Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Page 15 of 17
Page 15 of 17 • 1 ... 9 ... 14, 15, 16, 17
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Eva_ wrote:To je Agrokorovim vjerovnicima bilo must i noćna mora za cash flow. Zato su se zaduživali kod faktoring kuća, jer Gazda ne plaća njima, onim moraju svojim dobavljačima, radnicima i državi, pa ti plivaj s morskim cuckima ala Toda i HDZ/SDP ak si sitna riba.
i kakve to ima veze s državom, ili sa kriminalom?
to su poslovni odnosi među privatnicima, sami su sebe upropastili i znali su godinama što rade
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Eva_ wrote:
Kak god ti uvijek u HR plaćaš 25% na većinu usluga i proizvoda, a ti diži cijenu koliko želiš, no pitanje je hoćeš li imati ijednog kupca ak si značajno skuplji od konkurencije.
to ovisi o kreditiranju privatnog sektora, ako kupci dižu kredite imaju novca za kupnju robe, visina državnog poreza tu ne mijenja ništa ukoliko država vodi deficit, da kojim slučajem država ima suficit proračuna onda bi to imalo negativan utjecaj na potrošnju
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
maras tvrdi da kao ministar u milanovicevoj vladi nije znao za poslovanje agrokora kao ni ostali ministri a optuzuje ministre i plenkovica i ovu vladu da su znali za poslovanje todorica...mislim ono adio pameti ..i jos nadoda da kao visoki drzavni funkcioneri su morali znati..blago plenkiju pokraj ovakvioh
vuksadinare- Posts : 100240
2015-09-08
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Pa ak je visina nebitna, evo nek bude 2%glas uhljeba wrote:Eva_ wrote:
Kak god ti uvijek u HR plaćaš 25% na većinu usluga i proizvoda, a ti diži cijenu koliko želiš, no pitanje je hoćeš li imati ijednog kupca ak si značajno skuplji od konkurencije.
to ovisi o kreditiranju privatnog sektora, ako kupci dižu kredite imaju novca za kupnju robe, visina državnog poreza tu ne mijenja ništa ukoliko država vodi deficit, da kojim slučajem država ima suficit proračuna onda bi to imalo negativan utjecaj na potrošnju
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Agrokor je privatna kompanija s povlaštenim statusom za koju se evo i posebni zakoni donose, kao Lex Agrokor. Veze Agrokora i države neraskidive su do bankrota države, of course.glas uhljeba wrote:Eva_ wrote:To je Agrokorovim vjerovnicima bilo must i noćna mora za cash flow. Zato su se zaduživali kod faktoring kuća, jer Gazda ne plaća njima, onim moraju svojim dobavljačima, radnicima i državi, pa ti plivaj s morskim cuckima ala Toda i HDZ/SDP ak si sitna riba.
i kakve to ima veze s državom, ili sa kriminalom?
to su poslovni odnosi među privatnicima, sami su sebe upropastili i znali su godinama što rade
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Eva_ wrote:
Agrokor je privatna kompanija s povlaštenim statusom za koju se evo i posebni zakoni donose, kao Lex Agrokor. Veze Agrokora i države neraskidive su do bankrota države, of course.
tim zakonom se samo sprječava Rusko preuzimanje Agrokora, odnosno dobar dio ekonomije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i BiH
već bi čuli kritike Europske Komisije da se radi o pokrivanju dugova Agrokora iz državne blagajne
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Odlično, a zašto se onda ne spasi i dobar dio ovršenih građana od strane te iste ruske banke?glas uhljeba wrote:Eva_ wrote:
Agrokor je privatna kompanija s povlaštenim statusom za koju se evo i posebni zakoni donose, kao Lex Agrokor. Veze Agrokora i države neraskidive su do bankrota države, of course.
tim zakonom se samo sprječava Rusko preuzimanje Agrokora, odnosno dobar dio ekonomije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i BiH
već bi čuli kritike Europske Komisije da se radi o pokrivanju dugova Agrokora iz državne blagajne
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
To se očekuje kad se Jean Claude otrijezni.glas uhljeba wrote:Eva_ wrote:
Agrokor je privatna kompanija s povlaštenim statusom za koju se evo i posebni zakoni donose, kao Lex Agrokor. Veze Agrokora i države neraskidive su do bankrota države, of course.
tim zakonom se samo sprječava Rusko preuzimanje Agrokora, odnosno dobar dio ekonomije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i BiH
već bi čuli kritike Europske Komisije da se radi o pokrivanju dugova Agrokora iz državne blagajne
Eva_- Posts : 5681
2017-03-21
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
aben wrote:gljedoj, trećerazredne utopije ljudi koji nemajju pojma o činjenicama je ignorantski stav koji je primjereniji partizanima, ča će ti to?
koje su to prvorazredne utopije?
ti si misli da jo govorin o postojećin anarhokapitalistickin ustrojstvima. really?
