Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost? I. i II.

27.4.2015.



Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.



Situacija u zemljama iz kojih dolaze je, zbog građanskih ratova i gladi, toliko teška da su spremni prodati svu skromnu imovinu kako bi trgovcima ljudima platili za ukrcaj na poluraspadnuta plovila i zaputili se k europskoj obali, s neizvjesnim ishodom. Ako se ne utope ili ako ih ne vrate u zemlje iz kojih su krenuli, maksimum kojem se mogu nadati je poluzatvorenički život u centrima za azilante. Kolika je odgovornost Europe, i Zapada općenito, za očaj tih ljudi? Komentatori koji smatraju kako EU mora pokazati maksimalnu solidarnost i preuzeti bezuvjetno na sebe, tj. na pleća svojih poreznih obveza, izdržavanje stotina tisuća, uskoro možda i milijuna ljudi, opravdavaju to kolonijalnom prošlošću i političkim pa i vojnim intervencijama koje su dovele do kaosa na Bliskom istoku i sjeveru Afrike.



Više od 43% imigranata koji su plovili Mediteranom u 2014. bili su iz Sirije, Eritreje, Somalije, a oni čine i gotovo polovicu od preko 170.000 ljudi koji su se Italije dokopali morem. Slijede građani Sudana, Avganistana i Iraka. Dakle, dolaze golemom većinom iz zemalja u kojima traje rat ili su nedavno bile u ratu. U svima njima Zapad je, u većoj ili manjoj mjeri, imao prste. To je najočitije u Siriji, iz koje je dosad četiri milijuna ljudi izbjeglo u susjedne zemlje, i Libiji, danas raspadnutoj zemlji kojom hara građanski rat, a u kojoj je nekada radio veliki broj ljudi iz afričkih zemalja, koji sada, očajni, traže kruha još sjevernije.



Većina ilegalnih imigranata dolazi iz područja u kojima je kakva-takva stabilnost narušena zapadnom intervencijom. Kako su lijepo prije samo par godina zvučale bajke o "arapskom proljeću", koje će svrgnuti diktatore (pa i neke koji su uredno dobili izbore) i donijeti demokraciju, ljudska prava, ljubav i toleranciju. A dogodili su se anarhija, vjerski i politički ekstremizam i neobuzdano nasilje. Ima onda rezona reći kako bi imigrante iz tih zemalja trebalo primati i plaćati primarno one zemlje Zapada koje su podržavale prevrate?



Prošle je godine, u pokušaju da morskim putem dosegnu Europu, poginulo preko 3.500 ljudi. Većina ih je stradala u toplom dijelu godine, koji nam tek predstoji. U prva četiri mjeseca lani je stradalo 58, a ove godine već 1.750 ljudi. A tek počinje toplije vrijeme, kada se očekuje najveći priliv. Otkud takvo povećanje? Situacija od Sirije do Libije je sve gora, pa raste i broj očajnika spremnih na tako pogibeljno putovanje. S druge strane, solidarnost s europske strane je manja. Godinama je sav teret bio na Italiji, koja je provodila akciju nazvanu "Mare Nostrum", u sklopu koje je spasila stotine tisuća ljudi. A onda je akcija "Mare Nostrum" 31. listopada 2014. zamijenjena europskom operacijom "Triton", koja u osnovi samo nadgleda granice i nije usmjerena na potragu i spasavanje. "Triton" raspolaže jednim helikopterom, jednim zrakoplovom i sedam plovila za spasavanje, što je zanemarivo malo s obzirom na potrebe. Uz povećan broj ukrcaja, to je svakako pridonijelo golemom povećanju broja utopljenika u ovoj godini.



Zemlje juga Europe, koje su najviše na udaru, su u ekonomskoj i socijalnoj krizi, pa njihova sve nabrušenija javnost prijekim okom gleda na troškove za ljude za koje pretpostavlja da se nikada neće integrirati. S druge strane, njihove ekonomije ne bi mogle opstati bez jeftinog imigrantskog rada. Ekstraprofit se izvlači upravo iz rada ilegalnih imigranata, koji nemaju nikakvih prava i ne smiju prijaviti iskorištavanje i nasilje, jer bi ih policija odmah pritvorila zbog neriješenog statusa, a kasnije bi bili deportirani.



Čelnici EU pokazuju se uobičajeno nesposobnima nositi se s kriznim situacijama. Povećali su sredstava za akcije na moru. Dakle, utapat će se nešto manje ljudi. No što s onima koji se dokopaju europske obale, a kojih će biti sve više? Kamo uputiti izbjeglicu iz ratne Sirije ili Iraka? Djelomična moralna odgovornost za kolonijalnu prošlost i zadnje intervencije se indirektno priznaje. Uz to spominje se ravnomjerno raspoređivanje imigranata po zemljama EU. Ali zašto bi to bilo tako? Kakve veze imaju Hrvatska, Bugarska, Finska ili Litva s kolonijalnim iskorištavanjem Bliskog istoka i Afrike? I je li ista odgovornost Francuske i Italije, koje su izravno sudjelovale u intervenciji u Siriji i Libiji, i manjih zemalja s ruba EU? Niti se ravnomjerno dijelio kolonijalni plijen, kad se pljačkao i kad se na njemu razvijalo, niti su se ravnopravno donosile odluke o interveniranju. Odnos prema (post)kolonijalnom nasljeđu pokazuje se kao još jedna zamka Europske unije. Materijalni i moralni teret (post)kolonijalne prošlosti želi se rasporediti svima, a profiti koje su pojedine zemlje ostvarivale tom praksom ostaju samo njima. Govori se i o tome da treba osigurati sigurnije kopnene koridore, pri čemu italijanski tisak eksplicitno spominje "balkansku rutu". Tu bi se Hrvatska mogla naći u poziciji u kojoj je italijanski otok Lampedusa danas, kao prvo prihvatilište unutar EU ilegalnih imigranata, a zemlje izvan Unije s kojima graniči, BiH i Srbija, kao nekakvo predvorje, čistilište pred "EU rajem". Sve su to golemi problemi koji su već pred vratima, a koji će dodatno staviti na kušnju ionako izražen demokratski deficit i manjak istinske solidarnosti unutar EU i na njenom rubu.

24.8.2015.





U kolumni "Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?", napisanoj prije četiri mjeseca, kao laik za pitanja o kojima se kod nas sustavno oglašava tek nekoliko geostrateških stručnjaka, zbrojio sam dva i dva i bilo mi je jasno da slijedi pojačanje protoka migranata s Bliskog istoka tzv. balkanskom rutom. Naime, to su nam jasno i otvoreno poručile EU inistitucije.

U međuvremenu sam dobio i djelomičan odgovor na pitanje kome treba stići račun za sadašnju situaciju: svi ćemo plaćati bez obzira na to imamo li (post)kolonijalni dug ili ne.



Razvaljivanje država i društava od Iraka i Sirije do Libije, ono divno "arapsko proljeće", čiju su inačicu isprobanu i u Ukrajini spremali i u BiH, dobrim je dijelom dovelo do katastrofe kojoj svjedočimo danas. Multikulturalisti i lijevi euromazohisti u pravilu ističu europsku kolonijalnu prošlost i zadnje intervencije tijekom "arapskog proljeća" kao argument zašto Europa treba da primi pridošlice. Kvote su već određene u svrhu ravnomjernog raspoređivanja po zemljama članicama. Tu se mora stoti put postaviti isto pitanje: Zašto ravnomjerno? Kakve veze imaju Hrvatska, Bugarska, Finska ili Litva s kolonijalnim iskorištavanjem Bliskog istoka i Afrike? Je li ista odgovornost Francuske i Italije, koje su izravno sudjelovale u intervenciji u Siriji i Libiji, i manjih zemalja s ruba EU? Niti se ravnomjerno dijelio kolonijalni plijen, kad se pljačkao i kad se na njemu razvijalo, niti su se ravnopravno donosile odluke o interveniranju. Materijalni i moralni teret (post)kolonijalne prošlosti želi se rasporediti svima, a profit kojeg su pojedine zemlje ostvarivale crpeći resurse novootkrivenih područja ostaje samo njima.



