Veliki prosvjed protiv cijepljenja djece.

catabbath wrote:

Noor wrote:a što je tu uvreda? pa sam kažeš da ne želiš ništa preventivno poduzeti...a u to spada i osobna higijena, ako nisi znao.

Pa vrijeđaš ljude na osobnoj razini jer se ne slažu s tvojim mentalitetom kolektivističke ovce. Zamisli veliki brat je naredio da se ovce cijepe (za vaše dobro naravno) a neke crne ovce ne žele . A moja osobna higijena je itekako na visokoj razini

aha, posebno jako te smeta escherichia coli pod noktima

Triny wrote:Kad netko tvrdi da zagovara išta kolektivno, laže koliko je dug i širok. I više.

Triny wrote:

Noor wrote:aha, sad vidim da su i speare i deda pomogli u tvojoj edukaciji...hehe

Pogledaj moj odgovor...he he

bacakaj se ti i dalje, hehe

Iskreno te pahuljice kojima svaki kurac smeta, možda ne bi niti trebali preživiti. Tako samo oslabljujemo vrstu.

oni koji ne cijepe svoju djecu dovode ih u opasnost pod krinkom izbjegavanja opasnosti od nuspojava...kakogod okreneš djeca odrastaju u riziku...ovom ili onom...

Noor wrote:aha, posebno jako te smeta escherichia coli pod noktima

Pičkicama svaka bakterija smeta. Mislim da sam zadnji put bio bolestan pril cca 20 godina i to od gripe. Zamisli prebolio sam bez cjepiva i ništa mi nije od onda

catabbath wrote:

Noor wrote: mora biti 90-95%.

Inače ovo je super. Noor i ostalih +90% ovaca se cijepe, 0.001% njih ima ozbiljne posljedice, 0.001% neke manje posljedice (ali to je ionako za njihovo dobro) a ja koji nisam cijepljen nema šanse da se razbolim a niti ne trpim posljedice, dobivam i ovce i novce

tebi treba sprašiti najblaže poliovirus i staviti te u karantenu na privremeni odmor.

catabbath wrote:

Noor wrote:aha, posebno jako te smeta escherichia coli pod noktima

Pičkicama svaka bakterija smeta. Mislim da sam zadnji put bio bolestan pril cca 20 godina i to od gripe. Zamisli prebolio sam bez cjepiva i ništa mi nije od onda

imala sam je i ja. svake godine je iznova možeš dobiti, nisi ti ništa prebolio trajno.

Noor wrote:tebi treba sprašiti najblaže poliovirus i staviti u karantenu na privremeni odmor.

Vidiš kako je ljubomora gadna stvar. Inače farmaceutska industrija kaže da ne postoji zdrava osoba već samo potencijalno bolesna. Eto ovaj je zdrav, ne kupuje naše prozivode, treba ga sjebati, zaraziti ga namjerno...

Noor wrote:imala sam je i ja. svake godine je iznova možeš dobiti, nisi ti ništa prebolio trajno.

Mogu ali nisam. I ako dobijem preboliti ću. Danas je to valjda čudno.

catabbath wrote:

Noor wrote:imala sam je i ja. svake godine je iznova možeš dobiti, nisi ti ništa prebolio trajno.

Mogu ali nisam. I ako dobijem preboliti ću. Danas je to valjda čudno.

nije za gripu.

Noor wrote:

catabbath wrote:

Noor wrote:imala sam je i ja. svake godine je iznova možeš dobiti, nisi ti ništa prebolio trajno.

Mogu ali nisam. I ako dobijem preboliti ću. Danas je to valjda čudno.

nije za gripu.

slušaj ti guzlata iz Bihaća da skratimo priču. kad ideš kod liječnika uvijek te pita da li si alergična na antibiotike i ako jesi na koji antibiotik. isto i sa ostalim ljekovima koje ti prepiše. zašto se to pitanje ne postavlja kad se daju cjepiva??? zar ne postoji u medicini neki test da se vidi da li je osoba alergična na neki od cjepiva. ja o tome pričam. svi bi dali cijepti djecu da su 100% sigurni da neće imati nikakve zdravstvene komplikacije kratkoročne ili dugoročne pa čak i doživotne.

ti si recimo alergična na neki antibiotik i popiješ ga ili ti bolničar ubrizga iglom u tvoje pozamašno dupe antibiotik. ŠĆOK! i jebi se nakon par sati padneš u anafilaktički šok i komu i tako komirana provedeš ostatak života ili umreš. eto riješila si se zaraze zauvjek.

