilično očajna. Kako drugačije objasniti to što Ramljak sada svim bankama nudi posebne uvjete tzv. roll up, dakle da im stari krediti, u istom iznosu u kojem dalje budu kreditirali, dobiju pravo prvenstva.
Krenuo je spominjući Ruse, čiji su bankari danas bili u Zagrebu, ali potom je jasno naznačio da se to nudi svima.
''Njima je ta shema novog kreditiranja s roll upom prihvatljiva (op.a. Rusima), ali još će je analizirati jer je ovo bio prvi sastanak na kojemu se to ponudilo. Pa ćemo vidjeti njihov stav", rekao je i onda dodao da će se ekstra uvjeti ponuditi svim kreditorima.
U Lexu nema roll upa
"Svim dionicima će biti omogućena shema roll upa u ovom novom financiranju. To znači da će se za jednu kunu u novom dugu priznati jedna kuna ili manje starog duga, kojeg mogu prenijeti u prvenstvo naplata. Jako veliki interes je drugih banaka, tako da interes koji oni nude premašuje iznos koji mi tražimo", kazao je.
Postojeći Lex Todorić ne predviđa uvjete roll upa, stavak 3. članka 39. govori kako će se banke koje daju nove kredite smatrati vjerovnicima s pravom prednosti. U stavku 4. se naglašava kako se “pravne radnje ishođenja zaduženja iz stavka 1. ovog članka (novog kredita) neće smatrati pravnim radnjama poduzetim prije otvaranja stečajnog postupka kojim bi se remetilo pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika”.
Želi li ugurati stare kredite u prioritete, vlada će morati, uz odluku suda, napraviti amandman ionako osporavanog zakona. Voda je došla do grla, postojeći Lex Todorić nije dovoljno dobar da privuče investitore.
I ono najgore, uvede li se roll up, time će se otvoriti mogućnost da svi stari vjerovnici koji nisu uključeni u novo financiranje tuže državu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-priznao-da-je-lex-todoric-promasaj-ono-sto-nudi-moglo-bi-nas-skupo-kostati/973400.aspx
ovdje ima eminentnih stručnjaka za finansije pa neka mi netko objasni što je to roll-up. jer definiciju što je roll-up našao na gogletu i uopće ne odgovara ni u tragovima od toga što ovaj trkelja.
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Kome još treba mirovina?
krajem prosle godine u 6 becirku, al to sam samo otisao i odmah nazad, nisam se zadrzavao ni sata bespotrebno, inace prije 2 godine sam bio par tjedana, nesto radili na dvorani za klizanjeEva_ wrote:Kad si bil zadnji put u Wienu?
_________________
Re: Kome još treba mirovina?
kontam potegnut ovih dana do jedne firme i usput obic neke frendove, valjda jos stanuju na istim adresama jer su brojeve promjenili
_________________
Similar topics
» Kome treba tunel Kozjak?
» Jer kome to u današnjoj EU treba još jedan Orban ?
» HADŽIDEDIĆ: Kome treba disfunkcionalnost ili novo etničko čišćenje na Balkanu?
» Sto reci?Neprijatelji su to i to treba svima biti jasno kome nije jos
» Hrga o Plenkoviću:'Posijedio je.Da je ne znam kolika plača,kome treba ovolika muka?'
» Jer kome to u današnjoj EU treba još jedan Orban ?
» HADŽIDEDIĆ: Kome treba disfunkcionalnost ili novo etničko čišćenje na Balkanu?
» Sto reci?Neprijatelji su to i to treba svima biti jasno kome nije jos
» Hrga o Plenkoviću:'Posijedio je.Da je ne znam kolika plača,kome treba ovolika muka?'
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum