Re: Denkverbot

by Guest 4/5/2017, 23:55

aben wrote:jesi uhljeb?

osićun. kad vidin zastavu, dojde mi da itaren guzicu išnjun. to je slomljeno as it gets.

Ne, nisam. A dobro, proći će te kad se malo smiriš i naknadno izracionaliziraš stvari. Svi mi imamo svoje žute minute, bitno je samo da nam ne traju predugo.

by aben 4/5/2017, 23:56

slidingdoorsoperator wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
Revolucija je kontinuirano nasilna, a demokracija samo povremeno.
ni povremeno, nego uvik, samo na duže staze.

evo, recimo naš primjer, srbi nas nisu uspili slomiti ni nakon 5 godin granatiranja, ali zoto je to učinila demokracija za 25 godin bez ispaljenog metka

Ti se osjećaš slomljenim? Zanimljivo. Ja ne.

I nije to do demokracije, nego do nesposobnosti kako vlasti da upravlja zemljom tako i naroda da izabere kompetentnu vlast.

to ni točno-
h.h.hpope
democracy, god that failed

nemo veze s ljudima i njihovon dobroton. društva su neupravljiva.

by aben 4/5/2017, 23:57

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:jesi uhljeb?

osićun. kad vidin zastavu, dojde mi da itaren guzicu išnjun. to je slomljeno as it gets.

Ne, nisam. A dobro, proći će te kad se malo smiriš i naknadno izracionaliziraš stvari. Svi mi imamo svoje žute minute, bitno je samo da nam ne traju predugo.

koliko je predugo?

by Guest 4/5/2017, 23:58

slidingdoorsoperator wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
Revolucija je kontinuirano nasilna, a demokracija samo povremeno.
ni povremeno, nego uvik, samo na duže staze.

evo, recimo naš primjer, srbi nas nisu uspili slomiti ni nakon 5 godin granatiranja, ali zoto je to učinila demokracija za 25 godin bez ispaljenog metka

Ti se osjećaš slomljenim? Zanimljivo. Ja ne.

I nije to do demokracije, nego do nesposobnosti kako vlasti da upravlja zemljom tako i naroda da izabere kompetentnu vlast.

U konačnici je zapravo riječ o izboru ciljeva i načina kako ćemo ih postići. Ako pristajemo na krajnje nemoralno ponašanje radi postizanja ciljeva, posebno onih nemoralnih, crno nam se piše.
To je osnovna poruka Gospodara prstenova, ne možeš postići dobro na način upotrebe zla. A ima nešto i u onoj da je put u pakao popločan dobrim namjerama, pa što onda reći kamo vodi onaj popločan lošim.

by Guest 5/5/2017, 00:00

aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:I nije to do demokracije, nego do nesposobnosti kako vlasti da upravlja zemljom tako i naroda da izabere kompetentnu vlast.
to ni točno-
h.h.hpope
democracy, god that failed

nemo veze s ljudima i njihovon dobroton. društva su neupravljiva.

Koje je bolje riješenje od demokracije? Ne postoji, bar ne u zapadnoj kulturi i civilizaciji. Ranije si naveo i jedan Churchillov citat na tu temu.
Društva nisu tornado.

by Guest 5/5/2017, 00:01

aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:Svi mi imamo svoje žute minute, bitno je samo da nam ne traju predugo.
koliko je predugo?

To je relativno. Ovisi od čovjeka do čovjeka.

by aben 5/5/2017, 00:01

slidingdoorsoperator wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
Revolucija je kontinuirano nasilna, a demokracija samo povremeno.
ni povremeno, nego uvik, samo na duže staze.

evo, recimo naš primjer, srbi nas nisu uspili slomiti ni nakon 5 godin granatiranja, ali zoto je to učinila demokracija za 25 godin bez ispaljenog metka

Ti se osjećaš slomljenim? Zanimljivo. Ja ne.

I nije to do demokracije, nego do nesposobnosti kako vlasti da upravlja zemljom tako i naroda da izabere kompetentnu vlast.

U konačnici je zapravo riječ o izboru ciljeva i načina kako ćemo ih postići. Ako pristajemo na krajnje nemoralno ponašanje radi postizanja ciljeva, posebno onih nemoralnih, crno nam se piše.
To je osnovna poruka Gospodara prstenova, ne možeš postići dobro na način upotrebe zla. A ima nešto i u onoj da je put u pakao popločan dobrim namjerama, pa što onda reći kamo vodi onaj popločan lošim.

ciljevi, svi ko jedan u stroj, jel?

upravo to ča si sa reko je glovni razlog zoč demokracije ne moru opstati. upravo to- nemoralno tjeranje ljudi da se zauzmu za ciljeve koje nisu izabroli, mina je u temeljima stabilnog poretka.

by aben 5/5/2017, 00:02

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:I nije to do demokracije, nego do nesposobnosti kako vlasti da upravlja zemljom tako i naroda da izabere kompetentnu vlast.
to ni točno-
h.h.hpope
democracy, god that failed

nemo veze s ljudima i njihovon dobroton. društva su neupravljiva.

Koje je bolje riješenje od demokracije? Ne postoji, bar ne u zapadnoj kulturi i civilizaciji. Ranije si naveo i jedan Churchillov citat na tu temu.
Društva nisu tornado.

točno, tornadom se može bolje upravljati.

postoji, ali ga ti nisi spreman čuti

by Guest 5/5/2017, 00:04

aben wrote:ciljevi, svi ko jedan u stroj, jel?

upravo to ča si sa reko je glovni razlog zoč demokracije ne moru opstati. upravo to- nemoralno tjeranje ljudi da se zauzmu za ciljeve koje nisu izabroli, mina je u temeljima stabilnog poretka.

Taman posla da svi trebamo u jedan stroj. Ali mora postojati neka elementarna harmonija barem kada su osnovni ciljevi u pitanju, inače imamo problem.
Jedan od takvih je sigurnost, pa naših privatnih posjeda, zar ne?
A nešto moraš dati ako nešto hoćeš dobiti, tako to ide. Ruka ruku mije.

by aben 5/5/2017, 00:04

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:Svi mi imamo svoje žute minute, bitno je samo da nam ne traju predugo.
koliko je predugo?

To je relativno. Ovisi od čovjeka do čovjeka.

meni je 12 godin pljačkanja sasvin dovoljno. ako dolazu pljačkati sa ton zastavon, i u ime te zastave, to je točno ono ča zaslužuje.

by Guest 5/5/2017, 00:05

aben wrote:točno, tornadom se može bolje upravljati.

postoji, ali ga ti nisi spreman čuti

Tornadom se nikako ne može upravljati (nelinearna dinamika), a društvom itekako može.
Ja sam sve spreman čuti, što ne znači da mi je sve i prihvatljivo.

by aben 5/5/2017, 00:05

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:ciljevi, svi ko jedan u stroj, jel?

upravo to ča si sa reko je glovni razlog zoč demokracije ne moru opstati. upravo to- nemoralno tjeranje ljudi da se zauzmu za ciljeve koje nisu izabroli, mina je u temeljima stabilnog poretka.

Taman posla da svi trebamo u jedan stroj. Ali mora postojati neka elementarna harmonija barem kada su osnovni ciljevi u pitanju, inače imamo problem.
Jedan od takvih je sigurnost, pa naših privatnih posjeda, zar ne?
A nešto moraš dati ako nešto hoćeš dobiti, tako to ide. Ruka ruku mije.

jesi li ti to sad upravo reko elementarna?

kad rečeš elementarna, ti milsiš na sveobuhvatno obćenitu ili?

by Guest 5/5/2017, 00:07

aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
To je relativno. Ovisi od čovjeka do čovjeka.

meni je 12 godin pljačkanja sasvin dovoljno. ako dolazu pljačkati sa ton zastavon, i u ime te zastave, to je točno ono ča zaslužuje.

Dobro, to je do tebe.

by aben 5/5/2017, 00:07

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:točno, tornadom se može bolje upravljati.

postoji, ali ga ti nisi spreman čuti

Tornadom se nikako ne može upravljati, a društvom itekako može.
Ja sam sve spreman čuti, što ne znači da mi je sve i prihvatljivo.

naravski da more, ali isključivo prema lošem i gorem.

by Guest 5/5/2017, 00:07

aben wrote:jesi li ti to sad upravo reko elementarna?

kad rečeš elementarna, ti milsiš na sveobuhvatno obćenitu ili?

Da, temeljna.

by Guest 5/5/2017, 00:08

aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:točno, tornadom se može bolje upravljati.

postoji, ali ga ti nisi spreman čuti

Tornadom se nikako ne može upravljati, a društvom itekako može.
Ja sam sve spreman čuti, što ne znači da mi je sve i prihvatljivo.
naravski da more, ali isključivo prema lošem i gorem.

To po definiciji nije upravljanje.

by Guest 5/5/2017, 00:13

by aben 5/5/2017, 00:14

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:jesi li ti to sad upravo reko elementarna?

kad rečeš elementarna, ti milsiš na sveobuhvatno obćenitu ili?

Da, temeljna.

e moj druže,

da je riječ o elementarnoj harmoniji, poteko bi maksimalan med. ali, ni. demokracija je nojbolji nočin odlučivanja ki je metastaziro na područja na kojima nikako ne bi smi biti.

jo znun da voliš eristički cjepidlačiti jer ne voliš biti u krivu, ali demokracija nije i ne more se više smatrati načinon odlučivanja nego politikon glovun i brodun i ona odlučuje o pravima izrade i prodaje metli. to je demokracija.
kad ciljevi budu jepeta elementarni, unda demokracija više neće biti problijem. demokracija je kombajn na kalelorgi, užasan problijem, ali ako ga staviš u polje, und više ni. i ne da ni, nego postaje i koristan.

by aben 5/5/2017, 00:15

slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:točno, tornadom se može bolje upravljati.

postoji, ali ga ti nisi spreman čuti

Tornadom se nikako ne može upravljati, a društvom itekako može.
Ja sam sve spreman čuti, što ne znači da mi je sve i prihvatljivo.
naravski da more, ali isključivo prema lošem i gorem.

To po definiciji nije upravljanje.

my point exactly.

by Guest 5/5/2017, 07:44

aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:
slidingdoorsoperator wrote:
aben wrote:točno, tornadom se može bolje upravljati.

postoji, ali ga ti nisi spreman čuti

Tornadom se nikako ne može upravljati, a društvom itekako može.
Ja sam sve spreman čuti, što ne znači da mi je sve i prihvatljivo.
naravski da more, ali isključivo prema lošem i gorem.

To po definiciji nije upravljanje.
my point exactly.

Kada bi ovaj zaključak po kojem nam ide sve gore iz čega slijedi točnost premise po kojoj ne postoji upravljanje bio točan, onda bi to podrazumjevalo točnost još jednog zaključka.
Naime, onog o djelovanju Drugog zakona termodinamike koji kaže da neulaganje u sustav na način privođenja dodatne energije, ali također i informacija u ovom slučaju u smislu upravljanja, tada zbog s tim neminovno povezane entropije dolazi do prirodnog urušavanja sustava i u konačnici njegove neminovne "smrti" na neki način. To je situacija bez upravljanja u sustavima u kojima dominiraju zakoni nelinearne dinamike i na koju se ti referiraš
Međutim, stoje li stvari zaista tako?
Uopće ne.
Po ovakvim zaključcima me pomalo podsjećaš na moje "prijatelje" Jehovine svjedoke na koje svako malo nabasam u gradu (a prije su mi dolazili i doma, ali sam izgleda došao na neku vrstu njihove crne liste pa me već neko vrijeme izbjegavaju) i koji me onda krenu uvjeravati kako nam je sve gore i gore, te se u skladu s Pismom imamo nadati Posljednjim vremenima, ali onda imaju problem kada im krenem objašnjavati kako ta njihova početna premisa da nam je sve gore i gore (da ne spominjem onu posebno blesavu kako se povećava broj zemljotresa što je notorna glupost jer se Zemlja neprestano hladi pa tako s tim povezano i neprestano seizmički smiruje) uopće nije točna.
Problem je u tome što ljudi često nisu u stanju prihvatiti čak niti notorne činjenice ako iste temeljito ugrožavaju njihov svjetonazor.
Pa što nam o tej tezi kako nam ide sve gore i gore govore činjenice?

by Guest 5/5/2017, 07:47

slidingdoorsoperator wrote:Pa što nam o tej tezi kako nam ide sve gore i gore govore činjenice?