Noor wrote:

catabbath wrote:

Noor wrote:mulac egoistični, ja sam cijepljena, ali razboljet će se nečije dijete koje još nije procijepljeno do kraja.

Ajme razboliti će se, stavi ga pod sterilno stakleno zvono.

ne, tebe treba u geto, pa se tamo raspadaj od virusa. kasnije i tebe i geto spalimo napalmom.

To ..... zatvoriti i spaliti sve drugačije! 

Noor ,znao sam da se u tebe čovjek može pouzdati. Konačno glas razuma i odlučnost.

Gnječ wrote:
slušaj ti guzlata iz Bihaća da skratimo priču. kad ideš kod liječnika uvijek te pita da li si alergična na antibiotike i ako jesi na koji antibiotik. isto i sa ostalim ljekovima koje ti prepiše. zašto se to pitanje ne postavlja kad se daju cjepiva??? zar ne postoji u medicini neki test da se vidi da li je osoba alergična na neki od cjepiva. ja o tome pričam. svi bi dali cijepti djecu da su 100% sigurni da neće imati nikakve zdravstvene komplikacije kratkoročne ili dugoročne pa čak i doživotne.

ti si recimo alergična na neki antibiotik i popiješ ga ili ti bolničar ubrizga iglom u tvoje pozamašno dupe antibiotik. ŠĆOK! i jebi se nakon par sati padneš u anafilaktički šok i komu i tako komirana provedeš ostatak života ili umreš. eto riješila si se zaraze zauvjek.

slušaj ti neotesani, sve te češće nešto muči moja guzla, al ne osvrći se da ne dobiješ tahikardiju.
test na cjepivo...ahahaha, pa postoji, a to je da ti ga ubrizgaju i prate reakciju :)))
danas na netu imaš sve, pa čak i detaljne popise svih mogućih nuspojava, kao i njihovu učestalost. cost-benefit analiza pomaže pri odluci za neobavezna cjepiva, obavezna trebaju ostati obavezna i šlus.


Alergije na penicilin

Od svih lijekova, mogućnost alergije na penicilin kod pacijenata, kao i kod liječnika predstavlja najveći strah, obzirom na široku primjenu penicilinskih antibiotika, te, uzevši u obzir da je upravo alergija na penicilini njegove derivate za većinu anafilaktičkih reakcija.
U praksi se susreću mnoge, uglavnom kožne reakcije koje se, ako su koincidirale s primjenom penicilina ili derivata, tumače kao alergija na penicilin te se, bez daljnjeg razmišljanja, pacijentu nadalje uskraćuje liječenje penicilinskim preparatima.
Važno je utvrditi stvarno postojanje preosjetljivost na penicilin kako ne bismo pacijenta nepotrebno lišili djelotvorne i jeftine terapije u određenim indikacijama.


Trenutne rakcije

Za trenutne reakcije, one nastale unutar jednog sata od primjene, odgovorna su specifična IgE protutijela. Te rekcije imaju najdramatičnije simptome anafilaksije: hipotenziju, edem grkljana, sipljivost, angioedem i urtikariju, u različitim kombinacijama.
Simptomi anafilaksije vjerojatniji su pri parenteralnoj nego pri peroralnoj primjeni, no mogu se javiti i pri slučajnom udisanju čestica penicilinskog praha prilikom pripreme parenteralne otopine.
Učestalost anafilaktičkih reakcija je 0,004 – 0,015% svih terapijskih ciklusa, i najčešće u odraslih osoba 20-50 g. Smrtnost od anafilaktičkog šoka nastupi u 1:50 000-100 000 bolesnika liječenih penicilinom.
Tzv. "ubrzane reakcije"javljaju se 1-72 sata nakon davanja penicilina, također su posredovane IgE protutijelima. Mogu se očitovati urtikarijom, angiodemom, edemom grkljana ili sipljivosti. Rijetko se po život opasne reakcije na penicilin javljaju nakon više od jednog sata po primjeni lijeka.