U travnju je smušena EU u službenim dokumentima, iz kojih je bilo jasno da nema nikakve suvisle, zajedničke strategije u pogledu dosad neviđenog migrantskog vala, govorila o tome da treba osigurati sigurnije kopnene koridore, pri čemu je talijanski tisak eksplicitno spominjao "balkansku rutu". I samo par mjeseci kasnije, evo nas tu gdje jesmo. Bilo bi puno logičnije, u smislu vraćanja materijalnog i moralnog duga, da je EU donijela odluku da se svi migranti prihvate, da ih se nahrani, obuče, okrijepi i da ih se u luksuznim kruzerima, udobno i sigurno odvozi do istočne američke obale. No lakše je preko balkanskih leđa. Zbunjuje potpuni izostanak informacija o realnom stanju na terenu, tj. na startnim točkama odakle migranti kreću. Koje su trenutne ratne linije razdvajanja primjerice u Siriji? Pod kime se tamo može živjeti, pod kime preživjeti, a pred kime se mora bježati? Kako se kreću rute i tko ih je odredio? Ima li EU prste u spomenutom olakšanju tzv. balkasnke rute tj. startnom usmjeravanju migranata na taj kopneni koridor?



Mađari su već pri prvim naznakama rastućeg problema zauzeli jasan stav i počeli gradnju zida prema Srbiji, kojeg će u potpunosti dovršiti u studenom. Njegova izgradnja preusmjerit će rutu prema kopnenoj granici Srbije i Hrvatske u Zapadnom Sremu ili, zaobilaznije, preko BiH do Hrvatske pa dalje prema zemljama EU. Šverc ljudima nije nepoznanica na tim prostorima tako da brojne rute preko dugačke granice već postoje, a očito i dovoljno beskrupuloznih domaćih ljudi kojima će biznis tek procvjetati.



Dakle, sljedeća postaja i krizna točka uskoro će postati Hrvatska, stoga se postavlja pitanje što ona može ponuditi migrantima, bilo kao njihova odredišna točka, bilo kao tranzitni teritorij.



Iz Hrvatske se, nakon punih sedam godina ekonomske krize, mladi masovno iseljavaju istim onim pravcima kojima bi htjeli i migranti s Bliskog istoka i Afrike, prije svega prema Njemačkoj. Većina migranata stoga nema viziju ostanka na tlu, u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama siromašnoj Hrvatskoj. Bezrezervnom prihvatu svih migranata skloni komentatori ističu da je razlog njihovog dolaska na tlo Europe spasavanje žive glave, no znakovito je da se većina njih želi dokopati zemalja gdje se generacijama može živjeti od socijalne pomoći. Većina ih, dakle, ne bježi na prvu sigurnu lokaciju, nego ide trbuhom za kruhom. Stoga se ni Srbija, ni BiH, pa ni Hrvatska ne moraju brinuti da će ih se puno htjeti zadržati u njima. Kamo će onda krenuti dalje? Mađari su jasni da nema prolaza, ostaje pitanje ponašanja Slovenije kao sljedeće schengenske brane. Tu bi se Hrvatska mogla naći u poziciji u kojoj je talijanski otok Lampedusa danas, kao prvo prihvatilište ilegalnih imigranata unutar EU, ali još izvan schengenske zone, a zemlje izvan Unije s kojima graniči, BiH i Srbija, kao nekakvo predvorje, čistilište pred "EU rajem". Moglo bi se dogoditi da ih napune desetine tisuća migranata na putu prema sjevero-zapadu, a da onda EU blokira granice, a za uzvrat dadne pomoć za smještaj zemljama gdje su se već zatekli. Dugoročno gledano ovakav bi razvoj događaja imao katastrofalne posljedice: desetine tisuća novopridošlica u zemljama s golemom vlastitom nezaposlenošću, socijalnom napetošću i nemogućnošću integriranja u svijet rada, a time i u društvo ljudi drugačijeg jezika i kulture. Stvorila bi se geta, nešto između palestinskih izbjegličkih logora i siromašnih imigrantskih predgrađa europskih gradova.



Što učiniti? Hrvatska vlast se čini potpuno nespremnom i obezglavljenom. Premijer se razmeće poput najsiromašnijeg u društvu koji časti sve u kavani. Govori o "ljudskosti" i "imanju srca", što je pohvalno. Ali ako nesretniku možeš ponuditi derutnu vojarnu, minimalno preživljavanje i dugoročni konflikt nisi ga baš usrećio. Ono što zabrinjava je Milanovićev odgovor na pitanje ima li država strategiju za prihvat izbjeglica. Izjavio je prekjučer kako Hrvatska ne može imati strategiju mimo EU, "koja nema strategiju i ovo ju je dočekalo kao iznenađenje". EU i na ovom primjeru još jednom pokazuje sve svoje strukturne nedostatke, pa umjesto trome, od stvarnosti otuđene EU birokracije opet moraju pojedinačno reagirati nacionalne države, što se vidi na primjeru Mađarske. U međuvremenu traje moralna i moralizatorska debata. Jasna je stvar da se ne može i ne treba ostati ravnodušan pred patnjom djece i obitelji, stoga je izlišno njeno opetovano naglašavanje u javnosti. No, najlakše je javno se zgražati nad svima koji nisu spremni primiti sve, očitati lekciju "pendrecima" na granicama, netolerantnim unikulti zemljacima i susjedima, a osobno ne preuzimati nikakvu odgovornost za moguće posljedice neselektivne širokogrudnosti. Izvan promišljenih moralizatorskih pera, povremeno izlete i suprotna stajališta. Jedan takav "napad iskrenosti" imao je posrnuli istarski političar Damir Kajin, koji se narogušio na spominjanje pulske vojarne kao jednog od mogućih mjesta za prihvat izbjeglica. Kajin je reagirao refleksno - hvala, ali ne u mome dvorištu. Zabavno je kako isti krugovi koji godinama hvale toleranciju i multietničnost svoje regije nasuprot zadrtim kamenjarskim krajevima, sad odjednom ne žele uživati u punini blagodati multikulturalizma i višereligijske zajednice. Migrantska kriza već ozbiljno potresa krhke temelje Europske unije, a čini se da će i zemlje kandidate za članstvo sve više navoditi na razmišljanje o tome vrijedi li uopće postati član takvog kluba.

Čovjek jednostavno izdominira i usput ne zaboravi razvaliti Amere i kuju Europu te 'tolerantne' specijalne snage.

Pa malo je kasno za utvrdjivati odgovornost za ove invazije izbjeglica..Sto se tice humanosti,brajo moj,u situaciji kad se domicili bore za svako radno mjesto,a ovi im ruse vrijednost rada na zagarantirani minimum,covjek se zapita malo...Humanost na svoju stetu??..hao jes no...mogli su zabrazditi i negdje drugdje osim Europi..Indija,Kina,Iran,ima jos

Mediteran postaje nova fronta: Islamski teroristi pripremaju napade na kruzere

Naravno da nismo, migrante proslijediti na Zapad. Bili bi teške budale kad bi se mi na periferiji nosili s tim.

Ne. Samo zemlje koje nemaju istu...

Naravno da nismo, migrante proslijediti na Zapad. Bili bi teške budale kad bi se mi na periferiji nosili s tim.

bogomdani wrote:Pa malo je kasno za utvrdjivati odgovornost za ove invazije izbjeglica..Sto se tice humanosti,brajo moj,u situaciji kad se domicili bore za svako radno mjesto,a ovi im ruse vrijednost rada na zagarantirani minimum,covjek se zapita malo...Humanost na svoju stetu??..hao jes no...mogli su zabrazditi i negdje drugdje osim Europi..Indija,Kina,Iran,ima jos

Europa sama sebe mora uništiti i skroz nepojmive žrtve podnijeti pa se ponovno sama izgraditi. Stradali bi apsolutno svi, a stagnacija svega bi trajala jako dugo. Mjesta za demokraciju, toleranciju i mnogo toga više ne bi bilo.

Fénix wrote:

bogomdani wrote:Pa malo je kasno za utvrdjivati odgovornost za ove invazije izbjeglica..Sto se tice humanosti,brajo moj,u situaciji kad se domicili bore za svako radno mjesto,a ovi im ruse vrijednost rada na zagarantirani minimum,covjek se zapita malo...Humanost na svoju stetu??..hao jes no...mogli su zabrazditi i negdje drugdje osim Europi..Indija,Kina,Iran,ima jos

Europa sama sebe mora uništiti i skroz nepojmive žrtve podnijeti pa se ponovno sama izgraditi. Stradali bi apsolutno svi, a stagnacija svega bi trajala jako dugo. Mjesta za demokraciju, toleranciju i mnogo toga više ne bi bilo.

forrmat C:/ u

bogomdani wrote:

Fénix wrote:

bogomdani wrote:Pa malo je kasno za utvrdjivati odgovornost za ove invazije izbjeglica..Sto se tice humanosti,brajo moj,u situaciji kad se domicili bore za svako radno mjesto,a ovi im ruse vrijednost rada na zagarantirani minimum,covjek se zapita malo...Humanost na svoju stetu??..hao jes no...mogli su zabrazditi i negdje drugdje osim Europi..Indija,Kina,Iran,ima jos

Europa sama sebe mora uništiti i skroz nepojmive žrtve podnijeti pa se ponovno sama izgraditi. Stradali bi apsolutno svi, a stagnacija svega bi trajala jako dugo. Mjesta za demokraciju, toleranciju i mnogo toga više ne bi bilo.

forrmat C:/ u

Tako nekako, ali ti i ja i svi bi morali biti spremni na format. 

Cuj ako ovi kreteni krenu haracit po Mediteranu Hrvatska bez obzira šta nema kolonijalnu prošlost mora uci u borbu sa time jer ce joj ovi uništit promet u lukama.

Htjeli nehtjeli u rat ulazimo ako ovi krenu na Mediteran.

Naravno da da. HR je članica i EU i NATO i dužna je da podnosi sve za šta su ovi krivi. Kao onaj onomad što je ostao bez glave.

kad vi srbi tako tvrdite onda da

Fénix wrote:

bogomdani wrote:

Fénix wrote:

bogomdani wrote:Pa malo je kasno za utvrdjivati odgovornost za ove invazije izbjeglica..Sto se tice humanosti,brajo moj,u situaciji kad se domicili bore za svako radno mjesto,a ovi im ruse vrijednost rada na zagarantirani minimum,covjek se zapita malo...Humanost na svoju stetu??..hao jes no...mogli su zabrazditi i negdje drugdje osim Europi..Indija,Kina,Iran,ima jos

Europa sama sebe mora uništiti i skroz nepojmive žrtve podnijeti pa se ponovno sama izgraditi. Stradali bi apsolutno svi, a stagnacija svega bi trajala jako dugo. Mjesta za demokraciju, toleranciju i mnogo toga više ne bi bilo.

forrmat C:/ u

Tako nekako, ali ti i ja i svi bi morali biti spremni na format. 

Ezek...

Toni Soprano wrote:kad vi srbi tako tvrdite onda da

Biće tako tvrdili Srbi ili ne.

dzango wrote:Naravno da da. HR je članica i EU i NATO i dužna je da podnosi sve za šta su ovi krivi. Kao onaj onomad što je ostao bez glave.

Misliš li da ga ne bi ubili da Hrvatska nije u EU ili NATO paktu?

Čovječe,onda bi se sjetili da su Hrvati ratovali protiv Muslimana u BIH ,ili nešto deseto.

Misliš li da ratnici ID ne bi ubili uhvaćenog Srbina?

pa bogate zemlje su i bogat jer su izrabljivale druge,englezi nizozemci,njemci,francuzi,spanjolci itd,dakle oni su imali kolonije i izrabljuivali ljude u robove ih pretvarali a danas su to"casne" zemlje sda velikims tandardomkoje drugima sole pamet kako su kulturne  itd

albatros wrote:

dzango wrote:Naravno da da. HR je članica i EU i NATO i dužna je da podnosi sve za šta su ovi krivi. Kao onaj onomad što je ostao bez glave.

Misliš li da ga ne bi ubili da Hrvatska nije u EU ili NATO paktu?

Čovječe,onda bi se sjetili da su Hrvati ratovali protiv Muslimana u BIH ,ili nešto deseto.

Misliš li da ratnici ID ne bi ubili uhvaćenog Srbina?

trebali su uhvatiti onga katarskogg seika i reci pada nasem glava pada njima,ti Katarci pruzaju utocisce teroristickim muslimanskim skupinama,dakle ja bi seika ili princa arabije uhvatio i padne     HRvatska glava i sl,pada i njegova,a  ne da "nasi" ljude bogato duše arapskih velikasa a oni seru po drugima