Steven Pinker u novoj knjizi tvrdi da smo sve više “anđeli”, a sve manje “demoni”

Jesu li ljudska bića po prirodi dobra ili loša?
Jesmo li, kao vrsta, u proteklim stoljećima, svjedočili moralnom uzdizanju ili padu?
Ima li osnove da budemo optimistični u vezi budućnosti?
Možemo li se nadati da će nasilje biti sve rjeđe; da će nestati?
To su neka od pitanja koja u svojoj novoj knjizi od 800 stranica, “The Better Angels of Our Nature: Why Violence Has Declined”, postavlja Steven Pinker, priznati profesor psihologije s Harvarda, kojem je na hrvatski jezik prevedena knjiga “Prazna ploča”, a uskoro bi, također u nakladi Algoritma, trebala biti prevedena i ona naziva “Tkivo misli”.
No Pinker tu ne staje s pitanjima. Što dugujemo prosvjetiteljstvu? Postoji li veza između pokreta za ljudska prava i onoga za prava životinja?
Zašto su stope ubojstava veće u južnim državama Amerike nego u sjevernima?
Je li nasilje nasljedno?
Može li se pad nasilja u nekim društvima pripisati genetičkim promjenama među njegovim članovima?
Kako je predsjednikov kvocijent inteligencije povezan s ratnim pogibijama u sukobima u koje su Sjedinjene Države upetljane?
Postajemo li pametniji?
I, je li pametniji svijet ujedno i bolji?
Da bi pronašao odgovore na ta pitanja, piše New York Times, Pinker je posegnuo za nedavnim povijesnim, psihološkim, ekonomskim i sociološkim istraživanjima.
Središnja teza “Boljih anđela” jest da je naše vrijeme manje nasilno, manje okrutno i mnogo mirnije nego bilo koje prijašnje razdoblje ljudske egzistencije.
Pod smanjenjem nasilja misli se na smanjenje nasilja u obitelji, onoga u susjedstvu, između plemena i država.
Ljudi koji danas žive imaju manje šanse umrijeti nasilnom smrću.
Pretpostavljajući da će mnogi biti skeptični prema njegovoj hipotezi, Pinker u šest poglavlja navodi činjenice koje je dokazuju. Prema posmrtnim ostacima koje su pronašli arheolozi, 15 posto prethistorijskih ljudi umrlo je nasilnom smrću, od ruke drugoga ljudskog bića. Statistika je slična i onoj u zajednicama koje su se bavile lovom i skupljanjem hrane. Među društvima koja su već bila uređena u države, najveću stopu nasilne smrtnosti imao je astečki Meksiko, u kojem je 5 posto stanovništva bilo ubijeno. Od drugih ljudi, naravno. U Europi, čak i u najkrvavijim periodima – u 17. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća – nasilnom smrću nije umrlo više od tri posto stanovništva. Iznenađujuće, zar ne? Niste te očekivali.
Također, Pinkerovo istraživanje potvrđuje teoriju engleskog filozofa Thomasa Hobbesa da je život, bez države, najčešće “gadan, brutalan i kratak”.
Državni monopol koji legitimno koristi silu, potvrđuju statistike, zapravo smanjuje prilike za nasilje. Pinker to naziva “procesom pacifikacije”.
Ne samo da se s vremenom smanjila smrtnost u ratovima, nego se smanjio i broj ubojstava.
Čak su i ti prethistorijski ljudi, poput recimo Inuita, koje su antropolozi opisivali kao “nježne”, statistički gledajući, bili podjednako “ubojiti” kao, primjerice, ljudi u današnjem Detroitu. Šanse da budete ubijeni, ako živite u Europi, danas su vam manje od desetine, a u nekim zemljama i petnaestine, odnosno jednake su onima kakve bi bile da ste živjeli prije 500 godina. Čak su i u Sjedinjenim Državam pale stope ubojstava, što je posljedica “procesa civilizacije”, kaže Pinker. Taj je pojam posudio od sociologa Norberta Eliasa, a riječ je o konsolidaciji državne moći nad feudalcima i učinku širenja trgovine. Naslanjajući se na tu hipotezu, Pinker objašnjava da je stopa ubojstava u južnim državama SAD-a veća nego u sjevernima, jer su južnjaci manje skloni prihvatiti državni monopol na silu.
Tijekom razdoblja prosvjetiteljstva, u Europi 17. i 18. stoljeća, usvojena je još jedna važna promjena. Ljudi su počeli sa sumnjom gledati na oblike nasilja koji su prije bili uzimani zdravo za gotovo: ropstvo, mučenje, despotizam, dvoboje i ekstremne oblike okrutnog kažnjavanja. Počeo se čak podizati i glas protiv nasilja nad životinjama. Tu fazu Pinker naziva “humanitarnom revolucijom”.
