Drzava-u-3-godine-naplatila-tek-desetinu-duga-u-kriminalnim-predstecajnim-nagodbama

http://www.index.hr/vijesti/clanak/index-otkriva-drzava-u-3-godine-naplatila-tek-desetinu-duga-u-kriminalnim-predstecajnim-nagodbama/881880.aspx


Piše: Ilko Ćimić
nedjelja, 20.3.2016. 20:00

Tekst


Foto: Mihaela Kristić

KOLIKO je točno uplaćeno u državni proračun od predstečajnih nagodbi od 2012. godine do danas? Bilo je to pitanje koje su bivši ministri financija Slavko Linić i Boris Lalovac proglasili tajnom, no sada smo napokon došli do odgovora.
U sklopljenim predstečajnim nagodbama teškim 45,7 milijardi kuna do 1. siječnja ove godine u proračun je uplaćeno tek 470 milijuna kuna, rekli su nam iz Porezne uprave odgovarajući na upit Indexa o uplatama tvrtki. Oduzeto je i nekretnina po procijenjenoj vrijednosti od 334 milijuna kuna pa država smatra da joj je zapravo plaćeno 805 milijuna kuna na ime duga.
Bivša vlast tvrdila je kako se nagodbama brane radna mjesta, puni proračun i spašava ekonomija, no sve te tvrdnje do sada su se pokazale neistinitima. Predstečajne nagodbe ostaju pljačka stoljeća u kojoj su se podobnima bez jasnih kriterija, diskrecijskim odlukama, opraštali milijunski dugovi, a gotovo polovica tvrtki propala je nakon "uspješno" provedene nagodbe. Propadale su i tvrtke vjerovnika koje su bile primorane otpisivati potraživanja.  
Za komentar podataka o uplatama u državni proračun i otpisima milijardi kuna upitali smo suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića i zastupnika HDZ-a Gorana Marića, a bivši ministar financija Boris Lalovac nije nam odgovarao na upite. No, krenimo redom. 

Proračun ostao bez 2 milijarde kuna

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio je na snagu 1. listopada 2012. godine, a do 1. siječnja 2016. godine u državni proračun uplaćeno je svega  470.637.622 kuna. Valja naglasiti da ukupno prijavljene obveze u predstečajnim nagodbama iznose 81,9 milijardi kuna, a iznos obaveza za prihvaćene nagodbe iznosi 45,7 milijardi kuna.
"Prema podacima na dan 31. prosinca 2015. godine za 2.485 sklopljenih nagodbi pred nadležnim sudovima, Ministarstvo financija kao jedan od vjerovnika prijavilo je tražbine u ukupnom iznosu od 4.349 milijardi kuna", kažu nam iz Porezne Uprave, dodajući da je prema do sada obrađenim podacima otpisano 2.054 milijarde kuna. Taj iznos odnosi se samo na potraživanja Ministarstva financija.

Konkretno, to znači da su bivši ministri Slavko Linić i Boris Lalovac oprostili u ime države najmanje 2 milijarde kuna privatnim poduzetnicima i tajkunima koji su se prijavili za predstečajnu nagodbu, tvrdeći kako sve rade da bi spasili radna mjesta.

Procijenili sve nekretnine na 334 milijuna kuna, a stvarna je i 10 puta manja

No, Ministarstvo je, osim što je odobravalo reprogram duga u najviše 60 rata, uz mogućnost otpisa kamata ili dijela glavnice duga, uzimalo i nekretnine kako bi se naplatio dug. Vrijednost tih nekretnina, a riječ je o procijenjenim vrijednostima, iznosi 334,9 milijuna kuna, a riječ je o ukupnoj cijeni za sve nekretnine.

"Prema dospjelim anuitetima na dan 31.12.2015. godine u Državni proračun ukupno je uplaćeno 805.548.840 kuna, od čega je 334.911.218 kuna naplaćeno preuzimanjem imovine", stoji u odgovoru Porezne uprave na upit Indexa.