Platonova Država.
Ne znam o čemu ti govoriš, ali znam o čemu pišeš. :D
Nije mi jasno odakle si izvukao partizane, pogotovo jer je današnji svijet doslovce prepun trećerazrednih wannabe filozofa pa tako i njihovih trećerazrednih opskurnih stavova na koje nažalost mnogi nasjedaju.
Da o čisto literalnim fikcijama koje su samo proizvod mašte njihovih autora i jedva da imaju ikakvih dodira sa realnošću da i ne govorim. A što je najgore, mnogi takve smatraju nekih vrstama modernih proroka.
To je izgleda puno privlačnije nego baviti se spoznajom činjenica čime se inače uobičajeno bavi - znanost, pa tako na ovom forumu i prilično nepopularni Pinker. :)
Što ti je pogubni utjecaj pop trash kulture.
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Eva_ wrote:Odlično, a zašto se onda ne spasi i dobar dio ovršenih građana od strane te iste ruske banke?glas uhljeba wrote:
tim zakonom se samo sprječava Rusko preuzimanje Agrokora, odnosno dobar dio ekonomije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i BiH
već bi čuli kritike Europske Komisije da se radi o pokrivanju dugova Agrokora iz državne blagajne
Imam dojam da bi odgovor na ovo pitanje mogli dobiti u predizbornoj kampanji. Dapače, puno odgovora, samo je problem što ćemo morati odgonetati koji je od njih zapravo točan.
Inače, deda u boldanom ima poantu. Vidjeli smo kako je Alvarez III odmaglio po hitnom postupku kada je postalo jasno da on kao predstavnik ruskih banaka neće upravljati procesima u Agrokoru.
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
pismejker wrote:Rusi buju svoje naplatili..ovako ili onako...
Već su rezervirali sredstva u iznosu oko 50% duga Agrokora. Što znači kako računaju da će biti u stanju naplatiti otprilike toliko.
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
glas uhljeba wrote:valjda nisi samodestruktivan poput abena
Uh... :D
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
da platonova država..pa to ima vridnost iskljucivo zbog datuma nastanka, nisće drugo. filozofi kraljevi omgslidingdoorsoperator wrote:aben wrote:gljedoj, trećerazredne utopije ljudi koji nemajju pojma o činjenicama je ignorantski stav koji je primjereniji partizanima, ča će ti to?
koje su to prvorazredne utopije?
ti si misli da jo govorin o postojećin anarhokapitalistickin ustrojstvima. really?
Platonova Država.
Ne znam o čemu ti govoriš, ali znam o čemu pišeš. :D
Nije mi jasno odakle si izvukao partizane, pogotovo jer je današnji svijet doslovce prepun trećerazrednih wannabe filozofa pa tako i njihovih trećerazrednih opskurnih stavova na koje nažalost mnogi nasjedaju.
Da o čisto literalnim fikcijama koje su samo proizvod mašte njihovih autora i jedva da imaju ikakvih dodira sa realnošću da i ne govorim. A što je najgore, mnogi takve smatraju nekih vrstama modernih proroka.
To je izgleda puno privlačnije nego baviti se spoznajom činjenica čime se inače uobičajeno bavi - znanost, pa tako na ovom forumu i prilično nepopularni Pinker. :)
Što ti je pogubni utjecaj pop trash kulture.
partizani su tu jer ko i ti širokon metlon metu sve za ča nika nisu čuli.
ok, svit je pun svakakovih filozofa, ali odokle ti da su to trećerazredni filozofi?
a pinker uopće ne teorerizira o anarhokapitalizmu, nego o običnon bezvlasću.
_________________
Insofar as it is educational, it is not compulsory;
And insofar as it is compulsory, it is not educational
aben- Posts : 35490
2014-04-16
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
aben wrote:to o čemu ti govoriš je anarhija koja se koristi u nojužen mogućen pojmovnon smislu. dovoljno ti je utipkati anarhocapitalism u youtube, i znati ćeš u čemu je rozlika.