Kasne reakcije

Kasne reakcije nastaju nakon više od 72 sata od terapijske primjene. U ovim reakcijamane sudjeluju IgE protutijela, već IgG, IgM,komplement, imunokompleksi i T limfocitima posredovana stanična imunost. Na penicilinske preparate se najčešće javlja makulopapulozni, odnosno morbiliformni osip, koji je simetričan, s izuzetkom dlanova i tabana.
Osipi se češće javljaju u kombinaciji primjene ampicilina i nekih virusnih bolesti (EBV , citomegalo) ili akutne/kronične limfocitne leukemije. Makulopapulozne erupcije prouzročene penicilinskim lijekovima mogu spontano regredirati tijekom neprekinute primjene lijeka, bez ponovnog javljanja pri slijedećoj primjeni.
Obzirom da su osipi i najčešće manifestacije uz primjenu penicilinskih preparata, za preporučiti je slijedeće: u onih bolesnika u kojih nije bilo pojave uritarije, nego je osip bio makulopapulozni ili morbiliformni, nije za očekivati da će se očitovati neka teža reakcija na penicilin, te se može preporučiti njihova primjena bez daljnje dijagnostike.
U slučaju pojave urtikarije indicirana je daljnja obrada (kožni test, test degranulacije bazofila, test oralne provokacije). Kod najtežih oblika kožnih alergija, gdje je primjena penicilina nedvojbeno dovela do razvoja eksfolijativnog dermatitisa ili Stevens – Johnsonovog sindroma, terapija se mora smjesta prekinuti i doživotno izbjegavati. Ni u kom slučaju ne dolazi u obzir provođenje kožnog testa.


Unakrsna preosjetljivost

Preosjetljivost na penicilinske preparate može dovesti do unakrsne preosjetljivosti i na druge b-laktamske antibiotike (cefalosporine, karbapenem i monobaktam). Vjerojatnost razvoja alergijske reakcije na cefalosporine ne može se predvidjeti niti temeljem pozitivnih anamnestičkih podataka pozitivnim kožnim testom.
Stav je da se osobama s negativnim kožnim testom može prepisati cefalosporinski antibiotik,dok je u slučaju pozitivnog kožnog testa na penicilin bolje pribjeći alternativi ili pak razmotriti postupak desenzibilizacije na cefalosporine.
U bolesnika s pozitivnim kožnim testom na penicilin ili onima s anamnestički pozitivnim podacima o reakciji posredovanoj IgE protutijelima, uslijed visokog stupnja reaktivnosti, ne bi trebalo davati lijekove iz grupe karbapenema (imipenem).
Aztreonam kao predstavnik grupe monobaktama, može biti primjenjen i u onih bolesnika koji se na penicilin očituju reakcijama posredovanim IgE protutijelima.


Provođenje dijagnostike alergije na penicilin

Detaljna anamneza je najvažniji dio utvrđivanja alergije na bilo koji lijek. Ono što liječnik mora ispitati je:

* dob u kojoj se reakcija javila i je li doživljaj bio subjektivan, tko je još nazočio reakciji ili je pacijent o njoj bio izvješten od druge osobe* vrijeme u odnosu na početak terapije i što detaljniji opis reakcije* razlog prepisivanja penicilina i put primjene* koje je lijekove osim penicilina primao u trenutku rakcije* kako je bilo nakon prekida penicilina* kako je reagirao na ev. primjenu peroralnih derivata (amoksicilin, ampicilin) ili cefalosporina.
Nakon temeljito uzete anamneze, daljnji postupak ovisi o težini reakcije. U slučaju pozitivne anamneze na bilo koji oblik anafilaksije (hipoteznija, gušenje), odustaje se od daljnje dijagnostike i doživotne primjene penicilina.
U slučaju pozitivne reakcije tipa i u vidu urtikarije i angioedema, uz sve mjere opreza, pristupa se kožnom testu, a dalje, u slučaju negativnog testa, slijedi test oralne provokacije, koji je neprikosnoven u dijagnozi alergije na penicilin.
U slučaju pozitivnog ishoda bilo kojeg od tih testova, uputno je izbjegavati penicilin, premda ima bolesnika koji daljnju terapiju podnesu bez problema. Od in vitro testova moguće je učiniti test degranulacije bazofila na penicilin. On, kao i kožni test, dolazi u obzir pri reakcijama tipa I.
Kod dokazane alergije na penicilin, a prisutne potrebe za njegovom primjenom, može se pristupiti desenzibilizaciji bolesnika, što se radi u visoko specijaliziranim ustanovama.
Temeljem niza kontroliranih ispitivanja, dokazano je da pažljivom raščlambom anamnestičkih podataka i kožnim testom kliničar može sa zadovoljavajućom sigurnošću donijeti odluku o daljnjem postupku.Ispitivanja pokazuju da 80-90% svih bolesnika koji imaju anamnestički pozitivne podatke o alergiji na penicilin imaju negativan ishod kožnog testa, a takvi bolesnici u 98% slučajeva podnose liječenje penicilinom bez ikakvih posljedica.
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