Treba naglasiti kako je ovdje riječ o procijenjenim vrijednostima, a ne tržišnim. Tako je poznat slučaj da Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) nije uspio prodati zemljište Spačve ni za 2,9 milijuna kuna, a koju je bivši ministar Linić procijenio na 33 milijuna kuna! Stvarna vrijednost tih nekretnina koju je država priznavala kao otplatu duga mogla bi biti i do deset puta manja.
10 milijardi kuna oproštenih dugovanja
Podatke koje nam je dostavila Porezna uprava odnose se samo na potraživanja Ministarstva financija, no poduzetnicima i tajkunima opraštala su se potraživanja i ostalih državne tvrtki te tvrtki u vlasništvu lokalnih uprava i samouprava, a najgore su prošli tzv. "mali vjerovnici" koji su uredbama Ministarstva financija, odnosno sudova, bili prisiljeni otpisivati dugove za isporučenu robu i usluge. 
Tijekom saborske rasprave o izvješću Fine spominjao se iznos od 10 milijardi oproštenih kuna kroz predstečajne nagodbe.
Kolakušić: Tisuće poštenih je bankrotiralo zbog ovog zakona

Sudac Kolakušić izrazio je sumnju u podatke prema kojima se od ukupnih 45,7 milijardi kuna dio odnosi na Ministarstvo financija i to 4,3 milijarde kuna, no kaže nam da je zapravo o naravi predstečajnih nagodbi već odavno sve rekao. 

"Pored iznimno štetnih učinaka za Državni proračun koji u svojoj biti predstavlja imovinu i životni standard građana, posljedice za gospodarstvo su katastrofalne. Tisuće poštenih gospodarstvenika je bankrotiralo, dok veliki broj onih koji se još drže za slamku, porezne obveze više ne smatra građanskom obvezom jer su uvidjeli da se neplaćanje poreza u Hrvatskoj nagrađuje", rekao je Kolakušić za Index.

Oko 50 posto tvrtki nakon predstečajne nagodbe ide u stečaj

Zastupnik HDZ-a Marić nedavno je zatražio formiranje istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo sve okolnosti vezane za predstečajne nagodbe. 

"Iz saborske rasprave o izvješću o poslovanju Financijske agencije saznali smo i da je FINA imala 9 milijuna kuna troška zbog predstečajnih nagodbi od čega je naplaćeno tek 4,5 milijuna kuna. Na upit gdje je ostatak, odgovoreno nam je da su te tvrtke nakon predstečajne nagodbe otišle u stečaj te da ne mogu naplatiti te troškove", kaže Marić u razgovoru za Index dodajući da je, sudeći prema tom odgovoru, oko 50 posto tvrtki nakon predstečajne nagodbe završilo u stečaju.
To bi možda moglo značiti i da bi iznos novca uplaćenog u proračun mogao biti i konačan. Za zastupnika Marića zakon o predstečajnim nagodbama predstavlja "projektiranu štetu" te katastrofalan zakon s višestrukim negativnim posljedicama.
Nepravda za  vjerovnike

"Kroz predstečajne nagodbe napravljena je ekonomska diskriminacija, poticana je nelojalna konkurencija te je došlo do porasta otpuštanja zaposlenika kod stečajnih vjerovnika koji su zapravo bili prisiljeni pristati na smanjenje duga", objašnjava Marić, dodajući da je šteta nastala ne samo po državni proračun, nego je riječ o jednoj od najvećih nepravdi prema kojoj vjerovnici koji su uredno isporučili robu ili obavili uslugu nisu naplatili fakturu, već ih se prisililo da otpišu potraživanja.
"Ti vjerovnici platili su puni PDV i porez na dobit pa i akontaciju na porez na dobit da bi na kraju morali otpisati veliki dio svojih potraživanja. Taj zakon predstavlja moralnu i pravnu iščašenost", kaže Marić u razgovoru za Index, naglasivši da je za predstečajne nagodbe potrebe temeljita analiza.

