Marićevo izvješće o izvršenju proračuna u 2016.

Marićevo izvješće o izvršenju proračuna u 2016.

Prihodi državnog proračuna u 2016. su u odnosu na godinu prije porasli za 6,5 posto, na 116, 8 milijardi kuna, dok su rashodi rasli za znatno nižih 1,6 posto, na 120,2 milijarde kuna, uslijed čega je i zabilježen povijesno niski deficit, od 0,8 posto BDP-a, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.


Predstavljajući prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju proračuna za prošlu godinu, Marić je kazao kako su najveći udio u ukupnim prihodima lani imali porezni prihodi, koji su ostvareni u iznosu od 71,7 milijardi kuna, 5,4 posto više nego godinu prije. Pritom su rasle gotovo sve kategorije poreznih prihoda, posebno porez na dobit, za 15 posto.

Posebno je naglasio da su prihodi od pomoći, koje 95 posto čine EU fondovi, zabilježili međugodišnji rast od 57,2 posto.

»Znači prošla je godina bila značajna godina unapređenja iskoristivosti EU fondova, a za ovu godinu planiramo nastavak trenda visokih stopa rasta«, rekao je Marić.

Ukupni su rashodi proračuna lani iznosili 120,2 milijarde kuna, rasli su u odnosu na 2015. godinu za 1,6 posto, pri čemu su rashodi iz tzv. općih izvora, odnosno oni koji utječu na deficit, smanjeni za 830 milijuna kuna.

Kada se zbroje državni proračun, izvanproračunski korisnici i lokalne jedinice, možemo reći da je 2016. godine ostvaren povijesno najniži deficit, od 0,8 posto BDP-a, tj. 2,8 milijardi kuna, istaknuo je ministar financija.

To je doprinijelo i tome da smo po prvi put i nominalno smanjili udio javnog duga u BDP-u, za oko 505 milijuna kuna, na 84,2 posto BDP-a, što je 2,5 postotnih bodova manje nego krajem 2015., dodao je.

Sve to doprinijelo je i ovotjednoj preporuci Europske komisije da Hrvatska izađe iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), rekao je Marić, dodavši da su to uočile i kreditne rejting agencije.

Rastom prihoda višim od rasta rashoda ispunjeno je i fiskalno pravilo za prošlu godinu, kazao je ministar financija te najavio kako će se u drugoj polovici ove godine ići s novim zakonom, kojim će ova pravila postati rigoroznija, transparentnija i efikasnija.

Primjerice, uz kriterij višeg rasta prihoda od rasta rashoda, uvest će se i kriterij kretanja javnog duga, kao i ukupnog te strukturnog deficita, odnosno ukupnog deficita korigiranog za kretanje gospodarstva, pojasnio je Marić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Tom je prilikom kazao i kako temeljem danas donesene odluke Vlade da trgovačka društva od strateškog i posebnog značaja za državu u proračun moraju uplatiti 60 posto svoje lanjske neto dobiti, u proračunu ove godine očekuje uplatu oko 1,2 milijarde kuna, čemu bi najveći doprinos trebao doći od dobiti HEP-a.

Pojasnio je i da je npr. HPB, koji je lani ostvario povijesno najvišu dobit, ove godine izuzet iz ove odluke jer toj banci predstoji dokapitalizacija, dok su zračne luke izuzete zbog investicijskih zahvata. Plinacro je, pak, 'skinut' s popisa izuzetaka na kojem je bio lani zbog investicijskog ciklusa, za čime ove godine više nema potrebe.

Novinare je zanimalo i zašto Vlada i ranije nije donijela svoj tzv. zakon o RBA zadrugama, odnosno da li je podrška zakonskom prijedlogu nezavisnog saborskog zastupnika Marina Škibole kako bi od njega dobila potporu za većinu u Saboru.

Marić je na to odgovorio kako ne vidi ništa sporno u toj podršci.

