Briselski štakor laže ko pas

http://www.vecernji.hr/hrvatska/andrej-plenkovic-vlada-je-cvrsto-preuzela-politicku-odgovornost-i-vodstvo-ramljak-ima-izvanredno-iskustvo-1162377

'Na dobrom smo tragu na nađemo dugoročno održivo financiranje Agrokora'

prijevod s briselskog: nemamo financijska jamstva od banaka da će i dalje financirati agrokor, i nemamo love za dugoročno financiranje kompanije

marcellus wrote:'Na dobrom smo tragu na nađemo dugoročno održivo financiranje Agrokora'

prijevod s briselskog: nemamo financijska jamstva od banaka da će i dalje financirati agrokor, i nemamo love za dugoročno financiranje kompanije

drug Tito bi tu krizu sa Agrokorom riješio u čas posla. Streljao bi kompletni Sabor, Vladu, suce, ministre i Precjednicu. Todorićima bi konfiscirao svu imovinu i poslao ih na Goli otok da beru šparuge doživotno.

Gnječ wrote:

marcellus wrote:'Na dobrom smo tragu na nađemo dugoročno održivo financiranje Agrokora'

prijevod s briselskog: nemamo financijska jamstva od banaka da će i dalje financirati agrokor, i nemamo love za dugoročno financiranje kompanije

drug Tito bi tu krizu sa Agrokorom riješio u čas posla. Streljao bi kompletni Sabor, Vladu, suce, ministre i Precjednicu. Todorićima bi konfiscirao svu imovinu i poslao ih na Goli otok da beru šparuge doživotno.

titi je država bankrotirala, agrokomerc = agrokor

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:'Na dobrom smo tragu na nađemo dugoročno održivo financiranje Agrokora'

prijevod s briselskog: nemamo financijska jamstva od banaka da će i dalje financirati agrokor, i nemamo love za dugoročno financiranje kompanije

drug Tito bi tu krizu sa Agrokorom riješio u čas posla. Streljao bi kompletni Sabor, Vladu, suce, ministre i Precjednicu. Todorićima bi konfiscirao svu imovinu i poslao ih na Goli otok da beru šparuge doživotno.

titi je država bankrotirala, agrokomerc = agrokor

kada? imaš točan datum i podatak kada je bankrotirala? pusti te spinove agrokormerc...

Gnječ wrote:

marcellus wrote:

Gnječ wrote:

marcellus wrote:'Na dobrom smo tragu na nađemo dugoročno održivo financiranje Agrokora'

prijevod s briselskog: nemamo financijska jamstva od banaka da će i dalje financirati agrokor, i nemamo love za dugoročno financiranje kompanije

drug Tito bi tu krizu sa Agrokorom riješio u čas posla. Streljao bi kompletni Sabor, Vladu, suce, ministre i Precjednicu. Todorićima bi konfiscirao svu imovinu i poslao ih na Goli otok da beru šparuge doživotno.

titi je država bankrotirala, agrokomerc = agrokor

kada? imaš točan datum i podatak kada je bankrotirala? pusti te spinove agrokormerc...

1982 godine

https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_sovereign_debt_crises

dobro tu navode 83.


inače

https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DOC_0005361799.pdf

https://www.moodys.com/sites/products/DefaultResearch/2007100000522782.pdf

strana 40


Appendix II: Sovereign Bond Defaults and Restructurings
Year of Initial
Default or
Restructuring Country
FC or LC
Bond Default
or
Restructuring?
Default on FC
Loans in
the Same
Crisis Event?
Concurrent
Military
Conflict?
Comments on Bond Default
and Restructuring Events


1983 Yugoslavia FC yes Default on short-term government bonds.

inače kod država se ne koristi termin "bankruptcy" jer država zapravo ne može bankrotirati u smislu u kom može privatna tvrtka, koristi se uvijek izraz "default" ali dođe na isto. Imaš dospjele obaveze koje ne možeš podmirivati.

marcellus wrote:inače kod država se ne koristi termin "bankruptcy" jer država zapravo ne može bankrotirati u smislu u kom može privatna tvrtka, koristi se uvijek izraz "default" ali dođe na isto. Imaš dospjele obaveze koje ne možeš podmirivati.

naravno da nemože bankrotirati nemožeš napraviti stečaj nad suverenim entitetom. ali zato možeš uzet kredit i zadužiti buduće generacije koji s tj. će biti državljani tog suverenog entiteta. tako da ustvari ove danas u RH-NDH krasno boli kurac.

SFRJ je imala ekonomsku krizu zbog naftne krize i skoka vrijednosti dolara ali tu ekonomsku krizu su imale i ostale države EU. čak je i USA imala par-nepar prije neg je ista šema uvedena u SFRJ.

Gnječ wrote:

marcellus wrote:inače kod država se ne koristi termin "bankruptcy" jer država zapravo ne može bankrotirati u smislu u kom može privatna tvrtka, koristi se uvijek izraz "default" ali dođe na isto. Imaš dospjele obaveze koje ne možeš podmirivati.

naravno da nemože bankrotirati nemožeš napraviti stečaj nad suverenim entitetom. ali zato možeš uzet kredit i zadužiti buduće generacije koji s tj. će biti državljani tog suverenog entiteta. tako da ustvari ove danas u RH-NDH krasno boli kurac.

SFRJ je imala ekonomsku krizu zbog naftne krize i skoka vrijednosti dolara ali tu ekonomsku krizu su imale i ostale države EU. čak je i USA imala par-nepar prije neg je ista šema uvedena u SFRJ.

da samo druge države nisu bankrotirale, juga je bankrotirala na tome da nije mogla isplatiti dospjele državne obveznice što je rezultiralo automatskim dospijećem svih dugova i prekidom bilo kakvog daljeg kreditiranja države, što je pak rezultiralo nestašicama svega uvoznog ili od uvoznih sirovina (jer vani više nisu primali naše mjenice a dinare još manje), hiperinflacijom, redukcijama struje i goriva (nije bilo novca za uvoz nafte), padom standarda, padom plaća na cca sto dolara, padom mirovina, raspadom zdravstvenog sustava i nestašicom ljekova, zabranom putovanja u inozemstvo (depoziti za putovanja u grac i trst), sitnograničnim švercom, razvojem sive i crne ekonomije, švercom deviza, i raspadom morala i države u konačnici.

dakle nije se tu radilo o nečem što su "imale i druge države" nego o bankrotu jedne države koja nije uspjela isplatiti "short term bonds", a to se zove bankrot onda.

marcellus wrote:dakle nije se tu radilo o nečem što su "imale i druge države" nego o bankrotu jedne države koja nije uspjela isplatiti "short term bonds", a to se zove bankrot onda.

država nemože bankrotirati, bankrotira narod odnosno državljani jer nemogu izvuć svoj novac iz banaka, nema plaća nema penzija nema ničega kao što se desilo u Grčkoj. ja se takvog scenarija u SFRJ ne sjećam da je ikad bio barem ne u Istri da li je kod vas u SRH neznam ali u Istri je sve više manje bilo prilično normalno sa opskrbom jedino je pičila inflacija ali jebiga kad je došao Marković situacija se stabilizirala bilo je love ko pljeve i koja je vrijedila nix inflacija. dinar je postao konvertibilan sve je išlo prema svjetloj budućnosti i taman kad je krenulo dobro budale počele ratovati.

Marković je u saveznoj Skupštini SFRJ, 1989. godine, iznio ambiciozan program gospodarske reforme s osnovnim ciljem, obaranjem hiperinflacije. Naime, tada je, potkraj 1989. godine, inflacija dosegnula nevjerovatnih 2679% godišnje.[13] Prilikom posjeta Americi, na poziv tadašnjeg predsjednika George H. W. Busha, Marković je pregovorao s MMF-om (Međunarodni monetarni fond) o ekonomskim reformama u Jugoslaviji, tražeći potporu za svoju ekonomsku politiku. Nakon sastanka s Markovićem, tadašnji direktor MMF-a Michel Camdessuso je zaključio da u svojoj praksi još nije čuo tako konzistentan i hrabar projekt.[5] Zapadne banke su obećale financijsku podršku Markoviću i njegovim reformama, ukoliko bi se njegov koncept provodio.[10]

Marković je prvo išao sređivati probleme bankarskog sektora, gdje je uspješno riješio tkz. kontaminiranu aktivu (bankarsko potraživanje koje se teško ili uopće ne može naplatiti). Sukladno Markovićevom programu odnos dinara i njemačke marke je bio zaleđen, tj. predviđeni su konvertibilni dinari.[13] Srezao je vojni budžet JNA sa 60 na 35 posto ukupnih sredstava proračuna s kojima je raspolagala Jugoslavija.[5][14] Srezao je izdatke za administraciju, ali povećao sredstva za carinu i policiju. Marković je inzistirao na znatnom povećanju plaća carinicima, iako su svi oko njega bili protiv tog poteza. Do tada se polovina budžeta financirala doprinosima republika i pokrajina, a druga polovina su bili vlastiti prihodi federacije. Pritom se misli na porez na promet, carinu i trošarine. Kad su se povećale plaće carinicima, prihodi od carine su toliko narasli da je Marković predložio ukidanje doprinosa republika i pokrajina.[5] Marković je uredio poslovanje sa SSSR-om (Sovjetski Savez) tj. izdatke za klirinško poslovanje. Prije Markovićevih reformi bilo je dovoljno da neko poduzeće pošalje papire da je izvezlo robu u SSSR, te da mu savezna vlada Jugoslavije isplati novac. Nakon reformi bilo je potrebno da određeno poduzeće prvo dobije klirinške dolare (točnije papire, jer to je bio virtualni novac), za koje je Jugoslavija mogla kupovati u SSSR-u, pa su se tek onda ti dolari smjeli zamijeniti u Narodnoj Banci Jugoslavije za dinare i tako naplatiti svoj izvoz. Klirinški izdaci su se nakon toga žestoko smanjili. Milošević je tada napao Markovića da uništava srpsko gospodarstvo, iako su veliki klirinški izvoz imale i Slovenija i Hrvatska. Nakon reformi, društvene djelatnosti (kultura, zdravstvo, školstvo, itd.) financirale su republike, i to ne iz svojih proračuna već putem posebnih fondova, a koji su se punili doprinosima.[5] Za Markovićevih reformi 1990. godine je izmijenjen "Zakon o privatizaciji", kasnije znan kao "Markovićeva privatizacija". Nakon izmjene zakona došlo je do pojedinačnih privatizacija. Ljudi unutar poduzeća su pritom bili preferirani time što je novi zakon izdavanjem internih dionica predviđao dalekosežne popuste za menadžment i radnike, dok je s druge strane otežavao prodaju udjela u poduzećima vanjskim investitorima.[15][16]

Markoviću je išla u prilog činjenica da je razina ekonomske integriranosti države bila prilično velika, tj. da je udio ekonomskih aktivnosti izvan područja matične republike bio razmjerno velik i značajan za ekonomsku situaciju u svim republikama SFR Jugoslavije.[13][10] Markovićeve reforme su ubrzo nakon implementacije počele davati rezultate, životni standard je počeo rasti, dinar je stabiliziran, inflacija zaustavljena, te je uvedena konvertibilnost.[5][11] Dinar je postao prva konvertibilna valuta u jednoj socijalističkoj zemlji. Za vrijeme Markovićevih reformi devizne rezerve su porasle s 1,5 na 6,8 milijardi dolara.[6] U roku godinu i pol dana smanjen je inozemni dug Jugoslavije s 21,5 na 12,2 milijarde dolara.[17] Markovićeva je vlada smanjila inflaciju s 56 posto mjesečno u prosincu 1989. na 17,3 posto u siječnju 1990., te 8,4 posto u veljači i 2,4 posto u ožujku 1990.[18]

Marković je nailazio na otpore na različitim stranama u državi, ne samo u pojedinim republičkim rukovodstvima, već i u saveznoj skupštini.[10] Milošević je međutim od samog početka sabotirao Markovićeve reforme, sve je činio da ih sruši.[5] Konstantni politički udari iz Beograda, mimo SIV-a, su razorili monetarnu stabilnost Jugoslavije.[19] Naime, 8. siječnja 1991. godine Milošević je izvršio monetarni udar na Narodnu Banku Jugoslavije. Udar je izvršen tako da je iz Narodne Banke Jugoslavije, preko Narodne banke Srbije, izvučeno 18,2 milijardi dinara tj. 2,5 milijarde njemačkih maraka. Iako je Marković nakon toga tražio sankcije za Srbiju i vraćanje novaca, ništa od toga nije sprovedeno u djelo. Taj monetarni udar je formalno označio kraj Markovićevih reformi i početak raspada Jugoslavije.[20] Markovićeve reforme premda do tada gospodarski uspješne, nakon toga nisu uspijele zaustaviti zloslutan politički razvoj u Jugoslaviji, u kojoj je javnost bivala sve zagušenija govorom mržnje i prijetnjama oružjem iz Srbije.[11] Kada se Jugoslavija počela raspadati, ona je zapravo bila na izlasku iz ekonomske krize.

ti govoriš o 1989. 

ja govorim o 1983.

Vidim da Gnječ redovito prati portal Mi Jugosloveni.

naime juga je sve te godine bila u bankrotu do markovića, kad su ameri bespovratno dali 4 milijarde dolara za stabilizaciju dinara, kako bi se izbjegao raspad juge, što je potrošeno za 6 mjeseci i rat je svejedno izbio

naime, stabilizacija valute - košta. Trebaš imati devize za otkup dinara preko centralne banke da bi im stabilizirao vrijednost na tržištu

Izvanredno iskustvo hehe jedno 10 afera što lopovluka a što droca, majkomila gdje mi živimo

jbg gnjec..dobio te marcell...sam si se upecao..

Stigao Warlord Fuk...

vuksadinare wrote:jbg gnjec..dobio te marcell...sam si se upecao..

nisam se uopće skoncentrirao na tematiku imam problema sa masama i uzemljenjima BMK za Marčela.