Prema Mariću, analiza predstečajnih nagodba trebala bi se odnositi ne samo na one tvrtke koje su bile u postupku predstečajnih nagodbi, nego i na one tvrtke koje su bile prisiljene otpisivati svoja potraživanja, a sve kako bi se vidio pravi srazmjer ovog zakona.  
Lalovac bez komentara

Više puta smo pokušali doći do posljednjeg ministra financija u Milanovićevoj vladi Borisa Lalovca, no nije nam se javljao na pozive. Možda je razlog tome što smo mu preko SMS poruke najavili da želimo razgovarati o predstečajnim nagodbama.   
Naglasimo na kraju kako Predstečajne nagodbe, istina, postoje i u drugim zemljama, ali su se u Hrvatskoj u izvedbi SDP-ove vlade pretvorile u pljačku državnog proračuna i malih poduzetnika tešku desetke milijardi kuna. Takva pljačka usporediva je s onom HDZ-a u privatizaciji 90-ih godina.

Brojni stručnjaci upozoravali su na manjkavosti Zakona o predstečajnim nagodbama, no Linić, a kasnije i Lalovac, nastavili su ga provoditi.
Diskrecijsko pravo

Predstečajne nagodbe pokreće dužnik i o njemu ovisi utvrđivanje tražbina, što omogućuje velikim igračima da nameću pravila manjim tvrtkama - vjerovnicima. Isto tako može se govoriti i o namještenoj tržišnoj utakmici jer po hrvatskim zakonima Ministarstvo financija imalo je diskrecijsko pravo nekome oprostiti dug, a nekome ne.

Diskrecijsko je pravo i koliki će iznos duga biti oprošten. Pitanje je, isto tako, koliko je radnih mjesta izgubljeno u malim tvrtkama koje su dužnici kroz predstečajnu nagodbu prisilili na otpis dugova.

U ovisnosti od medijskog nastupa bivša vlast spominjala je brojku od 40 do 60 tisuća spašenih radnih mjesta kroz predstečajne nagodbe. No, ne postoji ni jedan pokazatelj, analiza ili studija koja bi to i dokazala. Procjena spašenih radnih mjesta uvijek je bila stvar dojma ministra.

Kad čujem izraz diskrecijsko pravo, dboijem osip...kaKo su nas legalno pokrali, tstststst

ovisi kako gledas , bez nagodbe moguce da nista ne bi naplatila
razne firme/gradjani duguju ogromne svote a nenaplative , nekakav zakonski okvir za naplatu/otpis bio bi odlican , nema tu sretnih rjesenja opterecuju ekonomiju a zivot ide dalje
kriminal oko nagodbi je druga stvar

Predstečajne nagodbe su izmišljene da se opljačka privreda i država, a ne da bi se nešto naplatilo.
Lijepo što si optimističan, ali to je definitivno jedna od najvećih pljački u ovoj državi.

a dobro unda , neka se dug gomila a radnici glume da imaju posao

debotoijusto wrote:a dobro unda , neka se dug gomila a radnici glume da imaju posao

pokrali su nas pojedinci, kojima su to omogućili drugi pojedinci iz vlasti, sve se zna, a pojeo vuk magarca..

maggie13 wrote:

debotoijusto wrote:a dobro unda , neka se dug gomila a radnici glume da imaju posao

pokrali su nas pojedinci, kojima su to omogućili drugi pojedinci iz vlasti, sve se zna, a pojeo vuk magarca..

koliko je samo Čaćiću oprošteno.

Tony Soprano wrote:

maggie13 wrote:

debotoijusto wrote:a dobro unda , neka se dug gomila a radnici glume da imaju posao

pokrali su nas pojedinci, kojima su to omogućili drugi pojedinci iz vlasti, sve se zna, a pojeo vuk magarca..

koliko je samo Čaćiću oprošteno.

Lako što je oprošteno..mislim, lako..tragično..još se i 'izmišljalo', da bi se opralo..