Sve vam se ovo čini klimavo kad se sjetite početka 20. stoljeća i dva svjetska rata? Pinker ima odgovor i na to. U 13. stoljeću, u brutalnim mongolskim osvajanjima pobijeno je oko 40 milijuna ljudi, što nije toliko mnogo manje od 55 milijuna ljudi koliko ih je poginulo u Drugom svjetskom ratu. Pritom je važno naglasiti da je u 13. stoljeću na zemlji živjela tek sedmina današnje populacije.
Od 1945. godine ušli smo u razdoblje, tvrdi Pinker, “dugotrajnog mira” – već 66 godina velike sile, razvijene nacije i njihovi zapovjednici nisu se međusobno borili. Naravno, nismo u aposlutnom miru, dovoljno se sjetiti Afganistana, no dramatično se, kaže Pinker, smanjio broj organiziranih sukoba, uključujući građanske ratove, genocide, represije i terorizam. Teško je u to povjerovati, no Pinker u knjizi i za to podastire statistiku.
Što nas je okrenulo tom mirnodopskom trendu, osim pojave i opstanka organiziranih država? Pitanje posebno izazovno za autora koji se već dugo bori protiv hipoteze kako se rađamo kao “prazne ploče”, na kojima onda kulturno okruženje i obrazovanje ispisuje karakter i sklonost prema dobru i zlu. U prijašnjim knjigama, Pinker je tvrdio kako je evolucija, u osnovnim crtama, oblikovala naš mozak, pa time i naše kognitivne i emotivne sposbnosti. Otuda nam, kaže, i naši “unutarnji demoni”, ali i “bolji anđeli naše prirode” (inače, to su riječi Abrahama Lincolna), zbog kojih smo smireni i kooperativni. Naše materijalne okolnosti, u kombinaciji s kulturološkim utjecajima, određuju hoće li prevladati jedni ili drugi.
U konačnom zaključku Pinker kaže kako je državni monopol na nasilje, kao i širenje trgovine, što nas silom prilika čini kooperativnima, svakako dovelo do toga da smo danas kao vrsta manje agresivni. Pomogla je i činjenica da su se žene izborile za svoja prava i da su danas ravnopravni članovi društva, barem u većini zemalja, jer one donose umirujući utjecaj. Pinker, međutim, vjeruje i kako je izum tiskarskog stroja pomogao da se prošire ideje humanitarne revolucije, posebno knjige poput “Čiča Tomine kolibe” i “Olivera Twista”, zahvaljujući kojima smo se mogli zamisliti u nečijoj tuđoj, nesretnijoj koži.
I još nešto je utjecalo – postajemo pametniji. Pinker tu tvrdnju argumentira nečime što naziva “Fylnnovim učinkom”. Naime, otkako je filozof James Flynn prvi put predstavio test inteligencije, rezultat onih koji ga rješavaju u prosjeku se sve više povećava. Prosječan kvocijent inteligencije, prema definiciji, iznosi 100 bodova, no kad bi se današnji prosječni tinejdžer vratio u 1910. godinu i rješavao tadašnji test, njegov rezultat ne bi bio 100, nego 130, što bi bio bolji rezultat od 98 posto onih koji su ga tada rješavali. To se ne može protumačiti porastom obrazovanja, jer se test inteligencije može dobro riješiti i bez te vrste vještina. Riječ je o moći apstraktnog razmišljanja. Jedno je objašnjenje da smo danas bolji u rješavanju testova zato što živimo u okruženju bogatom simbolima. Sam Flynn vjeruje da je to stoga što se “proširio” znanstveni način razmišljanja.
Pinker vjeruje da nas je bolja sposobnost apstraktnog razmišljanja dovela do toga da se možemo izdvojiti iz svoje trenutne situacije, od naše osobne perspektive, i postaviti naše ideje u mnogo apstraktniji, univerzalniji okvir. To, zauzvrat, vodi k boljem moralnom kompasu, uključujući i izbjegavanje nasilja. Takva vrsta rezoniranja posebno je napredovala u prošlom stoljeću. Kao dokaz iznosi i sljedeći podatak – što je kvocijent inteligencije američkih predsjednika bio veći, to je bilo manje smrti u vojnim sukobima u kojima su sudjelovale Sjedinjene Države.

http://www.najboljeknjige.com/content/vijesti_opsirnije.aspx?NewsID=374

by Sponsored content