Kako si ti samo uspio ubaciti anarcho-capitalism u priču o funkcioniranju društva, pa to je nevjerojatno. :)
Ovdje nije ni bila riječ o ekonomskim odnosima odnosno težnjama u tom smislu.
I za boldano možeš slobodno reći kako se radi o temeljnom obilježju anarhije, što znači da nema anarhije u smislu funkcioniranja društva bez istog.
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
aben wrote:filozofi kraljevi omg
partizani su tu jer ko i ti širokon metlon metu sve za ča nika nisu čuli.
ok, svit je pun svakakovih filozofa, ali odokle ti da su to trećerazredni filozofi?
a pinker uopće ne teorerizira o anarhokapitalizmu, nego o običnon bezvlasću.
Nemam pojma odakle ti ovo o filozofima kraljevima, zaista. :)
Ne znam za što su partizani čuli, a za što nisu, ali znam za što sam ja čuo, a također i vidim kako ti uredno brkaš wannabe ekonomsku politiku odnosno odnose u tom smislu sa društvenim uređenjem odnosno tipom vlasti u državi. :)
Mislim, za upetljati anarcho-caoitalism u priču o anarhiji kao pretežitom obliku funkcioniranja određene zajednice stvarno treba imati bujnu maštu. :)
Tako je, o bezvlašću ukjučujući tu i ono institucionalizirano. :)
Naravno, ali Pinker ne govori samo o tome nego i o posljedicama takvog bezvlašča u kojem onda vlada princip tko jači, taj prvo kvači pa onda i radi stravične zločine uključujući i genocide. I što je posebno vrijedno, podrobno dokumentira takav svoj govor što ima nedvojbenu znanstvenu vrijednost. :)
I o tome kako nije toliki problem što smo u neka davna vremena imali takve odnose koliko što neki iste i danas žele obnoviti. O tome je bila riječ i u onom jutjubiću. :)
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Citat:
"Glavna priča ljudske vrste je rat. Osim kratkih i krhkih predaha, na svijetu nikada nije vladao mir. A puno prije nego što je započela povijest, ubilačka je borba bila univerzalna i beskrajna.
(798 Citira R. Cooper, "The Long Peace", Prospect, travanj 1999.)
Ovaj kratki opis ljudske vrste Winstona Churchilla mogli bismo odbaciti kao pesimizam sudionika najgoreg rata u povijesti, još živoga na početku hladnoga rata koji je mogao zauvijek uništiti čovječanstvo.
Iako je hladni rat sada samo uspomena, a "vrući" su ratovi među velikim nacijama rijetki, svijetom još uvijek ne vlada mir. Čak i prije zloglasne 2001. godine koja je donijela tragičan teroristički napad na Sjedinjene Države, nakon čega je slijedio rat u Afganistanu, popis svjetskih sukoba zabilježio je šezdeset i osam područja sustavnoga nasilja, od Albanije i Alžira do Zambije i Zimbabvea.
(799 Fond Koncila Narodne Obrane, Va., www.ndcf.org)
Churchillova pretpostavka o pretpovijesti također se pokazala točnom. Nekada se mislilo da moderni lovci-sakupljači, koji nam daju naslutiti kako je izgledao život u pretpovijesnim društvima, sudjeluju samo u ceremonijalnim bitkama koje se prekidaju čim padne prva žrtva.
Sada znamo da se takva društva međusobno ubijaju u omjerima koji zasjenjuju broj žrtava u svjetskim ratovima.
(800 Bamforth, 1994.; Chagnon, 1996.; Daly i Wilson, 1988.; Ember, 1978.; Ghiglieri, 1999.; Gibbons, 1997.; Keeley, 1996.; Kingdon, 1993.; Knauft, 1987.; Krech, 1994.; Krech, 1999.; Wrangham i Peterson, 1996.)
Arheološki nalazi ne donose nam ništa ljepšu sliku. Zakopani u prašini i skriveni u špiljama leže nijemi svjedoci krvave pretpovijesti koja se proteže stotinama tisuća godina u prošlost. Među njima su kosturi s tragovima skalpiranja, udaraca sjekirom ili u kojima su još uvijek uglavljeni vršci strijela; oružja poput buzdovana ili tomahavka koja su beskorisna u lovu, ali su specijalizirana za ubijanje; utvrde za obranu kao što su ograde od kolaca te slike s nekoliko kontinenata koje pokazuju ljude kako jedni na druge ispaljuju strelice, koplja i bumerange i kako padaju od njih.