»Mislim da je da je ovakav zakon kakav bi trebao ići u Hrvatski sabor zapravo kvalitetan zakon (…) nevezano za sve ovo«, odgovorio je.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Maricevo-izvjesce-o-izvrsenju-proracuna-u-2016.-Zabiljezen-povijesno-niski-deficit

država vodi gotovo balansiran proračun

dok lokalne samouprave, gradovi, općine, županije... ostvaruju suficit proračuna, ubiru više nego što troše

eto,sve je super.Samo treba pratiti brojke i statistiku.Ja kad sam čuo da su nam plaće porasle i da je prosječna plaća sad preko 6 tisuća kuna,odmah sam progledao i zaključio da nam Švicarska i nije nedostižna,pogotovo onim sretnicima koji tamo nađu posao.

Trend su gotovinski krediti

Ukupni krediti stanovništvu, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem ožujka ove godine iznosili su 117,2 milijarde kuna.

Na kraju ožujka ukupni su krediti stanovništvu bili 847 milijuna kuna ili 0,7 posto viši nego krajem veljače, pokazuju podaci HNB-a. No u odnosu prema ožujku lani smanjeni su za 0,9 posto ili 1,08 milijardi kuna. Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) njihov godišnji pad dijelom pripisuju prodaji loših plasmana banaka, ali i jačanju aprecijacijskih pritisaka na kunu, jer je prema tečajnici HNB srednji tečaj eura krajem ožujka ove godine bio niži 1,1 posto u odnosu prema istom mjesecu lani.

Ističu i da je nakon konverzije kredita u “švicarcima” u eurske došlo i do veće osviještenosti stanovništva o valutnim rizicima, što je uz istovremeni pad aktivnih kamatnih stopa na kunske kredite rezultiralo rastom udjela kunskih kredita u ukupnom portfelju kredita stanovništvu.

Tako su krajem ožujka ove godine ukupni kunski krediti stanovništvu porasli na 51,2 milijarde kuna, čineći udio od 44 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, što je 8,5 postotnih bodova više nego u istom mjesecu 2016. Povećanje udjela kunskih kredita, dodaju, odražava se i u strukturi plasmana stanovništvu prema namjeni, gdje je vidljivo da su gotovinski nenamjenski krediti zapravo jedina skupina kredita stanovništvu čija nominalna vrijednost bilježi godišnju stopu rasta.

Naime, uz mjesečni rast od 530 milijuna kuna ili 1,3 posto, nenamjenski gotovinski krediti stanovništvu u ožujku su bili viši za 1,5 milijardi kuna nego u ožujku lani, što čini godišnji rast od 3,6 posto. Njihov udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 35 posto, čime su se pozicionirali na drugo mjesto, odmah iza stambenih kredita, čiji je udio u ukupnim kreditima stanovništvu 44 posto.

U Hrvatskoj poštanskoj banci, potvrdili su za Glas Slavonije iz te banke, prošle godine, nasuprot smanjenju kreditiranja na tržištu, krediti stanovništvu porasli su za 12,3 posto. “Možemo naglasiti porast potražnje za stambenim kreditima s kombinacijom fiksne i promjenjive kamatne stope, a rast su zabilježili i nenamjenski krediti. Kako je HPB izrazito 'kunska banka', većina kredita plasirana je u kunama”, kažu u HPB-u.

Stambeni krediti stanovništvu krajem ožujka iznosili su 51,7 milijardi kuna te su na godišnjoj razini bili niži za 1,4 milijarde kuna, odnosno za 2,7 posto. U strukturi stambenih kredita stanovništvu analitičari RBA zamjećuju rast udjela kunske komponente, na 22 posto, premda i dalje prevladavaju krediti indeksirani za euro, koji čine 76 posto ukupnih stambenih kredita.

“Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primaknuo svome kraju te da bi naznake oporavka kreditne potražnje zabilježene u drugoj polovini 2016. trebale utjecati i na vraćanje kreditne aktivnosti prema ovom sektoru. Međutim, oporavak će, prema našim očekivanjima, biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a što je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze”, zaključuju analitičari Raffeisen banke.

Porast potražnje

Privredna banka Zagreb objavila je u ponedjeljak u publikaciji Tjedne analize podatke koji pokazuju kako se nastavlja trend pada kamatnih stopa na kredite. Analitičari očekuju da će taj trend biti nastavljen i u idućim mjesecima. Kamatne stope na kredite kućanstvima na kraju ožujka spustile su se na prosječnih 7,9 posto, a nefinancijskim društvima na 4,4 posto.

Kamate na kredite s valutnom klauzulom na kvartalnoj razini smanjile su se za oko 60 baznih bodova za kućanstva, na prosječnih 5 posto, te za 40 baznih bodova za nefinancijska društva, na 3,9 posto. Kamata na kunske stambene kredite, pak, bilježi pad od desetak baznih bodova na kvartalnoj razini, na prosječnih 4,4 posto, a kamata na stambene kredite s valutnom klauzulom bila je niža za 30 baznih bodova i iznosila 3,8 posto.

Iz Zagrebačke banke su za Glas Slavonije istaknuli kako nakon nekoliko godina stagnacije bilježe porast potražnje za kreditima.

Međutim, analitičari upozoravaju da će trend pada kamata na kredite, koje su na povijesno niskim razinama, biti zaustavljen te da bi već krajem godine mogao slijediti rast kamata. U HNB-u rade na preporukama za banke kojima bi one trebale informirati klijente o zaštiti od kamatnog rizika i ponuditi im refinanciranje kredita s promjenjivih kamatnih stopa u fiksne.

U HPB-u za naš list naglašavaju kako se “klijenti kod novih kredita uglavnom odlučuju za fiksnu kamatnu stopu tijekom cijelog razdoblja ili dijela otplate kredita”. “Tako da je sve veći udio takvih kredita u ukupnima, što smanjuje i vjerojatnost da bi veći dio klijenata bio pogođen rastom kamatnih stopa”, ističe David Tomašek, zamjenik izvršnog direktora Sektora upravljanja financijama HPB-a.

O najavljenim preporukama HNB-a za reprogramiranje kredita s promjenjivih kamatnih stopa u fiksne Tomašek kaže kako je riječ o mjeri čija je svrha zaštita dužnika i sprječavanje gubitaka od kreditnog rizika za banke zbog rasta kamatnih stopa. No on podsjeća i na to da je izravna posljedica “ovakve mjere pad dobiti za banke u uvjetima povećanja kamatnih stopa”.

U PBZ-u, odgovarajući na naš upit, navode kako se u prva tri mjeseca ove godine znatan dio realiziranih kredita građanima odnosio na gotovinske/nenamjenske kredite te se oni većim dijelom realiziraju u kunama. “Primjetan je rast kredita uz fiksnu kamatnu stopu, s time što je većina kredita ugovorenih s fiksnom kamatom u domaćoj valuti. Rast bilježe i krediti koji su ugovoreni uz kombinaciju fiksne i promjenjive kamatne stope, kod kojih je većina ugovorena uz kombinaciju fiksne kamatne stope na pet godina te promjenjivu kamatnu stopu na preostalo otplatno razdoblje”, kaže za naš list Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Odnosa s javnošću i marketinga PBZ-a.

http://www.glas-slavonije.hr/333078/1/Trend-su-gotovinski-krediti-u-kunama-s-fiksnom-kamatom

mjesečni rast od 530 milijuna kuna

građani dodaju u opticaj 530 milijuna svaki mjesec samo dizanjem potrošačkih kredita, + tu su još i stambeni krediti

ekonomski rast se događa zahvaljujući ponovnom zaduživanju građana koji troše više nego zarađuju