POSLEDICE BELE KUGE I MIGRACIJA RS će morati da uvozi radnike

Republika Srpska će u narednih pet godina ostati bez 100.000 radno sposobnih građana.

Za toliko će, prema prognozama poslodavaca, biti smanjena nezaposlenost i to najviše zbog starenja i migracija radne snage, dok se zaposlenost neće značajno povećavati. Prema prognozama, 35.000 nezaposlenih će u narednih pet godina biti brisano sa biroa zbog starenja, dok će ih isto toliko da napusti zemlju ili da se zaposli, ali u manjem broju. Oko 30.000 nezaposlenih neformalno radi u poljoprivredi i ne ubrajaju se u ponudu radne snage. Nastave li se ovi trendovi, poslodavci upozoravaju da će realna ponuda radne snage za pet godine iznositi tek između 25.000 do 30.000 radnika.

Saša Trivić, potpredsednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da prognoze pokazuju da ćemo rešiti problem nezaposlenosti, ali se postavlja logično pitanje od čega ćemo živeti i ko će da proizvodi novu vrednost.

Demograf Stevo Pašalić upozorava da će zbog toga za deset godina RS morati da uvozi radnu snagu ili da produžava radni vek sa 65 godina na više.
Smanjenju radno sposobnih kumuje i negativan prirodni priraštaj. Za nepune dve godine u RS je 10.761 osoba više umrlo nego što je rođeno.
- U ponudi radne snage sve je manje radnika do 30 godina. Stopa rađanja je sve manja, a stopa umiranja sve veća, što  dovodi do gubitka radne snage koja je najbitnija za razvoj svake zemlje. Osim toga, radno aktivno stanovništvo masovno odlazi iz zemlje, a ne obnavlja se prostom reprodukcijom - navodi Pašalić.
U Uniji udruženja poslodavaca ocenjuju da je više od 76 odsto nezaposlenih na evidenciji nezaposlenih duže od godinu dana, što znači da zbog dugoročne nezaposlenosti gube ključne kompetencije.

- Blizu 16.000 nezaposlenih ima između 55 i 65 godina, a od njih je 87 odsto duže od jedne godine na Birou i nisu atraktivni za zapošljavanje. Sa visokom stručnom spremom je na evidenciji blizu 14.000 nezaposlenih ili deset odsto od ukupnog broja nezaposlenih koji su vrlo verovatno dugoročno nezainteresovani za poslove ispod nivoa njihovih kvalifikacija - ističu u Uniji.
Dodaju da s obzirom na dugogodišnji i drastičan rast broja radnika sa VSS na birou, sigurno je da značajan broj ovih radnika koje školujemo neće ni trebati tržištu rada.

U Uniji udruženja poslodavaca RS napominju da promene u radnim procesima odnosno automatizacija i digitalizacija za posledicu će imati smanjenje potrebe za angažovanjem postojećih ili novih radnika.

http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/posledice-bele-kuge-i-migracija-rs-ce-morati-da-uvozi-radnike/v6rejlq

Morace da uvoze radnu snagu a radna snaga trenutna, trenutno nema gde da radi.
Balkan.

Ma da al ovo sam više posta za ove naše u Hr koji pričaju o nekakvoj radnoj snazi u BIH da malo vide situaciju.

Njemačka aktivno traži radnike na Balkanu

Za stolovima, odvojeni paravanima, sjede žene i muškarci. Na glavama su im slušalice s mikrofonom, pred njima – računari. Ono što izgleda kao klasičan kol-centar, zapravo je Virtuelni centar za dobrodošlicu njemačke Centralne agencije za posredovanje stranih radnika i stručnjaka (ZAV) u Bonu. Na njemačkom i engleskom, po potrebi i rumunskom, albanskom i na drugim jezicima, tu se odvija telefonsko savjetovanje. „Srpkinja sam, školovana medicinska sestra. Govorim malo njemački, ali još nemam zvaničnu potvrdu"… „Ja sam Marokanac, radio bih kao vozač kamiona, da li se moja vozačka dozvola priznaje?" Ove godine je bilo oko 175.000 takvih poziva iz najrazličitijih zemalja.
Pri tome je telefonska centrala samo jedno od mjesta gdje je aktivan ZAV koji radi u sastavu njemačke Savezne agencije za rad. Putem elektronske pošte, stigla su 32.200 upita, a 4.000 ljudi kontaktiralo je Centar preko internet-portala, u vidu pisane konverzacije uživo.
Njemačka sada aktivno traži kvalifikovane radnike – u okviru Evropske unije, ali i van nje. Težišni region je Zapadni Balkan, slijedi Sjeverna Afrika, ali u fokusu su i neke udaljenije države kao što je, na primjer, Meksiko. Posebno se traže inženjeri, na primjer u mašinogradnji, ali i računarski stručnjaci, kaže Karsten Klajn, predsjedavajući uprave ZAV. Osim toga, velika je i potražnja za njegovateljima i medicinskim osobljem. „Postoje i zanimanja koja su deficitarna samo u pojedinim regionima Njemačke, kojima su potrebni, recimo, vozači ili organizatori špedicije".

Znanje njemačkog – gdje je potrebno, gdje nije tako važno
Pored odgovarajuće kvalifikacije koja mora biti potkrijepljena svjedočanstvom, druga velika prepreka na putu ka zaposlenju u Njemačkoj jeste – jezik. Nivo znanja koji se traži zavisi od konkretnog zanimanja. U IT-branši znanje engleskog je odlučujuće, ali u oblasti njege, kao i u hotelijerstvu ili ugostiteljstvu, gdje je važan direktan kontakt s mušterijama ili pacijentima, kandidati moraju da govore dovoljno dobro njemački da mogu da se dobro sporazumijevaju, objašnjava Klajn. Moraju da razumiju šta gost hoće i da budu u stanju da čitaju njemačke tekstove i pišu na njemačkom.
Agencija ZVA radi zajedno sa biroima za zapošljavanje u partnerskim zemljama – trenutno posebno intenzivno sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Nedavno je u Berlinu završen seminar za zaposlene u biroima rada u zemljama Jugoistočne Evrope. Stalno se odvijaju i bilateralne posjete – trenutno je u Njemačkoj jedna delegacija iz Crne Gore koja sa njemačkim partnerima koordinira proceduru oko nalaženja posla i mogućim mjerama dokvalifikacije za zainteresovane građane te zemlje.
„Mi pokrećemo projekte i programe za nezaposlene u Crnoj Gori, koji će im dati šansu da najprije završe odgovarajuću obuku, a potom možda i nađu posao u Njemačkoj", kaže zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore David Perčubić. Obuka za njemačko tržište rada u pravilu traje dvije ili tri godine. Kandidati moraju znati njemački jezik i to bar nivo A1 ili A2.

Da li Njemačka doprinosi „odlivu mozgova"?
Klajn odbacuje prigovor da Njemačka svojim aktivnostima potpomaže „odliv mozgova": „Generalno za nas i druge evropske zemlje važi da ne dajemo prednost jednostranom putu, već dajemo ljudima mogućnost da se u Njemačkoj stručno orijentišu, da se dokvalifikuju, i onda se sa novim i dobrim iskustvima vrate na domaća tržišta". Zbog toga se intenzivno sarađuje sa organizatorima u dotičnim zemljama.
Perčubić dopunjava iz crnogorske perspektive: „Projekte na kojima trenutno radimo pokrećemo prije svega zbog nezaposlenih u Crnoj Gori. Time želimo da što je moguće bolje iskoristimo naše resurse i legalizujemo radnu migraciju".
Tako je nalaženje posla za kvalifikovane radnike iz inostranstva, kako izgleda, dobro za obje strane. ZAV ima pune ruke posla. Dežurni telefon, mogućnost dopisivanja uživo, i veze preko Skajpa, sve je to na raspolaganju od ponedeljka do petka, a elektronskom poštom se upiti mogu slati u svako doba. ZAV nastoji da angažuje kvalifikovane savjetodavce koji se razumiju u podnošenje prijava za posao, mogućnosti zaposlenja, i šta konkretno znači raditi u Njemačkoj – od cijena kirije pa sve do tarifa za zdravstveno i imovinsko osiguranje. Slogan „Make it in Germany!" može imati uspjeha samo ako se ljudi od samog početka otvoreno i realno informišu o šansama i teškoćama u ovoj zemlji.

http://www.dw.com/bs/njema%C4%8Dka-aktivno-tra%C5%BEi-radnike-na-balkanu/a-36687996