(801 Keeley, 1996.; Walker, 2001.)
Desetljećima su "antropolozi mira" poricali da je ijedna ljudska skupina ikada prakticirala kanibalizam, ali dokazi koji pokazuju suprotno s godinama su se gomilali, a sada uključuju i jedan nepobitan dokaz. Na jednom nalazištu američkog jugozapada starom osamsto i pedeset godina, arheolozi su pronašli ljudske kosti raskoljene poput kostiju životinja koje se inače jedu. Pronašli su i tragove ljudskog mioglobina (bjelančevine iz mišića) na krhotinama lončarije i - konačni dokaz krivnje - u hrpi fosiliziranog ljudskog izmeta.
(802 Gibbons, 1997.; Holden, 2000.)
Pripadnici vrste homo antecessor, rođaka zajedničkog pretka neandertalaca i modernih ljudi, također su mlatili i komadali jedni druge, što upućuje na zaključak da nasilje i ljudožderstvo sežu barem osamsto tisuća godina u prošlost.
(803 Fernández-Jalvo i dr., 1996.)
Rat je samo jedan od načina međusobnog ubijanja. U većem dijelu svijeta nalazimo manje opsežne oblike nasilja, kao što su etničke borbe, borbe za teritorij, krvne osvete i pojedinačna umorstva. Unatoč neporecivom napretku, ni ovdje ne vlada ništa nalik miru.
Iako je u zapadnim društvima u posljednjih tisuću godina stopa umorstva pala između deset i sto puta, Sjedinjene su Države u dvadesetom stoljeću izgubile milijun ljudi koji su stradali kao žrtve umorstva, a izgledi da će prosječan Amerikanac biti ubijen iznose oko pola posto.
(804 FBI Uniform Crime Reports 1999., www.fbi.gov./ucr/99cius.htm)"
Kraj citata.
"Prazna Ploča - Moderno Poricanje Ljudske Prirode"; Steven Pinker; str. 382. - 383.
"Glavna priča ljudske vrste je rat. Osim kratkih i krhkih predaha, na svijetu nikada nije vladao mir. A puno prije nego što je započela povijest, ubilačka je borba bila univerzalna i beskrajna.
(798 Citira R. Cooper, "The Long Peace", Prospect, travanj 1999.)
Ovaj kratki opis ljudske vrste Winstona Churchilla mogli bismo odbaciti kao pesimizam sudionika najgoreg rata u povijesti, još živoga na početku hladnoga rata koji je mogao zauvijek uništiti čovječanstvo.
Iako je hladni rat sada samo uspomena, a "vrući" su ratovi među velikim nacijama rijetki, svijetom još uvijek ne vlada mir. Čak i prije zloglasne 2001. godine koja je donijela tragičan teroristički napad na Sjedinjene Države, nakon čega je slijedio rat u Afganistanu, popis svjetskih sukoba zabilježio je šezdeset i osam područja sustavnoga nasilja, od Albanije i Alžira do Zambije i Zimbabvea.
(799 Fond Koncila Narodne Obrane, Va., www.ndcf.org)
Churchillova pretpostavka o pretpovijesti također se pokazala točnom. Nekada se mislilo da moderni lovci-sakupljači, koji nam daju naslutiti kako je izgledao život u pretpovijesnim društvima, sudjeluju samo u ceremonijalnim bitkama koje se prekidaju čim padne prva žrtva.
Sada znamo da se takva društva međusobno ubijaju u omjerima koji zasjenjuju broj žrtava u svjetskim ratovima.
(800 Bamforth, 1994.; Chagnon, 1996.; Daly i Wilson, 1988.; Ember, 1978.; Ghiglieri, 1999.; Gibbons, 1997.; Keeley, 1996.; Kingdon, 1993.; Knauft, 1987.; Krech, 1994.; Krech, 1999.; Wrangham i Peterson, 1996.)
Arheološki nalazi ne donose nam ništa ljepšu sliku. Zakopani u prašini i skriveni u špiljama leže nijemi svjedoci krvave pretpovijesti koja se proteže stotinama tisuća godina u prošlost. Među njima su kosturi s tragovima skalpiranja, udaraca sjekirom ili u kojima su još uvijek uglavljeni vršci strijela; oružja poput buzdovana ili tomahavka koja su beskorisna u lovu, ali su specijalizirana za ubijanje; utvrde za obranu kao što su ograde od kolaca te slike s nekoliko kontinenata koje pokazuju ljude kako jedni na druge ispaljuju strelice, koplja i bumerange i kako padaju od njih.
