HR zemlja prepisivanja

Riječ je o Krunoslavu Antolišu, nastavniku na Visokoj policijskoj školi i predsjedniku saborskog vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Poznavatelji prilika na Visokoj policijskoj školi tvrde da je Antoliševo informatičko znanje bilo ključno za tim koji je digitalizirao diplomske radove na Policijskoj akademiji. Uz izvrsne informatičke reference i Antoliš je zapravo plagijator. 

Još 2003. godine uhvaćen je u plagiranju. Na natječaj za nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković prijavio je rad pod naslovom „Nacionalne vrijednosti i nacionalni interesi u informacijskom dobu“. No, tadašnji docent Ekonomskog fakulteta u Zagrebu nije imao sreće. Žiri je otkrio da je prepisao, odnosno preveo, rad američkog autora Williama R. Fasta.

„Mutno se sjećam tog slučaja. Znam da je Antoliš prepisao nekakav rad i da je zbog toga morao otići s Ekonomskog fakulteta“, rekao nam je Ivan Lovrinović, tadašnji dekan Ekonomije.


na sjednici 13. siječnja 2016. U zvanje izvanrednog profesora izabran je na rok od pet godina iako iza sebe ima najveći prestup koji se u znanstvenoj zajednici može napraviti – plagiranje, prepisivanje, kićenje tuđim perjem. 

„Da, svi su pročitali članke s interneta, da svi su me pitali i da svima sam rekao“, odgovorio je Antoliš na naš upit je li Vijeće znalo da je plagijator, kao i je li to pitanje postavljeno kada je prolazio sigurnosnu provjeru nužnu za imenovanje u vijeće za nadzor špijuna.



„Nisam uopće znao da je dr.sc. Krunoslav Antoliš morao napustiti Ekonomski fakultet, a kamoli zbog čega“, tvrdi dekan Grafičkog fakulteta Klaudio Pap na čijem fakultetu je Antoliš, kao vanjski suradnik, držao jedan kolegij.

Jednako tvrdi i Jurica Pavičić, predsjednik Vijeća koje je imenovalo Antoliša izvanrednim profesorom, i prodekan za međunarodnu suradnju na Ekonomskom fakultetu.

„Pri potvrdi izbora dr. sc. Krunoslava Antoliša u zvanje naslovnog izvanrednog profesora na sjednici DHV-a održanog 13. siječnja 2016. godine nitko od prisutnih članova DHV-a niti Povjerenstva nije se izjasnio da ima predmetna saznanja. To je i normalno, budući da su Povjerenstvo i Vijeće društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu (DHV) razmatrali samo uvjete koji su potrebni za izbor u zvanje koji su propisani Odlukom o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja, a za koje je utvrđeno da ih je pristupnik ispunio“, odgovorio nam je prof. dr. sc. Jurica Pavičić.
 
Sada kada znaju, članovi Vijeća društveno – humanističkog područja ipak će raspravljati o crtici iz biografije koju im je Antoliš, ako im je vjerovati, prešutio.

„Izvijestit ću dekana Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je mjerodavan za eventualno poduzimanje daljnjih koraka, a isto tako na sljedećoj sjednici DHV-a o tome ćemo informirati članove DHV-a i mjerodavna sveučilišna tijela“, ustvrdio je profesor Pavičić.



http://www.index.hr/vijesti/clanak/zagrebacki-profesor-koji-je-uhvacen-u-plagiranju-sljedecih-pet-godina-ce--predavati-studentima/878781.aspx

Pa i Einstein je prepisao veći dio svog rada, te nije citirao svoje izvore.

To rade svi veliki umovi.

https://en.wikipedia.org/wiki/Relativity_priority_dispute

bogohuljenje je alberta stavljat u istu ravan s ovim likovima

debotoijusto wrote:bogohuljenje je alberta stavljat u istu ravan s ovim likovima

zašto, pa napravio je istu stvar, prepisao od drugih

no mediji su od njega napravili božanstvo, pa je eto kritizirati božanstvo jednako bogohuljenju

druga su vremena i pravila igre
u njegovo doba je bila cura za udaju a danas pedofilija

Kladim se vojo mlatikurcozzo nije napisao nikakav diplomski, jer da je znao bi da je nakon godina studiranja svima pun kufer informacija i ispita i tu formalnost gledaju zgotoviti sto prije i zatvoriti knjigu pa se jasno služe izvorima na sve načine. Mlatikurcozzo je zadnje ozbiljno napisao u 4 om c. " Zadaca o djetinjstvu druga Tita"

Pakao se nastavlja.