Kome koriste subvencije za proizvodnju mlijeka?

Puno posla za sve manje novca. Ovo je dilema pred kojom su se našli njemački proizvođači mlijeka. Zato ih sve više odustaje. Pa ipak, svi ne žele subvencije.



EU je u rujnu 2015. godine obećao da će poljoprivrednicima zbog niskih cijena pomoći s 500 milijuna eura. Od toga će skoro 70 milijuna eura ove godine dobiti mljekari u Njemačkoj. Udruženje njemačkih poljoprivrednika je od savezne vlade sada zatražilo veću pomoć. Zato se u ponedjeljak (30.5.2016) ministar za poljoprivredu Christian Schmidt sastaje s predstavnicima mliječne industrije. Na tom sastanku bi, prije svega, trebalo biti riječi o „pravednoj raspodjeli tržišnog rizika“.

Globalno tržište mlijekom


"To je besmislica!", kaže poljoprivrednik Michael Greshake kojem se otkupljivač, nizozemska firma Campina, ugovorom obvezao da će otkupiti svaku litru mlijeka koju on proizvede. Dakle, rizik prevelike proizvodnje snosi mljekara. Ako proizvođač mlijeka, koji je vezan ugovorom, odjednom počne proizvoditi više mlijeka, otkupna cijena će kada-tad pasti jer potražnja neće biti povećana.



Michael Greshake

Bernhard Rüb, glasnogovornik Poljoprivredne komore njemačke savezne pokrajine Nordrhein-Westfalen (LWK), tvrdi da odgovornost za ovakvo stanje ne snose veliki trgovinski koncerni i mljekare. On smatra da to nije logično jer njemačke mljekare uglavnom pripadaju samim proizvođačima. Rüb kaže da bi veća cijena mlijeka samo povećala količinu proizvodnje: „U drugim zemljama seljaci samo na to i čekaju.“ Rješenje na razini cijele Njemačke s ciljem zaustavljanja globalnog povećanja proizvodnje mlijeka je politička iluzija, vjeruje Rüb.

Njemački poljoprivrednici su polagali nade u svjetsko tržište i u tome ih je podržavala i njemačka vlada. Poticaji za investicije naveli su seljake na gradnju velikih štala. Kako bi mogli vratiti kredite u milijunskim iznosima, rade punom parom, da bi potom shvatili da se mlijeko negdje drugdje može još jeftinije proizvoditi.

Dići ruke ili dalje proizvoditi


Glasnogovornik LWK-a Rübe vjeruje da ni ovaj današnji sastanak neće moći spriječiti smanjenje broja proizvođača mlijeka: „Moguće je da sadašnja izuzetno niska cijena mlijeka ubrzava taj proces, ali on se neovisno o tome odvija već godinama.“ On podsjeća da se od 2000. godine do danas broj proizvođača mlijeka u Njemačkoj gotovo prepolovio na 73.300.


Michael Greshake bavi se i prozvodnjom raznih vrsta mesa, no sve skupa ne donosi veliku zaradu
Rüb kaže kako nije točno da nestaju samo manje farme: „Bivše zadruge u istočnoj Njemačkoj, koje dijelom imaju i po 1.000 krava, relativno brzo se zatvaraju ako nisu profitabilne zbog toga što pripadaju investitorima, a ne obiteljima.“ Osim toga, uspjeh farme više ovisi o tome kako se njome upravlja nego o njezinoj veličini.

http://www.dw.com/hr/kome-koriste-subvencije-za-proizvodnju-mlijeka/a-19292024

Potpisan ugovor o kupoprodaji devastiranih objekata i zemljišta na području nekadašnje farme „Pučenik“

Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović i vlasnik kompanije „Arifagić-Investment“ Jusuf Arifagić potpisali su danas ugovor o kupoprodaji devastiranih objekata i zemljišta na području nekadašnje farme „Pučenik“. Time su ispunjeni svi formalno-pravni uslovi za uvođenje u posjed investitora i početak radova na izgradnji moderne farme norveških goveda…
Pročitajte više
 

Potpisan ugovor o prodaji preduzeća „Fana Zas“ firmi „Arifagić Investment“

Nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora, u Prijedoru je juče potpisan ugovor o prodaji bivšeg drvoprerađivačkog preduzeća „Fana Zas“ iz Bosanskog Petrovca firmi „Arifagić Investment.“ Ovim ugovorom je firma poznatog kozaračkog poduzetnika Jusufa Arifagića postala vlasnica hala i zemljišta u Krnjeuši pored Bosanskog Petrovca…
Pročitajte više
 

Arifagić Investment d.o.o – najveći proizvođač mlijeka u 2015. godini!

U Kozarskoj Dubici je održana tradicionalna manifestacija “Dan rekordera farmera”.
Na manifestaciji se okupilo stotinu rekoredra u proizvodnji mlijeka iz Republike Srpske koji godišnje isporučuju preko stotinu hiljada litara mlijeka.
Pročitajte više
 

Ovako se voli domovina

Samo prije nekoliko godina, uspješni biznismen u Norveškoj, rođeni Kozarčanin Jusuf Arifagić, svoj kapital je uložio u domovini i tako zaposlio ljude, podstaknuo povratak i doprinio razvoju svog rodnog kraja. Primijenio je recept koji je baziran na naučnim dostignućima koje su Norvežani istraživali punih 75 godina u oblasti poljoprivrede…
Pročitajte više

http://www.arifagicinvestment.ba/

EU subvencije .....subvencije poticu ove da imaju te krave te da ih imaju više a onda pajdo iz Bosne pocme tamo oko Prijedora otvarat štale i eu standard i ono jeftinije proizvodi.

Rezultat : subvencije nicemu ne služe jer povecavaju proizvodnju a to smanjuje cijenu plus netko negdje proizvodi to jeftinije.

PAF.

Bihaćka mljekara Meggle od danas je bogatija za još jedan savremeni proizvodni pogon, budući da je svjetski poznati biznismen i vlasnik globalnog branda Meggle – Toni Meggle svojim dolaskom u Bihać svečano ozvaničio početak rada nove Tetra Pak EDGE linije.

Toni Meggle jedan je od najznačajnijih investitora u ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Tokom 20 godina rada Meggle BiH, u našu zemlju investirano je preko 40 miliona KM u domaću proizvodnju. Samo u ovoj godini ova domaća kompanija je investirala oko 16 miliona KM u razvoj poslovanja, ali i bh. ekonomiju.

"Ja želim da vaša zemlja pronađe investitore koji razmišljaju kao i mi, da ne žele samo doći da bi zaradili novac, već da bi stvorili jednu solidnu osnovu za firmu i dugoročno sa vama radili na budućnosti", kazao je Meggle.

On je istakao kako je veoma sretan što je na vrijeme prepoznao potencijal naše zemlje, kvalitetu domaćeg mlijeka, odličan kadar, a posebice lokalni menadžment.

"Ovo je samo prva faza projekta, kako ga mi ovdje zovemo, razvoja mljekare za budućnost. Cilj investicije je prije svega podizanje sigurnosti i kvaliteta naših proizvoda na još veću razinu, a ova investicija potvrđuje našu inovativnost i opredijeljenost ka krajnjem potrošaču", istakao je Kemal Hrnjić, direktor kompanije.

Meggle porodicu u BiH danas čini preko 2.500 farmera i preko 200 zaposlenih koji imaju za cilj na tržište plasirati najbolje od domaćeg mlijeka.

"Mljekara Meggle drži ekonomsko-financijsko-socijalnu stabilnost na području Unsko-sanskog kantona i danas ima preko 2000 ozbiljnih kooperanata. I ja se zahvaljujem gospodinu Meggleu što je prije 15-tak godina odabrao da investira u ovaj grad", kazao je u svom obraćanju Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća.

Današnjem otvaranju novog proizvodnog pogona za preradu i proizvodnju trajnih mliječnih proizvoda u kompaniji Meggle prisustvovale su mnoge zvanice, između ostalih i Valentin Inzko, visoki predstavnik u našoj zemlji.

"Ja sam danas došao ovdje sa helikopterom iz Sarajeva i ostao sam bez teksta koliko je lijepa ova zemlja. To je zapanjujuće. Ali isto je toliko zapanjujuće koliko je prazna. Nisam vidio puno stoke, a tu su veliki potencijali, jer se baš u poljoprivredi neke velike stvari mogu pokrenuti", poručio je Inzko.

1887. godine Josef Anton Meggle, djed današnjeg vlasnika Tonija Megglea, osnovao je Meggle, malu fabriku sira blizu Wasserburga u Bavarskoj. Danas, fabrika Meggle ima dugu tradiciju i važi za jednog od najpoznatijih proizvođača mliječnih proizvoda u Evropi.

U Bosni i Hercegovini priča počinje 1994. godine. U 20 godina svoga prisustva na BH tržištu Meggle je uložio preko 40 miliona KM u domaću proizvodnju, 16 miliona samo u ovoj godini, od čega oko 11 miliona u proširenje proizvodnih kapaciteta u Bihaću. Tri miliona su uložena u sam objekat, a oko 8 miliona u instaliranje nove opreme i softvera.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/mljekara-meggle-iz-bihaca-otvorila-novi-proizvodni-pogon/160527110

Otvoreno prije par dana.

Kompanija Arifagić Investment d.o.o. trenutno zapošljava 24 radnika, a njen vlasnik očekuje da će po okončanju prve faze direktno na farmi biti zaposleno oko 100 ljudi, dok će s ukupno 5.000 muznih krava na farmi direktno raditi više od 500 ljudi. Površina koju će trebati obraditi da bi se nahranilo 5.000 grla je 2.500 hektara zemlje.

http://www.arifagicinvestment.ba/?page_id=248

5 000 krava u jednoj štali ....a otvara još dvije okolo.

Oce ostat koja kravica u Švabiji kad im tamo ukinu subvencije ?

Odakle se mlijeko uvozi?
"Ima nekoliko zemalja, no najviše iz Češke, Nizozemske, Njemačke i Austrije, njihovi se proizvodi najčešće nađu na našem tržištu."
Što je onda kod nas problem, zašto nismo konkurentni toj cijeni i tom mlijeku? 
"Naša poljoprivredna proizvodnja je dosta skupa, proizvođač na primarnu proizvodnju plaća PDV od 25 posto, dok isti ti proizvođači u Europi imaju PDV od 4 do maksimalnih 10 posto. Njihov farmer dakle, nije toliko zadužen poput našeg, a ako se već i zaduži, plaća kredit po kamati od dva posto, a ne 6,8 ili čak 9 posto koliko plaćaju naši farmeri. Tu je i loša državna organizacija, prvenstveno netransparentno davanje poticaja, uslijed čega su ljudi postali manjkavi s rješenjima i napretkom u poslu."

http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1934335/farmeri-u-nezavidnoj-situaciji-uvoz-potpuno-srozao-otkupnu-cijenu-domaceg-mlijeka/

RayMabus wrote:EU subvencije .....subvencije poticu ove da imaju te krave te da ih imaju više a onda pajdo iz Bosne pocme tamo oko Prijedora otvarat štale i eu standard i ono jeftinije proizvodi.

Rezultat : subvencije nicemu ne služe jer povecavaju proizvodnju a to smanjuje cijenu plus netko negdje proizvodi to jeftinije.

PAF.

tako je,

općenito velika većina tih subvencija je bezsmislena.. evo čak i primjer Njemačke kako to ne djeluje baš idealno, a kamo li će djelovati u RH

SUbvencije su glupost a kod nas triba smanjit porez na proizvodnju i ove male farme ce propast same ....ekipa otvara industrisjke farme minmalno 1000 krava i sve specijalizirano.

Nisam moga zaspat pa san iša ovo proucit jer je stocarstvo bitna grana ekonomije.

.....


Stočarstvo je naziv za granu poljoprivrede koja se bavi uzgojem domaćih životinja u svrhu dobijanja proizvoda za ljudsku ishranu kao što su meso, mlijeko, mast, jaja i raznih sirovina kao što su koža, vuna, krzno, dlaka, perje, rogovi i papci.
Pod izrazom stoka se najčešće podrazumijevaju krave, ovce, koze i (rjeđe) svinje, pa se stočarstvo u užem smislu definira kao uzgoj upravo tih životinja.
Stočarstvo je aktivnost kojom se bave ljudi još od davnih vremena, od doba naših dalekih predaka. Stočarstvom su se ljudi počeli baviti kako bi prehranili sebe i svoju porodicu. U početku su išli u lov kako bi preživljeli. Zbog toga su ubijali životinje, a kasnije su ih pripitomljavali kako ne bi morali ići u šume i tamo ih hvatati i ubijati.

Podjela stočarstva

Stočarstvo se obično dijeli na:

• opće stočarstvo koje se bavi uzgojem najkvalitetnijih pasmina domaćih životinja, odnosno njihovim proučavanjem;
  
• specijalno stočarstvo, kome je svrha proučavati i uzgajati pojedinačne vrste
  

Intenzivno stočarstvo je izraz koji se koristi za onu vrstu stočarstva koja se u svrhu što boljeg prinosa koristi najnovijim dostignućima biologije, genetike, agronomije, mehanizacije i sl.


https://bs.wikipedia.org/wiki/Sto%C4%8Darstvo

Uglavno ovca i koza je stoka sitnog zuba pa to nije nešto previše zanimljivo u globalu al krava je velika i ono puno jede dakle potice proizvodnju hrane a to je poljoprivreda , pa onda to mlijeko i ta industrija sve , pa poslije meso jer je to komad životinje ......uglavnom ; velike farme , specijalizacija , minimalno 1000 krava u štali , smanjit poreze i ....to ti je to......a cijena i to dirigira tržište pa ako je niska pošalješ u klaonicu 10% krava a tako ce i svi ostali i eto cila prica.

Srpski mljekari u neizvjesnosti

7 juni 2016

Krajem juna prestaju važiti naknade na uvozno mlijeko u Srbiji.
Domaći proizvođači su u neizvijesnosti, jer još nema informacija hoće li ta privremena mjera biti produžena.
Jer dok Evropska unija traži ukidanje naknada, one su, tvrde stočari - jedini spas za mljekarstvo u Srbiji.

subvencije koriste uhljebima koji time opravdavaju svoje postojanje i korisnicima subvencionirane stvari.


nema bolje stvari od toga da se trošak usluge koju jo koristin solidarno podmiri. 

naprimjer, da imun dite, i jo bi zastupo da svi izdvajaju za školstvo, pa čak i oni ki nemaju dicu. 
normalno, tu uslugu je potribno samo proglasiti civilizacijskim minimumon ili nekon drugon ispraznicom.

aben wrote:subvencije koriste uhljebima koji time opravdavaju svoje postojanje i korisnicima subvencionirane stvari.

mljekar uhljeb, drži 50 krava i hoda po gnoju

država da je poštena pustila bi tog uhljeba da propadne, tko mu je kriv što je ulagao u domaću proizvodnju i izlagao se riziku

bolje kinuti poreze i uvoziti jeftino mlijeko iz Kine

deda getting old wrote:

aben wrote:subvencije koriste uhljebima koji time opravdavaju svoje postojanje i korisnicima subvencionirane stvari.

mljekar uhljeb, drži 50 krava i hoda po gnoju

država da je poštena pustila bi tog uhljeba da propadne, tko mu je kriv što je ulagao u domaću proizvodnju i izlagao se riziku

bolje kinuti poreze i uvoziti jeftino mlijeko iz Kine

Jo nis reko proizvođačima, reko sun korisnicima.
Premda, i jo bi voli da društvo ploćo mojin klijentima dio računa, jer bi ih unda imo više. Međutin, unda bi hoti i da me zaštiti kvotama od konkurencije.

I da se ne svati krivo, jo sun samo protiv subvencioniranja proizvoda ke ne koristin. One ke koristin, volin da mi ih drugi ploćaju, ko zdravstveno napr.

U Podrinju porastao interes za mljekarstvo


Vijesti -
ImageUnekoliko prethodnih godina Razvojni program UN-a (UNDP) uložio je više od dva milijuna maraka u projekt "Put mlijeka", koji se realizira na području Srebrenice, Bratunca i Milića, potvrdio je novinarima projekt menadžer u srebreničkom uredu UNDP Alexandro Prieto. On je rekao da je dnevna proizvodnja mlijeka u ovim općinama, za nekoliko godina, povećana s manje od 1000 na oko 7000 litara i istaknuo da je, prema službenim analizama, mlijeko iz ovog dijela Podrinja najkvalitetnije u BiH.

"Mnogo smo učinili na razvoju mljekarstva i u ovaj projekt je uključeno više od 170 farmera i njihove obitelji. U ovoj godini planiramo uložiti određena sredstva u stočni fond milićkih farmera, koji su nešto kasnije uključeni u naš program", rekao je Prieto.

Početkom ove godine bilježi se rast otkupne cijene mlijeka s 0,36 na oko 0,50 maraka po litru, zbog čega su mnogi proizvođači odlučili proširiti svoju proizvodnju, a posebno oni koji imaju veće farme krava muzara.

Mljekarstvo u ovom dijelu Podrinja postaje veoma unosan posao jer su se ovdašnji proizvođači dokazali kvalitetom zahvaljujući primjeni stečenih stručnih znanja koja im je omogućio UNDP, pa je njihovo mlijeko traženo na tržištu tako da nemaju problema s plasmanom i naplatom.

Otkup mlijeka organiziran je s mljekarom iz Gradačca i u tom pogledu nema problema, pa je sve veći broj onih koji se uključuju u ovaj biznis.

Ipak ima nade.

Povratnici u Srebrenici prevareni, prodali im bolesne krave

Povratnici u Srebrenici prevareni, prodali im bolesne krave Izvor: N1
Autor teksta:

Minela Jašar
Minela Jašar
Podijeli vijest:
53
0
1
2
E-mail
Nakon što je prije nekoliko godina Srebrenicom, kod ovaca što ih je UNDP dijelio povratnicima, harala bruceloza od koje su oboljevali i ljudi, ovih dana je Federalno ministarstvo za povratak srebreničkim farmerima isporučilo bolesne junice.

Izvor: N1

Stočari su za njih morali platiti 30 posto od vrijednosti. Junad i steone junice su lošeg kvaliteta, veliki broj je uginulo, a farmeri se brinu za ostalu stoku. Ministarstvo gluho na vapaje Srebreničana.

Sabit Mandžić pokazuje visokosteone junice koje je dobio od Federalnog ministarstva poljoprivrede. dvije od pet su mu već uginule. A podigao je kredit, 6.000 maraka kako bi učestvovao u programu. Tada, kada su mu javili da je prošao, niko nije bio sretniji od njega kaže.

"Nama je bilo učešće 30 posto što smo i učinili. Meni ovakve junice nisu trebale. Ova jeste možda za nenu i dedu da im da litar ili dva mlijeka, a ne da se bavi mljekarstvom, a svi mljekari znaju ispod koliko litara se ne isplati držati. To je jedno, a drugo, već dvije su mi uginule",

Volio bi, kaže, da neko dođe i pregleda stoku. Jasno se, tvrdi, vidi razlika. Preostale junice koje je dobio, ne ustaju, ne jedu, ne daju mlijeko i ne može ih smiriti. Boji se da će i bez njih ostati.

"Neka dođu i neka vide, službe koje su nadležne da provjere da li je bolesna ili nije, ako im paše da nije, onda eto neka nije",

O svojoj muci progovorio je i Ismet Osmanović. On je dobio 10 junadi. Platio 5.000 maraka. Troje je odmah uginulo. Rečeno mu je od bakterije, ali nalaze iz Sarajeva nikad nije dobio.

"I da je to prelazno na ljude, to veterinar tvrdi, a ovi iz Sarajeva kažu da nije. Sve sam odavde istjero radi ovih. Oni su meni ovdje ostavili zarazu", kaže Osmanović.

Na teren je izašla i veterinarska inspekcija općine Srebrenica. Utvrdili su da životinje imaju bakteriju.

"Nadležni veterinar je trebao biti obaviješten od strane dobavljača o isporuci tih životinja, no opštinu Srebrenica ni mene niko nije pismeno obavijestio", kazao je veterinarski inspektor Hasmir Mujčinović.

Slučaj je od početka sumnjiv kaže Ismet. Pokazuje papire. Podaci na pasošima i ušnim markicama se ne poduderaju, štaviše, nemaju ništa zajedničko.

"U pasošima stoji da su junad stara od četiri do šest mjeseci, a svako ovo june je staro od 6 mjeseci do godinu dana. Ništa ni sa čim. Sad ja ovo ne mogu ni prodati, ni registrovati na sebe, nikakvih prava nemam", dodaje Osmanović.

A nije samo Sabitu i Ismetu nanesena šteta. Još oko 10 korisnika ima isti problem. Ali ne žele da govore. Kažu, obećana im je pomoć. Neki nisu ni preuzeli stoku koju su dobili, a pare im nikada nisu vraćene. A povratnici kažu da su na koljenima. Najavljuju da će tužiti ministarstvo.

Mljekarstvo jedan od stubova poljoprivrede RS
stevo_mirjanic1
BANJALUKA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS nastaviće da podržava mljekare i da stvara povoljne uslove za proizvodnju i plasman proizvoda na domaćem tržištu jer je ovaj sektor jedan od najvažnijih segmenata poljoprivredne proizvodnje.

Zaključeno je to na stručnom savjetovanju proizvođača mlijeka koje je održano na Bardači kod Srpca. Skupu je prisustvovalo oko 50 najvećih mljekara iz RS, a stručna predavanja o uvođenju novih tehnologija u proizvodnji mlijeka održali su profesori iz Banjaluke, Sarajeva, Zagreba, Beograda i Novog Sada.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Stevo Mirjanić rekao je da su iskustvo i znanje najjeftinija investicija.

„Došlo je vrijeme za hrabre i odvažne ljude koji, naoružani stručnim znanjem, žele da razvijaju domaću proizvodnju. Udruženje mljekara je najbolje u RS i zbog toga će resorno ministarstvo pripremiti zakon koji će regulisati uslove za osnivanje i način rada ovakvih asocijacija“, kaže Mirjanić za Glas Srpske.

Posebno interesovanje proizvođači su pokazali za prezentaciju profesora Darka Grbeše sa Agronomskog fakulteta iz Zagreba koji je istakao značaj ishrane krava u tranzicionom periodu, koji počinje 20 dana prije i traje do 80 dana nakon telenja.

„Potrebno je uključiti veću količinu vlaknaste hrane i selen u ishranu, isključiti hranu bogatu mineralima, a kukuruznu silažu koristiti maksimalno oko 40 odsto ukupnog obroka“, kazao je Grbeš i dodao da, ukoliko se vodi računa o ishrani krava, raste i proizvodnja mlijeka, poboljšava se plodnost muznih krava i smanjuju metaboličke smetnje.

Proizvođači mlijeka su ukazali na probleme sa kojima se svakodnevno susreću.

„Smanjenje broja mljekara i nelegalna konkurencija su najveći problem, ne samo nama u RS, nego i proizvođačima u regionu“, rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac i dodao da bi situacija bila još teža da nema podrške resornog ministarstva.

Stanje u Hrvatskoj

Predsjednik Udruženja mljekara Hrvatske Davor Blažić upozorio je da mljekarstvo u toj zemlji rapidno propada.

„U 2003. godini imali smo 65.000 proizvođača, a sada 9.165, dok je količina proizvedenog mlijeka sa 700 miliona pala na 525 miliona litara. Otkupna cijena mlijeka sada je 32 centa, a bez cijene od 44 centa nema isplative proizvodnje“, rekao je Blažić.

Mljekari će 23. maja javno prosipati mlijeko, tražeći subvencije

Proizvođači zahtijevaju da im se odobre subvencije od po tri centa za povećanje osnovne cijene mlijeka i stočnu hranu.

NAJAVE
Romić: Mljekarski sektor će ove godine dobiti sto milijuna kuna više nego lani.

Kao što vidimo imamo i dobrih vjesti u mljekarstvu.

Nije ,znači sve tako crno.

Mada u mljekarstvu nikada i ne može sve biti crno,jer je mlijeko bijelo.

A evo i zanimljivosti vezane uz magareće mlijeko,koje se posljednje vrijeme reklamira uz veliku pompu,uvjeravajući pučanstvo kako se radi o izuzetno zdravoj namirnici.

Istraživanja pokazuju slijedeće:

potvrdili sve te medicinske tvrdnje koje se vezuju uz magareće mlijeko?
Pretraživanjem znanstvene literature nije nađena ni jedna studija provedena na ljudima, bilo odraslima, bilo djeci, koja bi pokazala da se uopće pokušalo istražiti ikakav učinak magarećeg mlijeka na zdravlje čovjeka. Stoga za takve tvrdnje o učinku magarećeg mlijeka na zdravlje čovjeka nema temelja u kliničkim ispitivanjima.
Nakon uvida u znanstvenu literaturu izgledno je da se sva istraživanja koja se spominju u vezi s magarećim mlijekom odnose zapravo na laboratorijske studije koje istražuju svojstva i sastav magarećeg mlijeka te ga uspoređuju s mlijekom drugih životinja. Stoga se postojeći dokazi o djelovanju magarećeg mlijeka temelje na laboratorijskim istraživanjima o svojstvima mlijeka, svjedočanstvima zadovoljnih korisnika i promotivnim porukama proizvođača magarećeg mlijeka. To nisu dovoljno dobri dokazi da bi se moglo s pouzdanjem tvrditi da se radi o proizvodu koji je učinkovit za bilo što vezano za ljudsko zdravlje.

Treba se (pre)orijentirati na kozje mlijeko.

Em je zdravije,em je skuplje,em su manji troškovi i za smještaj i za prehranu koza.

Tko god ovdje kod mene drži koze ima značajne prihode od mlijeka,sira i jarećeg mesa.

Krave drže još samo neki entuzijasti.

Vrijeme krava je prošlo. Pričaju mi stariji ljudi kako su se krave i nekada držale više radi vuče i tegljenja,nego radi mlijeka i mesa.

Slovenske mljekare dobile dozvolu za izvoz proizvoda u Kinu
13.06.2016 AUTOR JATRGOVAC.HR KOMENTIRAJ

mlijeko-mljekari-midiSekcija za mljekarstvo slovenske gospodarske komore (GZS) objavila je da su četiri slovenske mljekare dobile dozvole za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu.

Riječ je o Ljubljanskoj i Pomorskoj mljekari te mljekarama Celeia i Planika.

Slovenski mljekari posljednjih se godina bore sa sve nižim cijenama, a proizvodnja i dalje raste. Stoga se mogućnost izvoza u Kinu vidi kao način za bolji plasman. (glas-slavonije.hr/Hina)