(801 Keeley, 1996.; Walker, 2001.)
Desetljećima su "antropolozi mira" poricali da je ijedna ljudska skupina ikada prakticirala kanibalizam, ali dokazi koji pokazuju suprotno s godinama su se gomilali, a sada uključuju i jedan nepobitan dokaz. Na jednom nalazištu američkog jugozapada starom osamsto i pedeset godina, arheolozi su pronašli ljudske kosti raskoljene poput kostiju životinja koje se inače jedu. Pronašli su i tragove ljudskog mioglobina (bjelančevine iz mišića) na krhotinama lončarije i - konačni dokaz krivnje - u hrpi fosiliziranog ljudskog izmeta.
(802 Gibbons, 1997.; Holden, 2000.)
Pripadnici vrste homo antecessor, rođaka zajedničkog pretka neandertalaca i modernih ljudi, također su mlatili i komadali jedni druge, što upućuje na zaključak da nasilje i ljudožderstvo sežu barem osamsto tisuća godina u prošlost.
(803 Fernández-Jalvo i dr., 1996.)
Rat je samo jedan od načina međusobnog ubijanja. U većem dijelu svijeta nalazimo manje opsežne oblike nasilja, kao što su etničke borbe, borbe za teritorij, krvne osvete i pojedinačna umorstva. Unatoč neporecivom napretku, ni ovdje ne vlada ništa nalik miru.
Iako je u zapadnim društvima u posljednjih tisuću godina stopa umorstva pala između deset i sto puta, Sjedinjene su Države u dvadesetom stoljeću izgubile milijun ljudi koji su stradali kao žrtve umorstva, a izgledi da će prosječan Amerikanac biti ubijen iznose oko pola posto.
(804 FBI Uniform Crime Reports 1999., www.fbi.gov./ucr/99cius.htm)"
Kraj citata.
"Prazna Ploča - Moderno Poricanje Ljudske Prirode"; Steven Pinker; str. 382. - 383.
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
Citat:
"Čini se da je presuđivanje naoružanog autoriteta najdjelotvornija ikad izmišljena metoda za općenito suzbijanje nasilja.
Iako raspravljamo o tome bi li male promjene u politici prema zločinu, kao što je pogubljenje umjesto doživotnog zatvora, mogle smanjiti nasilje za nekoliko postotaka, nema spora o tome da postojanje pravosudnog sustava, za razliku od života u anarhiji, drastično utječe na razinu nasilja u društvu.
Jedan od dokaza za to su šokantno visoke stope ubojstava u nekadašnjim društvima bez državnog uređenja, kada je deset do šezdeset posto muškaraca pogibalo od ruke drugih muškaraca.
(890 Daly i Wilson, 1988., Keeley, 1996.)
Drugi dokaz je činjenica da se nasilna kultura časti pojavljuje u svakom kutku svijeta koji je izvan dosega zakona.
(891 Daly i Wilson, 1988.; Nisbett i Cohen, 1996.)
Mnogi povjesničari tvrde da su srednjeg vijeka i drugih povijesnih razdoblja ljudi pristali na središnju vlast kako bi se riješili tereta osvete prema onima koji bi njima ili njihovim rođacima nanijeli zlo.
(892 Daly i Wilson, 1988.)
A jačanje autoriteta središnje vlasti može objasniti činjenicu da je stopa ubojstva u europskim društvima stostruko manja nego u srednjem vijeku.
(893 Daly i Wilson, 1988.)
U Sjedinjenim Državama stopa zločina u gradovima dramatično je pala u razdoblju od prve do druge polovice devetnaestog stoljeća, što se poklapa s osnutkom profesionalne policije u gradovima.
(894 Wilson i Herrnstein, 1985.)
Uzroci pada stope kriminala u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća nisu jasni i vjerojatno su posljedica mnogih čimbenika, ali mnogi kriminolozi smatraju da je ta pojava barem dijelom povezana s intenzivnijom protukriminalnom aktivnošću samih građana u zajednici i višom stopom zatvaranja nasilnih zločinaca.
(895 L. Helmuth, "Has America's tide od violence receded for good?", Science, 289, 2000.; Kelling i Sousa, 2001.)