jedno od moje djece je alergično na penicilin, čak i unakrsno preosjetljivo na cefalosporine (Ceporex). do dobi od tri godine već je 2-3 puta primio penicilinski antibiotik, pa i ceporex, ali reakcija se (trenutna) pojavila tek nakon toga. nije pao u nikakav anafilaktički šok, pojavila se urtikarija u pregibima, terapija je smjesta prekinuta i nikada više nije primio penicilin ili bilo kakav cefalosporin.
u prilikama kad je to važno i potrebno, naglasi da je CAVE PENICILLINI, iako se to danas kod liječnika čiji nisi pacijent ili po bolnicama OBAVEZNO i pita, a osim toga unosi i u obrazac koji dobiješ ispuniti.

danni1 wrote:

Noor wrote:

catabbath wrote:

Noor wrote:mulac egoistični, ja sam cijepljena, ali razboljet će se nečije dijete koje još nije procijepljeno do kraja.

Ajme razboliti će se, stavi ga pod sterilno stakleno zvono.

ne, tebe treba u geto, pa se tamo raspadaj od virusa. kasnije i tebe i geto spalimo napalmom.

To ..... zatvoriti i spaliti sve drugačije! 

Noor ,znao sam da se u tebe čovjek može pouzdati. Konačno glas razuma i odlučnost.

namjerno zakuženo

kaj ce im cijpljenje? dva ocenasa i jednu zdravomariju i zdrao..

Noor wrote:

Gnječ wrote:
slušaj ti guzlata iz Bihaća da skratimo priču. kad ideš kod liječnika uvijek te pita da li si alergična na antibiotike i ako jesi na koji antibiotik. isto i sa ostalim ljekovima koje ti prepiše. zašto se to pitanje ne postavlja kad se daju cjepiva??? zar ne postoji u medicini neki test da se vidi da li je osoba alergična na neki od cjepiva. ja o tome pričam. svi bi dali cijepti djecu da su 100% sigurni da neće imati nikakve zdravstvene komplikacije kratkoročne ili dugoročne pa čak i doživotne.

ti si recimo alergična na neki antibiotik i popiješ ga ili ti bolničar ubrizga iglom u tvoje pozamašno dupe antibiotik. ŠĆOK! i jebi se nakon par sati padneš u anafilaktički šok i komu i tako komirana provedeš ostatak života ili umreš. eto riješila si se zaraze zauvjek.

slušaj ti neotesani, sve te češće nešto muči moja guzla, al ne osvrći se da ne dobiješ tahikardiju.
test na cjepivo...ahahaha, pa postoji, a to je da ti ga ubrizgaju i prate reakciju :)))
danas na netu imaš sve, pa čak i detaljne popise svih mogućih nuspojava, kao i njihovu učestalost. cost-benefit analiza pomaže pri odluci za neobavezna cjepiva, obavezna trebaju ostati obavezna i šlus.


Alergije na penicilin

Od svih lijekova, mogućnost alergije na penicilin kod pacijenata, kao i kod liječnika predstavlja najveći strah, obzirom na široku primjenu penicilinskih antibiotika, te, uzevši u obzir da je upravo alergija na penicilini njegove derivate za većinu anafilaktičkih reakcija.
U praksi se susreću mnoge, uglavnom kožne reakcije koje se, ako su koincidirale s primjenom penicilina ili derivata, tumače kao alergija na penicilin te se, bez daljnjeg razmišljanja, pacijentu nadalje uskraćuje liječenje penicilinskim preparatima.
Važno je utvrditi stvarno postojanje preosjetljivost na penicilin kako ne bismo pacijenta nepotrebno lišili djelotvorne i jeftine terapije u određenim indikacijama.


Trenutne rakcije

Za trenutne reakcije, one nastale unutar jednog sata od primjene, odgovorna su specifična IgE protutijela. Te rekcije imaju najdramatičnije simptome anafilaksije: hipotenziju, edem grkljana, sipljivost, angioedem i urtikariju, u različitim kombinacijama.
Simptomi anafilaksije vjerojatniji su pri parenteralnoj nego pri peroralnoj primjeni, no mogu se javiti i pri slučajnom udisanju čestica penicilinskog praha prilikom pripreme parenteralne otopine.
Učestalost anafilaktičkih reakcija je 0,004 – 0,015% svih terapijskih ciklusa, i najčešće u odraslih osoba 20-50 g. Smrtnost od anafilaktičkog šoka nastupi u 1:50 000-100 000 bolesnika liječenih penicilinom.
Tzv. "ubrzane reakcije"javljaju se 1-72 sata nakon davanja penicilina, također su posredovane IgE protutijelima. Mogu se očitovati urtikarijom, angiodemom, edemom grkljana ili sipljivosti. Rijetko se po život opasne reakcije na penicilin javljaju nakon više od jednog sata po primjeni lijeka.


Kasne reakcije

Kasne reakcije nastaju nakon više od 72 sata od terapijske primjene. U ovim reakcijamane sudjeluju IgE protutijela, već IgG, IgM,komplement, imunokompleksi i T limfocitima posredovana stanična imunost. Na penicilinske preparate se najčešće javlja makulopapulozni, odnosno morbiliformni osip, koji je simetričan, s izuzetkom dlanova i tabana.
Osipi se češće javljaju u kombinaciji primjene ampicilina i nekih virusnih bolesti (EBV , citomegalo) ili akutne/kronične limfocitne leukemije. Makulopapulozne erupcije prouzročene penicilinskim lijekovima mogu spontano regredirati tijekom neprekinute primjene lijeka, bez ponovnog javljanja pri slijedećoj primjeni.
Obzirom da su osipi i najčešće manifestacije uz primjenu penicilinskih preparata, za preporučiti je slijedeće: u onih bolesnika u kojih nije bilo pojave uritarije, nego je osip bio makulopapulozni ili morbiliformni, nije za očekivati da će se očitovati neka teža reakcija na penicilin, te se može preporučiti njihova primjena bez daljnje dijagnostike.
U slučaju pojave urtikarije indicirana je daljnja obrada (kožni test, test degranulacije bazofila, test oralne provokacije). Kod najtežih oblika kožnih alergija, gdje je primjena penicilina nedvojbeno dovela do razvoja eksfolijativnog dermatitisa ili Stevens – Johnsonovog sindroma, terapija se mora smjesta prekinuti i doživotno izbjegavati. Ni u kom slučaju ne dolazi u obzir provođenje kožnog testa.


Unakrsna preosjetljivost

Preosjetljivost na penicilinske preparate može dovesti do unakrsne preosjetljivosti i na druge b-laktamske antibiotike (cefalosporine, karbapenem i monobaktam). Vjerojatnost razvoja alergijske reakcije na cefalosporine ne može se predvidjeti niti temeljem pozitivnih anamnestičkih podataka pozitivnim kožnim testom.
Stav je da se osobama s negativnim kožnim testom može prepisati cefalosporinski antibiotik,dok je u slučaju pozitivnog kožnog testa na penicilin bolje pribjeći alternativi ili pak razmotriti postupak desenzibilizacije na cefalosporine.
U bolesnika s pozitivnim kožnim testom na penicilin ili onima s anamnestički pozitivnim podacima o reakciji posredovanoj IgE protutijelima, uslijed visokog stupnja reaktivnosti, ne bi trebalo davati lijekove iz grupe karbapenema (imipenem).
Aztreonam kao predstavnik grupe monobaktama, može biti primjenjen i u onih bolesnika koji se na penicilin očituju reakcijama posredovanim IgE protutijelima.


Provođenje dijagnostike alergije na penicilin

Detaljna anamneza je najvažniji dio utvrđivanja alergije na bilo koji lijek. Ono što liječnik mora ispitati je:

* dob u kojoj se reakcija javila i je li doživljaj bio subjektivan, tko je još nazočio reakciji ili je pacijent o njoj bio izvješten od druge osobe* vrijeme u odnosu na početak terapije i što detaljniji opis reakcije* razlog prepisivanja penicilina i put primjene* koje je lijekove osim penicilina primao u trenutku rakcije* kako je bilo nakon prekida penicilina* kako je reagirao na ev. primjenu peroralnih derivata (amoksicilin, ampicilin) ili cefalosporina.
Nakon temeljito uzete anamneze, daljnji postupak ovisi o težini reakcije. U slučaju pozitivne anamneze na bilo koji oblik anafilaksije (hipoteznija, gušenje), odustaje se od daljnje dijagnostike i doživotne primjene penicilina.
U slučaju pozitivne reakcije tipa i u vidu urtikarije i angioedema, uz sve mjere opreza, pristupa se kožnom testu, a dalje, u slučaju negativnog testa, slijedi test oralne provokacije, koji je neprikosnoven u dijagnozi alergije na penicilin.
U slučaju pozitivnog ishoda bilo kojeg od tih testova, uputno je izbjegavati penicilin, premda ima bolesnika koji daljnju terapiju podnesu bez problema. Od in vitro testova moguće je učiniti test degranulacije bazofila na penicilin. On, kao i kožni test, dolazi u obzir pri reakcijama tipa I.
Kod dokazane alergije na penicilin, a prisutne potrebe za njegovom primjenom, može se pristupiti desenzibilizaciji bolesnika, što se radi u visoko specijaliziranim ustanovama.
Temeljem niza kontroliranih ispitivanja, dokazano je da pažljivom raščlambom anamnestičkih podataka i kožnim testom kliničar može sa zadovoljavajućom sigurnošću donijeti odluku o daljnjem postupku.Ispitivanja pokazuju da 80-90% svih bolesnika koji imaju anamnestički pozitivne podatke o alergiji na penicilin imaju negativan ishod kožnog testa, a takvi bolesnici u 98% slučajeva podnose liječenje penicilinom bez ikakvih posljedica.
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

jedno od moje djece je alergično na penicilin, čak i unakrsno preosjetljivo na cefalosporine (Ceporex). do dobi od tri godine već je 2-3 puta primio penicilinski antibiotik, pa i ceporex, ali reakcija se (trenutna) pojavila tek nakon toga. nije pao u nikakav anafilaktički šok, pojavila se urtikarija u pregibima, terapija je smjesta prekinuta i nikada više nije primio penicilin ili bilo kakav cefalosporin.
u prilikama kad je to važno i potrebno, naglasi da je CAVE PENICILLINI, iako se to danas kod liječnika čiji nisi pacijent ili po bolnicama OBAVEZNO i pita, a osim toga unosi i u obrazac koji dobiješ ispuniti.

zašto nije isti postupak i sa cjepivima? na cjepiva nitko nije alergičan jer je to tako neki lumen rekao ili kojim se naučnim metodama zna da cjepiva nisu opasna? zašto se ne napravi test da se vidi da li je osoba alergična na neko cjepivo?

daj više izađi iz tog boxa i počni razmišljati out of the box.

Gnječ wrote:

Noor wrote:

Gnječ wrote:
slušaj ti guzlata iz Bihaća da skratimo priču. kad ideš kod liječnika uvijek te pita da li si alergična na antibiotike i ako jesi na koji antibiotik. isto i sa ostalim ljekovima koje ti prepiše. zašto se to pitanje ne postavlja kad se daju cjepiva??? zar ne postoji u medicini neki test da se vidi da li je osoba alergična na neki od cjepiva. ja o tome pričam. svi bi dali cijepti djecu da su 100% sigurni da neće imati nikakve zdravstvene komplikacije kratkoročne ili dugoročne pa čak i doživotne.

ti si recimo alergična na neki antibiotik i popiješ ga ili ti bolničar ubrizga iglom u tvoje pozamašno dupe antibiotik. ŠĆOK! i jebi se nakon par sati padneš u anafilaktički šok i komu i tako komirana provedeš ostatak života ili umreš. eto riješila si se zaraze zauvjek.

slušaj ti neotesani, sve te češće nešto muči moja guzla, al ne osvrći se da ne dobiješ tahikardiju.
test na cjepivo...ahahaha, pa postoji, a to je da ti ga ubrizgaju i prate reakciju :)))
danas na netu imaš sve, pa čak i detaljne popise svih mogućih nuspojava, kao i njihovu učestalost. cost-benefit analiza pomaže pri odluci za neobavezna cjepiva, obavezna trebaju ostati obavezna i šlus.


Alergije na penicilin

Od svih lijekova, mogućnost alergije na penicilin kod pacijenata, kao i kod liječnika predstavlja najveći strah, obzirom na široku primjenu penicilinskih antibiotika, te, uzevši u obzir da je upravo alergija na penicilini njegove derivate za većinu anafilaktičkih reakcija.
U praksi se susreću mnoge, uglavnom kožne reakcije koje se, ako su koincidirale s primjenom penicilina ili derivata, tumače kao alergija na penicilin te se, bez daljnjeg razmišljanja, pacijentu nadalje uskraćuje liječenje penicilinskim preparatima.
Važno je utvrditi stvarno postojanje preosjetljivost na penicilin kako ne bismo pacijenta nepotrebno lišili djelotvorne i jeftine terapije u određenim indikacijama.


Trenutne rakcije

Za trenutne reakcije, one nastale unutar jednog sata od primjene, odgovorna su specifična IgE protutijela. Te rekcije imaju najdramatičnije simptome anafilaksije: hipotenziju, edem grkljana, sipljivost, angioedem i urtikariju, u različitim kombinacijama.
Simptomi anafilaksije vjerojatniji su pri parenteralnoj nego pri peroralnoj primjeni, no mogu se javiti i pri slučajnom udisanju čestica penicilinskog praha prilikom pripreme parenteralne otopine.
Učestalost anafilaktičkih reakcija je 0,004 – 0,015% svih terapijskih ciklusa, i najčešće u odraslih osoba 20-50 g. Smrtnost od anafilaktičkog šoka nastupi u 1:50 000-100 000 bolesnika liječenih penicilinom.
Tzv. "ubrzane reakcije"javljaju se 1-72 sata nakon davanja penicilina, također su posredovane IgE protutijelima. Mogu se očitovati urtikarijom, angiodemom, edemom grkljana ili sipljivosti. Rijetko se po život opasne reakcije na penicilin javljaju nakon više od jednog sata po primjeni lijeka.


Kasne reakcije

Kasne reakcije nastaju nakon više od 72 sata od terapijske primjene. U ovim reakcijamane sudjeluju IgE protutijela, već IgG, IgM,komplement, imunokompleksi i T limfocitima posredovana stanična imunost. Na penicilinske preparate se najčešće javlja makulopapulozni, odnosno morbiliformni osip, koji je simetričan, s izuzetkom dlanova i tabana.
Osipi se češće javljaju u kombinaciji primjene ampicilina i nekih virusnih bolesti (EBV , citomegalo) ili akutne/kronične limfocitne leukemije. Makulopapulozne erupcije prouzročene penicilinskim lijekovima mogu spontano regredirati tijekom neprekinute primjene lijeka, bez ponovnog javljanja pri slijedećoj primjeni.
Obzirom da su osipi i najčešće manifestacije uz primjenu penicilinskih preparata, za preporučiti je slijedeće: u onih bolesnika u kojih nije bilo pojave uritarije, nego je osip bio makulopapulozni ili morbiliformni, nije za očekivati da će se očitovati neka teža reakcija na penicilin, te se može preporučiti njihova primjena bez daljnje dijagnostike.
U slučaju pojave urtikarije indicirana je daljnja obrada (kožni test, test degranulacije bazofila, test oralne provokacije). Kod najtežih oblika kožnih alergija, gdje je primjena penicilina nedvojbeno dovela do razvoja eksfolijativnog dermatitisa ili Stevens – Johnsonovog sindroma, terapija se mora smjesta prekinuti i doživotno izbjegavati. Ni u kom slučaju ne dolazi u obzir provođenje kožnog testa.


Unakrsna preosjetljivost

Preosjetljivost na penicilinske preparate može dovesti do unakrsne preosjetljivosti i na druge b-laktamske antibiotike (cefalosporine, karbapenem i monobaktam). Vjerojatnost razvoja alergijske reakcije na cefalosporine ne može se predvidjeti niti temeljem pozitivnih anamnestičkih podataka pozitivnim kožnim testom.
Stav je da se osobama s negativnim kožnim testom može prepisati cefalosporinski antibiotik,dok je u slučaju pozitivnog kožnog testa na penicilin bolje pribjeći alternativi ili pak razmotriti postupak desenzibilizacije na cefalosporine.
U bolesnika s pozitivnim kožnim testom na penicilin ili onima s anamnestički pozitivnim podacima o reakciji posredovanoj IgE protutijelima, uslijed visokog stupnja reaktivnosti, ne bi trebalo davati lijekove iz grupe karbapenema (imipenem).
Aztreonam kao predstavnik grupe monobaktama, može biti primjenjen i u onih bolesnika koji se na penicilin očituju reakcijama posredovanim IgE protutijelima.


Provođenje dijagnostike alergije na penicilin

Detaljna anamneza je najvažniji dio utvrđivanja alergije na bilo koji lijek. Ono što liječnik mora ispitati je:

* dob u kojoj se reakcija javila i je li doživljaj bio subjektivan, tko je još nazočio reakciji ili je pacijent o njoj bio izvješten od druge osobe* vrijeme u odnosu na početak terapije i što detaljniji opis reakcije* razlog prepisivanja penicilina i put primjene* koje je lijekove osim penicilina primao u trenutku rakcije* kako je bilo nakon prekida penicilina* kako je reagirao na ev. primjenu peroralnih derivata (amoksicilin, ampicilin) ili cefalosporina.
Nakon temeljito uzete anamneze, daljnji postupak ovisi o težini reakcije. U slučaju pozitivne anamneze na bilo koji oblik anafilaksije (hipoteznija, gušenje), odustaje se od daljnje dijagnostike i doživotne primjene penicilina.
U slučaju pozitivne reakcije tipa i u vidu urtikarije i angioedema, uz sve mjere opreza, pristupa se kožnom testu, a dalje, u slučaju negativnog testa, slijedi test oralne provokacije, koji je neprikosnoven u dijagnozi alergije na penicilin.
U slučaju pozitivnog ishoda bilo kojeg od tih testova, uputno je izbjegavati penicilin, premda ima bolesnika koji daljnju terapiju podnesu bez problema. Od in vitro testova moguće je učiniti test degranulacije bazofila na penicilin. On, kao i kožni test, dolazi u obzir pri reakcijama tipa I.
Kod dokazane alergije na penicilin, a prisutne potrebe za njegovom primjenom, može se pristupiti desenzibilizaciji bolesnika, što se radi u visoko specijaliziranim ustanovama.
Temeljem niza kontroliranih ispitivanja, dokazano je da pažljivom raščlambom anamnestičkih podataka i kožnim testom kliničar može sa zadovoljavajućom sigurnošću donijeti odluku o daljnjem postupku.Ispitivanja pokazuju da 80-90% svih bolesnika koji imaju anamnestički pozitivne podatke o alergiji na penicilin imaju negativan ishod kožnog testa, a takvi bolesnici u 98% slučajeva podnose liječenje penicilinom bez ikakvih posljedica.
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

jedno od moje djece je alergično na penicilin, čak i unakrsno preosjetljivo na cefalosporine (Ceporex). do dobi od tri godine već je 2-3 puta primio penicilinski antibiotik, pa i ceporex, ali reakcija se (trenutna) pojavila tek nakon toga. nije pao u nikakav anafilaktički šok, pojavila se urtikarija u pregibima, terapija je smjesta prekinuta i nikada više nije primio penicilin ili bilo kakav cefalosporin.
u prilikama kad je to važno i potrebno, naglasi da je CAVE PENICILLINI, iako se to danas kod liječnika čiji nisi pacijent ili po bolnicama OBAVEZNO i pita, a osim toga unosi i u obrazac koji dobiješ ispuniti.

zašto nije isti postupak i sa cjepivima? na cjepiva nitko nije alergičan jer je to tako neki lumen rekao ili kojim se naučnim metodama zna da cjepiva nisu opasna? zašto se ne napravi test da se vidi da li je osoba alergična na neko cjepivo?

daj više izađi iz tog boxa i počni razmišljati out of the box.

daj ti izađi iz boxa, nije ti u njemu mjesto.

zato, jer su posljedice necijepljenja katastrofalnije i sveobuhvatnije od posljedica antibiotskih reakcija. daj uključi mozak esko...radiš na tri ventila, jbt!

max123 wrote:kaj ce im cijpljenje? dva ocenasa i jednu zdravomariju i zdrao..

i ti se skoncentriraj maxo

Gnječ wrote:
zašto nije isti postupak i sa cjepivima? na cjepiva nitko nije alergičan jer je to tako neki lumen rekao ili kojim se naučnim metodama zna da cjepiva nisu opasna? zašto se ne napravi test da se vidi da li je osoba alergična na neko cjepivo?

osim toga, ako ne podnosiš penicilin, cefalosporine, karbapenem ili monobaktam, uvijek ima neki drugi koji možeš primiti.

Noor wrote:

max123 wrote:kaj ce im cijpljenje? dva ocenasa i jednu zdravomariju i zdrao..

i ti se skoncentriraj maxo

i jedan slavaocu,i to je to.a kad dodje do raka,samo dozu molitva povisit...