I obratno također vrijedi. Kad nestane policije, počinju se javljati sve vrste nasilja: pljačka, izravnavanje starih računa, etničko čišćenje te razmirice među bandama, lokalnim silnicima i mafijaškim obiteljima. To se u devedesetima pokazalo na području bivše Jugoslavije, u Sovjetskom Savezu i dijelovima Afrike, ali se također može dogoditi i u zemljama s dugom tradicijom zakonodavstva.
Kao mladi tinejdžer u ponosno miroljubivoj Kanadi tijekom romantičnih šezdesetih, bio sam istinski zaljubljenik u Bakunjinov anarhizam. Odmahnuo sam rukom kad su mi roditelji rekli da bi u zemlji nastao kaos kada bi vlast položila oružje.
Prilika za provjeru naših suprotstavi)enih stajališta pružila se 17. listopada 1969. godine u osam sati ujutro, kad je montrealska policija stupila u štrajk.
Prva banka opljačkana je već u jedanaest i dvadeset. Do podneva je većina dućana u centru grada zatvorena zbog haračenja.
U sljedećih nekoliko sati vozači taksija zapalili su garažu agencije za iznajmljivanje limuzina koja se nadmetala s njima za vožnje do zračne luke, snajperist je s krova jedne zgrade ubio policajca, rulja je provalila u nekoliko hotela i restorana, a jedan je liječnik ubio provalnika u svojoj kući u predgrađu.
Do kraja dana opljačkano je šest banaka i stotine dućana, podmetnuto dvanaest požara, razbijeno dovoljno stakla izloga da se nakrca četrdeset kamiona i prouzročena je materijalna šteta od tri milijuna dolara prije nego što su gradske vlasti pozvale vojsku i, naravno, policijsku konjicu, kako bi uspostavile red.
(896 Time, 17. Listopada 1969., str. 47)
Taj odlučni empirijski test potpuno je srušio moje političko uvjerenje (i dao mi naslutiti kakav je život znanstvenika)."
Kraj citata.
"Prazna Ploča - Moderno Poricanje Ljudske Prirode"; Steven Pinker; str. 411. - 412.
"Čini se da je presuđivanje naoružanog autoriteta najdjelotvornija ikad izmišljena metoda za općenito suzbijanje nasilja.
Iako raspravljamo o tome bi li male promjene u politici prema zločinu, kao što je pogubljenje umjesto doživotnog zatvora, mogle smanjiti nasilje za nekoliko postotaka, nema spora o tome da postojanje pravosudnog sustava, za razliku od života u anarhiji, drastično utječe na razinu nasilja u društvu.
Jedan od dokaza za to su šokantno visoke stope ubojstava u nekadašnjim društvima bez državnog uređenja, kada je deset do šezdeset posto muškaraca pogibalo od ruke drugih muškaraca.
(890 Daly i Wilson, 1988., Keeley, 1996.)
Drugi dokaz je činjenica da se nasilna kultura časti pojavljuje u svakom kutku svijeta koji je izvan dosega zakona.
(891 Daly i Wilson, 1988.; Nisbett i Cohen, 1996.)
Mnogi povjesničari tvrde da su srednjeg vijeka i drugih povijesnih razdoblja ljudi pristali na središnju vlast kako bi se riješili tereta osvete prema onima koji bi njima ili njihovim rođacima nanijeli zlo.
(892 Daly i Wilson, 1988.)
A jačanje autoriteta središnje vlasti može objasniti činjenicu da je stopa ubojstva u europskim društvima stostruko manja nego u srednjem vijeku.
(893 Daly i Wilson, 1988.)
U Sjedinjenim Državama stopa zločina u gradovima dramatično je pala u razdoblju od prve do druge polovice devetnaestog stoljeća, što se poklapa s osnutkom profesionalne policije u gradovima.
(894 Wilson i Herrnstein, 1985.)
Uzroci pada stope kriminala u devedesetim godinama dvadesetog stoljeća nisu jasni i vjerojatno su posljedica mnogih čimbenika, ali mnogi kriminolozi smatraju da je ta pojava barem dijelom povezana s intenzivnijom protukriminalnom aktivnošću samih građana u zajednici i višom stopom zatvaranja nasilnih zločinaca.
(895 L. Helmuth, "Has America's tide od violence receded for good?", Science, 289, 2000.; Kelling i Sousa, 2001.)
I obratno također vrijedi. Kad nestane policije, počinju se javljati sve vrste nasilja: pljačka, izravnavanje starih računa, etničko čišćenje te razmirice među bandama, lokalnim silnicima i mafijaškim obiteljima. To se u devedesetima pokazalo na području bivše Jugoslavije, u Sovjetskom Savezu i dijelovima Afrike, ali se također može dogoditi i u zemljama s dugom tradicijom zakonodavstva.
Kao mladi tinejdžer u ponosno miroljubivoj Kanadi tijekom romantičnih šezdesetih, bio sam istinski zaljubljenik u Bakunjinov anarhizam. Odmahnuo sam rukom kad su mi roditelji rekli da bi u zemlji nastao kaos kada bi vlast položila oružje.
Prilika za provjeru naših suprotstavi)enih stajališta pružila se 17. listopada 1969. godine u osam sati ujutro, kad je montrealska policija stupila u štrajk.
Prva banka opljačkana je već u jedanaest i dvadeset. Do podneva je većina dućana u centru grada zatvorena zbog haračenja.
U sljedećih nekoliko sati vozači taksija zapalili su garažu agencije za iznajmljivanje limuzina koja se nadmetala s njima za vožnje do zračne luke, snajperist je s krova jedne zgrade ubio policajca, rulja je provalila u nekoliko hotela i restorana, a jedan je liječnik ubio provalnika u svojoj kući u predgrađu.
Do kraja dana opljačkano je šest banaka i stotine dućana, podmetnuto dvanaest požara, razbijeno dovoljno stakla izloga da se nakrca četrdeset kamiona i prouzročena je materijalna šteta od tri milijuna dolara prije nego što su gradske vlasti pozvale vojsku i, naravno, policijsku konjicu, kako bi uspostavile red.
(896 Time, 17. Listopada 1969., str. 47)
Taj odlučni empirijski test potpuno je srušio moje političko uvjerenje (i dao mi naslutiti kakav je život znanstvenika)."
Kraj citata.
"Prazna Ploča - Moderno Poricanje Ljudske Prirode"; Steven Pinker; str. 411. - 412.
Last edited by slidingdoorsoperator on Wed 3 May - 18:39; edited 1 time in total
Guest- Guest
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
odosmo od marića na indijance
inače da neki su bili kanibali, recimo seminole su bili kanibali još dugo nakon dolaska bijelaca no to se ne uklapa u mit o zlom bijelom čovjeku i plemenitom divljaku
inače da neki su bili kanibali, recimo seminole su bili kanibali još dugo nakon dolaska bijelaca no to se ne uklapa u mit o zlom bijelom čovjeku i plemenitom divljaku
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
glas uhljeba wrote:marcellus wrote:
lex agrokor nije donio marić nego upravo petrov
Na sastanku šefova Vlade, Božo Petrov iznio je ideju da Vlada ili država mora sudjelovati u svojevrsnoj nacionalizaciji Agrokora.
http://hr.n1info.com/a184914/Vijesti/Vlada-mora-drzati-ledja-Agrokoru-a-ne-Ivici-Todoricu.html
Mediji donose i da je Božo Petrov predložio da država pomogne Agrokoru nacionalizacijom ili pokušajem otkupa, ali da je ta zamisao odbačena.
http://vijesti.hrt.hr/378923/vlada-pratimo-situaciju-u-agrokoru
naravno
_________________
marcellus- Posts : 46005
2014-04-16
Re: Marc isprskao MOST ( a i mnoge druge)
marcellus wrote:odosmo od marića na indijance
inače da neki su bili kanibali, recimo seminole su bili kanibali još dugo nakon dolaska bijelaca no to se ne uklapa u mit o zlom bijelom čovjeku i plemenitom divljaku
To su ionako samo ispoetizirane bajke uglavnom samo za dnevno-političku (politički korektnu) upotrebu, a koje nemaju nikakve veze sa ozbiljnom znanošću i pogotovo činjenicama.
Guest- Guest
Page 15 of 17 • 1 ... 9 ... 14, 15, 16, 17
Similar topics
» Mic po Mic (alo marc)
» Marc, Safet?
» Marc opet *ebe
» Marc opet šprica po antifama
» KORISNO ZA MNOGE
» Marc, Safet?
» Marc opet *ebe
» Marc opet šprica po antifama
» KORISNO ZA MNOGE
Page 15 of 17
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum