Events
Publications
Latest imagesZajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
Page 1 of 1
Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 00:45
Pet zemalja članica Organizacije turskih država (OTS) dogovorile su zajedničku latiničnu abecedu od 34 slova za svoje jezike. Turska, Azerbajdžan, Kazahstan, Uzbekistan i Kirgistan konačno su se odlučili za abecedu nakon godina prepirki oko slova i dijakritičkih znakova. Zadovoljiti sve zahtjeve bio je težak zadatak jer tursku jezičnu obitelj čini najmanje 35 dokumentiranih jezika.
Turska, Azerbajdžan i Uzbekistan već koriste latinično pismo, kao i Kazahstan, koji se udaljava od ćirilice, ali Kirgistan još nije prešao na latinično pismo. Među Kirgizima, rasprava je još uvijek vrlo živa oko akademske i kulturološke logike iza takvog prijelaza, da ne spominjemo iritaciju koju bi to izazvalo u Kremlju, opreznom zbog gubitka bilo kakvog utjecaja u središnjoj Aziji.
Jučer je Radio Azattyk citirao je Syrtbaija Musaeva, lingvista koji je predstavljao Kirgistan na sastanku OTS-a o zajedničkom pismu u Bakuu od 9. do 11. rujna, koji je rekao da je nacrt kirgiškog pisma temeljenog na latinici “spreman”, ali čeka “političku odluku “ od strane predsjednika i parlamenta. Predsjednik Kirgistana Sadyr Japarov izjavio je da bi bilo preuranjeno da ta zemlja napusti ćirilicu koju je Moskva nametnula bivšim sovjetskim republikama.
“Prerano je govoriti o prelasku kirgiskog jezika na latinicu”, rekao je Japarov. “To pitanje sada nije na stolu; razvoj državnog jezika treba se nastaviti na ćirilici.” Prije Japarovljevih primjedbi, predsjednik kirgistanskog nacionalnog povjerenstva za državni jezik i jezičnu politiku, Kanybek Osmonaliev, rekao je zakonodavnom tijelu zemlje da će, ako “zastupnici i predsjednik donesu političku odluku [da zamijene ćirilicu], kirgistanska javnost spremna, kao i znanstvenici, da će prijeći na latinično pismo.”
Musaev je kao podobnu iznio verziju kirgiške abecede koja se temelji na latinici s 28 slova. Temelji se na abecedi koju je prilagodio kirgiski lingvist i političar Kasym Tynystanov, a koristila se u Kirgistanu od 1927. do 1940. Musaev je rekao da će po njegovom mišljenju u potpunosti očuvati fonemsku strukturu kirgiskog jezika.
Nema sumnje da je ovo odraz političke i kulturološke borbe Turske i Rusije i srednjoj Aziji. Mnogi ruski političari često komentiraju u raznim medijskim kanalima, upozoravajući na daljnje smanjenje uloge Rusije u poslovima Srednje Azije. OTS postaje sve aktivniji i važniji u središnjim azijskim pitanjima, ali Kina, a ne Turska je ta koja ostvaruje velike trgovinske i investicijske dobitke u pet “stanova”.
Rasprave među turskim državama o formuliranju zajedničke latinice počele su početkom 1990-ih. Pritisak da se to učini dobio je zamah jer je Turska vidjela priliku za razvoj bližih veza sa etnički i jezično bliskim nacijama Azerbajdžanom, Kazahstanom, Kirgistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom u postsovjetskoj eri. “Svako slovo u predloženoj abecedi predstavlja različite foneme koji se nalaze u turskim jezicima”, stoji u izjavi objavljenoj tijekom sastanka u Bakuu.
Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
Turska, Azerbajdžan i Uzbekistan već koriste latinično pismo, kao i Kazahstan, koji se udaljava od ćirilice, ali Kirgistan još nije prešao na latinično pismo. Među Kirgizima, rasprava je još uvijek vrlo živa oko akademske i kulturološke logike iza takvog prijelaza, da ne spominjemo iritaciju koju bi to izazvalo u Kremlju, opreznom zbog gubitka bilo kakvog utjecaja u središnjoj Aziji.
Jučer je Radio Azattyk citirao je Syrtbaija Musaeva, lingvista koji je predstavljao Kirgistan na sastanku OTS-a o zajedničkom pismu u Bakuu od 9. do 11. rujna, koji je rekao da je nacrt kirgiškog pisma temeljenog na latinici “spreman”, ali čeka “političku odluku “ od strane predsjednika i parlamenta. Predsjednik Kirgistana Sadyr Japarov izjavio je da bi bilo preuranjeno da ta zemlja napusti ćirilicu koju je Moskva nametnula bivšim sovjetskim republikama.
“Prerano je govoriti o prelasku kirgiskog jezika na latinicu”, rekao je Japarov. “To pitanje sada nije na stolu; razvoj državnog jezika treba se nastaviti na ćirilici.” Prije Japarovljevih primjedbi, predsjednik kirgistanskog nacionalnog povjerenstva za državni jezik i jezičnu politiku, Kanybek Osmonaliev, rekao je zakonodavnom tijelu zemlje da će, ako “zastupnici i predsjednik donesu političku odluku [da zamijene ćirilicu], kirgistanska javnost spremna, kao i znanstvenici, da će prijeći na latinično pismo.”
Musaev je kao podobnu iznio verziju kirgiške abecede koja se temelji na latinici s 28 slova. Temelji se na abecedi koju je prilagodio kirgiski lingvist i političar Kasym Tynystanov, a koristila se u Kirgistanu od 1927. do 1940. Musaev je rekao da će po njegovom mišljenju u potpunosti očuvati fonemsku strukturu kirgiskog jezika.
Nema sumnje da je ovo odraz političke i kulturološke borbe Turske i Rusije i srednjoj Aziji. Mnogi ruski političari često komentiraju u raznim medijskim kanalima, upozoravajući na daljnje smanjenje uloge Rusije u poslovima Srednje Azije. OTS postaje sve aktivniji i važniji u središnjim azijskim pitanjima, ali Kina, a ne Turska je ta koja ostvaruje velike trgovinske i investicijske dobitke u pet “stanova”.
Rasprave među turskim državama o formuliranju zajedničke latinice počele su početkom 1990-ih. Pritisak da se to učini dobio je zamah jer je Turska vidjela priliku za razvoj bližih veza sa etnički i jezično bliskim nacijama Azerbajdžanom, Kazahstanom, Kirgistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom u postsovjetskoj eri. “Svako slovo u predloženoj abecedi predstavlja različite foneme koji se nalaze u turskim jezicima”, stoji u izjavi objavljenoj tijekom sastanka u Bakuu.
Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 00:49
Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
Nema sumnje da je ovo odraz političke i kulturološke borbe Turske i Rusije i srednjoj Aziji. Mnogi ruski političari često komentiraju u raznim medijskim kanalima, upozoravajući na daljnje smanjenje uloge Rusije u poslovima Srednje Azije. OTS postaje sve aktivniji i važniji u središnjim azijskim pitanjima, ali Kina, a ne Turska je ta koja ostvaruje velike trgovinske i investicijske dobitke u pet “stanova”.
Nema sumnje da je ovo odraz političke i kulturološke borbe Turske i Rusije i srednjoj Aziji. Mnogi ruski političari često komentiraju u raznim medijskim kanalima, upozoravajući na daljnje smanjenje uloge Rusije u poslovima Srednje Azije. OTS postaje sve aktivniji i važniji u središnjim azijskim pitanjima, ali Kina, a ne Turska je ta koja ostvaruje velike trgovinske i investicijske dobitke u pet “stanova”.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 01:01
Turska, Azerbajdžan i Uzbekistan već koriste latinično pismo, kao i Kazahstan, koji se udaljava od ćirilice.
---
https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Kazakhstan
Enlarge this imageClick to see fullsize
Ukupna stopa plodnosti Kazahstana po regijama (2021.)
Enlarge this imageClick to see fullsize
Udio Kazahstanaca u Kazahstanu po okruzima početkom 2022
Enlarge this imageClick to see fullsize
Udio Rusa po okruzima i gradovima regionalne i republičke podređenosti Kazahstan 2021
---
https://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Kazakhstan
Enlarge this imageClick to see fullsize
Ukupna stopa plodnosti Kazahstana po regijama (2021.)
Enlarge this imageClick to see fullsize
Udio Kazahstanaca u Kazahstanu po okruzima početkom 2022
Enlarge this imageClick to see fullsize
Udio Rusa po okruzima i gradovima regionalne i republičke podređenosti Kazahstan 2021
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 01:06
Prijeti trgovački rat između Rusije i Kazahstana: Krenulo je sa žitaricama
Rusija obustavlja uvoz žitarica i srodnih prerađevina iz Kazahstana na svoj teritorij. Kazahstanski proizvođači tvrde da su ova ruska ograničenja odgovor na zabranu Astane na uvoz pšenice iz Rusije do 1. siječnja 2025. i opisali situaciju kao početak trgovinskog rata, piše ruska Nezavisimaya Gazeta.
U međuvremenu, ruski proizvođači objašnjavaju suspenziju kazahstanskog žita zabrinutošću za fitosanitarnu sigurnost. Izvoznici kazahstanskih žitarica u Tursku i Europu već su se susreli s poteškoćama u tranzitu kroz Rusiju. Stručnjaci vjeruju da bi spor mogao eskalirati u veliki trgovinski sukob. Predstavnik ceha u Kazahstanu, Evgenij Karabanov vjeruje da bi situacija mogla dovesti do trgovinskog rata. “Naše vlasti imaju dvije mogućnosti: ili ukinuti zabranu uvoza ruske pšenice ili uvesti zabranu uvoza brašna, mliječnih proizvoda, mesa i drugih proizvoda. Međutim, vrijedi uzeti u obzir da bi kao odgovor moglo doći do zabrana tranzita ugljena, nafte i naftnih derivata. U drugom slučaju, izlazak iz Euroazijske ekonomske zajednice bio bi logičan korak koji će dovesti do njezina kraja”, citirala je agencija APK Novosti Karabanova. Prema njegovim riječima, ograničenja koja je Rusija uvela službeno su upozorenje da će Rusija strogo štititi svoje gospodarske interese.
U međuvremenu, Kazahstan očekuje veliku žetvu žitarica od oko 17 milijuna tona pšenice. Od te količine, dva milijuna tona bit će dovoljno za vlastite potrebe, a ostatak će se izvoziti, a očekuje se da će glavni kupci biti Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Afganistan i Kina. Voditeljica sektora u Centru za postsovjetske studije IMEMO RAS Elena Kuzmina izjavila je za Nezavisimaya Gazetu da trenutna situacija ne odgovara definiciji trgovinskog rata. “Problem je složen i nije počeo jučer, ali rješenje će se sigurno pronaći. Kazahstan mora preispitati svoju zabranu uvoza ruske pšenice i za domaće tržište i za tranzit, bez povećanja tranzitne tarife, kao što su sudionici kazahstanskog tržišta žitarica inzistiraju”, naglasila je.
Prema riječima analitičarke, konkurencija između proizvođača žitarica sprječava povratak situacije u normalu. Tijekom pandemije 2020., Kazahstan je prestao izvoziti svoje žitarice u zemlje srednje Azije, a Rusija je zauzela njegovo mjesto što je Kazahstanu otežalo povratak na ovo tržište.
Rusija obustavlja uvoz žitarica i srodnih prerađevina iz Kazahstana na svoj teritorij. Kazahstanski proizvođači tvrde da su ova ruska ograničenja odgovor na zabranu Astane na uvoz pšenice iz Rusije do 1. siječnja 2025. i opisali situaciju kao početak trgovinskog rata, piše ruska Nezavisimaya Gazeta.
U međuvremenu, ruski proizvođači objašnjavaju suspenziju kazahstanskog žita zabrinutošću za fitosanitarnu sigurnost. Izvoznici kazahstanskih žitarica u Tursku i Europu već su se susreli s poteškoćama u tranzitu kroz Rusiju. Stručnjaci vjeruju da bi spor mogao eskalirati u veliki trgovinski sukob. Predstavnik ceha u Kazahstanu, Evgenij Karabanov vjeruje da bi situacija mogla dovesti do trgovinskog rata. “Naše vlasti imaju dvije mogućnosti: ili ukinuti zabranu uvoza ruske pšenice ili uvesti zabranu uvoza brašna, mliječnih proizvoda, mesa i drugih proizvoda. Međutim, vrijedi uzeti u obzir da bi kao odgovor moglo doći do zabrana tranzita ugljena, nafte i naftnih derivata. U drugom slučaju, izlazak iz Euroazijske ekonomske zajednice bio bi logičan korak koji će dovesti do njezina kraja”, citirala je agencija APK Novosti Karabanova. Prema njegovim riječima, ograničenja koja je Rusija uvela službeno su upozorenje da će Rusija strogo štititi svoje gospodarske interese.
U međuvremenu, Kazahstan očekuje veliku žetvu žitarica od oko 17 milijuna tona pšenice. Od te količine, dva milijuna tona bit će dovoljno za vlastite potrebe, a ostatak će se izvoziti, a očekuje se da će glavni kupci biti Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Afganistan i Kina. Voditeljica sektora u Centru za postsovjetske studije IMEMO RAS Elena Kuzmina izjavila je za Nezavisimaya Gazetu da trenutna situacija ne odgovara definiciji trgovinskog rata. “Problem je složen i nije počeo jučer, ali rješenje će se sigurno pronaći. Kazahstan mora preispitati svoju zabranu uvoza ruske pšenice i za domaće tržište i za tranzit, bez povećanja tranzitne tarife, kao što su sudionici kazahstanskog tržišta žitarica inzistiraju”, naglasila je.
Prema riječima analitičarke, konkurencija između proizvođača žitarica sprječava povratak situacije u normalu. Tijekom pandemije 2020., Kazahstan je prestao izvoziti svoje žitarice u zemlje srednje Azije, a Rusija je zauzela njegovo mjesto što je Kazahstanu otežalo povratak na ovo tržište.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 01:51
Euroazijska ekonomska unija
Uspon Kine kao glavnog trgovinskog partnera navodi se kao potencijalni razlog za gubitak kontrole Rusije nad srednjoazijskim gospodarstvima. Unija se smatra načinom da se uravnoteži rastuća kineska trgovina u središnjoj Aziji i Istočnom partnerstvu Europske unije.
Zbog nesuglasica s najvećom članicom Euroazijske ekonomske unije, Rusijom, Europska unija službeno ne priznaje Euroazijsku ekonomsku uniju.
Euroazijska ekonomska unija uglavnom koristi svoju industriju oružja, sirovine, rezerve plina i nafte, i željeznice kao svoju ključnu imovinu za trgovinu s inozemstvom.
Kina u usponu sve je više zainteresirana za središnju Aziju i Euroazijsku ekonomsku uniju. Analitičari uniju vide kao potencijalni način na koji bi Kina mogla olakšati svoja ulaganja u regiji. Povijesno gledano, Kina je imala bliske ekonomske veze s mnogim zemljama diljem Euroazije. Željeznice prevoze robu iz Kine u Europsku uniju kroz Kazahstan i Rusiju.
Iran je također nastojao diverzificirati svoje gospodarstvo, videći EAEU i Kinu kao ključne gospodarske partnere. Odnosi između Rusije i Irana su se pojačali jer su obje zemlje pod američkim sankcijama i traže nove trgovinske partnere
Nakon 1. siječnja 2015. članice EAEU-a nemaju pravo samostalno sklapati sporazume o slobodnoj trgovini robom jer su svoje ovlasti prenijele na nadnacionalnu razinu prema Ugovoru o Euroazijskoj ekonomskoj uniji.
Uspon Kine kao glavnog trgovinskog partnera navodi se kao potencijalni razlog za gubitak kontrole Rusije nad srednjoazijskim gospodarstvima. Unija se smatra načinom da se uravnoteži rastuća kineska trgovina u središnjoj Aziji i Istočnom partnerstvu Europske unije.
Zbog nesuglasica s najvećom članicom Euroazijske ekonomske unije, Rusijom, Europska unija službeno ne priznaje Euroazijsku ekonomsku uniju.
Euroazijska ekonomska unija uglavnom koristi svoju industriju oružja, sirovine, rezerve plina i nafte, i željeznice kao svoju ključnu imovinu za trgovinu s inozemstvom.
Kina u usponu sve je više zainteresirana za središnju Aziju i Euroazijsku ekonomsku uniju. Analitičari uniju vide kao potencijalni način na koji bi Kina mogla olakšati svoja ulaganja u regiji. Povijesno gledano, Kina je imala bliske ekonomske veze s mnogim zemljama diljem Euroazije. Željeznice prevoze robu iz Kine u Europsku uniju kroz Kazahstan i Rusiju.
Iran je također nastojao diverzificirati svoje gospodarstvo, videći EAEU i Kinu kao ključne gospodarske partnere. Odnosi između Rusije i Irana su se pojačali jer su obje zemlje pod američkim sankcijama i traže nove trgovinske partnere
Nakon 1. siječnja 2015. članice EAEU-a nemaju pravo samostalno sklapati sporazume o slobodnoj trgovini robom jer su svoje ovlasti prenijele na nadnacionalnu razinu prema Ugovoru o Euroazijskoj ekonomskoj uniji.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 02:33
Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je da je ćirilica ugrožena i istakao mogućnost uvođenja dvoazbučne tastature u javnom sektoru.
Selaković: Ćirilica ugrožena, mogućnost uvođenja dvoazbučne tastature u javnom sektoru
Selaković: Ćirilica ugrožena, mogućnost uvođenja dvoazbučne tastature u javnom sektoru
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 02:51
Rasprave među turskim državama o formuliranju zajedničke latinice počele su početkom 1990-ih.
Pritisak da se to učini dobio je zamah jer je Turska vidjela priliku za razvoj bližih veza sa etnički i jezično bliskim nacijama Azerbajdžanom, Kazahstanom, Kirgistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom u postsovjetskoj eri.
Pritisak da se to učini dobio je zamah jer je Turska vidjela priliku za razvoj bližih veza sa etnički i jezično bliskim nacijama Azerbajdžanom, Kazahstanom, Kirgistanom, Turkmenistanom i Uzbekistanom u postsovjetskoj eri.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 03:55
Baš lijepo.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 04:15
Odnosi između Rusije i Kazahstana uglavnom su stabilni. Ipak, ispod površine, dogodio se značajan razvoj događaja nakon ruske invazije Ukrajine u punom opsegu. Kazahstan, koji se nekoć doživljavao kao neformalni produžetak Rusije, doživio je promjene poput značajnog porasta antiimperijalističkog raspoloženja, aktivnog angažmana u naporima za izgradnju nacije i distanciranja vlasti u Astani od potpore ratu.
Od sveobuhvatne invazije na Ukrajinu Kazahstan je uvelike pogođen rastućim pozivima za dekolonizaciju i derusifikaciju.
Rat u Ukrajini postaje tinjajući, zamrznuti sukob. Ruska ekonomija je pregrijana, ali stabilna, uglavnom može izdržati zapadne sankcije. Rusija nastavlja balansirati u odnosima s Kazahstanom, dopuštajući kazahstansku multi-vektornost prihvaćajući svoj ograničeni kapacitet da pomogne Kazahstanu u gospodarskom prosperitetu, dok još uvijek zadržava dominantnu kulturnu i vojnu ulogu u regiji. Rusija prešutno dopušta povećanje kineskog gospodarskog utjecaja dok gradi bliže veze s Pekingom kako bi se suprotstavila Zapadu. U isto vrijeme, Rusija i Kazahstan još uvijek ekonomski ovise jedna o drugoj, pri čemu Astana igra važnu ulogu u omogućavanju Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije. Kratkoročno do srednjoročno (jedna do pet godina), smatramo da je ovo najvjerojatniji scenarij.
Rusija je zaokupljena svojim ratom u Ukrajini i teškim gospodarskim problemima kod kuće. Kazaški nacionalni identitet jača promicanjem politika koje se tiču kazahstanskog jezika, kulture i povijesti. Kina, Turska, zemlje Zaljeva i zapadne države povećavaju suradnju s Kazahstanom. Astana se s vremenom udaljava od energetske ovisnosti o Rusiji. Kazahstan pristaje na dogovor s Kinom o izgradnji transkaspijskog plinovoda koji zaobilazi Rusiju. Moskva se ne može miješati, zanemarujući srednjoazijsku regiju u korist fokusiranja na Ukrajinu i rješavanja problema kod kuće. Dugoročno gledano (deset godina i više), smatramo da je ovo najmogućiji scenarij.
Ako se rat u Ukrajini nastavi i Rusija nastavi gubiti krv i blago na bojnom polju, postoji mogućnost da više reakcionarnih snaga preuzme vlast. Iako bi većinom bio fokusiran na Ukrajinu, ovaj bi novi režim pokušao Kazahstan približiti svojoj sferi utjecaja. Moskva bi počela stabilnije koristiti pristup mrkve i batine. Prethodni prekidi protoka nafte ili ograničenja operacija koja su utjecala na Kaspijski naftovodni konzorcij bila bi nova norma. Mogla bi doći do agresivnije propagandne kampanje za promicanje separatizma među Rusima u sjevernom Kazahstanu. Dugoročno se ne može isključiti aneksija teritorija i potpuna invazija.
S obzirom na sve nestabilniju i moguće nepredvidljiviju Rusiju, Kazahstan bi mogao razviti veze s drugim regionalnim državama kako bi uravnotežio moguće nove prijetnje koje dolaze iz Rusije. Međutim, Kazahstan će nastaviti održavati bliske veze s Kremljom kako bi spriječio bilo kakvu neprijateljsku reakciju Rusije.
Mapiranje scenarija za buduće odnose Rusije i Kazahstana
Od sveobuhvatne invazije na Ukrajinu Kazahstan je uvelike pogođen rastućim pozivima za dekolonizaciju i derusifikaciju.
Rat u Ukrajini postaje tinjajući, zamrznuti sukob. Ruska ekonomija je pregrijana, ali stabilna, uglavnom može izdržati zapadne sankcije. Rusija nastavlja balansirati u odnosima s Kazahstanom, dopuštajući kazahstansku multi-vektornost prihvaćajući svoj ograničeni kapacitet da pomogne Kazahstanu u gospodarskom prosperitetu, dok još uvijek zadržava dominantnu kulturnu i vojnu ulogu u regiji. Rusija prešutno dopušta povećanje kineskog gospodarskog utjecaja dok gradi bliže veze s Pekingom kako bi se suprotstavila Zapadu. U isto vrijeme, Rusija i Kazahstan još uvijek ekonomski ovise jedna o drugoj, pri čemu Astana igra važnu ulogu u omogućavanju Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije. Kratkoročno do srednjoročno (jedna do pet godina), smatramo da je ovo najvjerojatniji scenarij.
Rusija je zaokupljena svojim ratom u Ukrajini i teškim gospodarskim problemima kod kuće. Kazaški nacionalni identitet jača promicanjem politika koje se tiču kazahstanskog jezika, kulture i povijesti. Kina, Turska, zemlje Zaljeva i zapadne države povećavaju suradnju s Kazahstanom. Astana se s vremenom udaljava od energetske ovisnosti o Rusiji. Kazahstan pristaje na dogovor s Kinom o izgradnji transkaspijskog plinovoda koji zaobilazi Rusiju. Moskva se ne može miješati, zanemarujući srednjoazijsku regiju u korist fokusiranja na Ukrajinu i rješavanja problema kod kuće. Dugoročno gledano (deset godina i više), smatramo da je ovo najmogućiji scenarij.
Ako se rat u Ukrajini nastavi i Rusija nastavi gubiti krv i blago na bojnom polju, postoji mogućnost da više reakcionarnih snaga preuzme vlast. Iako bi većinom bio fokusiran na Ukrajinu, ovaj bi novi režim pokušao Kazahstan približiti svojoj sferi utjecaja. Moskva bi počela stabilnije koristiti pristup mrkve i batine. Prethodni prekidi protoka nafte ili ograničenja operacija koja su utjecala na Kaspijski naftovodni konzorcij bila bi nova norma. Mogla bi doći do agresivnije propagandne kampanje za promicanje separatizma među Rusima u sjevernom Kazahstanu. Dugoročno se ne može isključiti aneksija teritorija i potpuna invazija.
S obzirom na sve nestabilniju i moguće nepredvidljiviju Rusiju, Kazahstan bi mogao razviti veze s drugim regionalnim državama kako bi uravnotežio moguće nove prijetnje koje dolaze iz Rusije. Međutim, Kazahstan će nastaviti održavati bliske veze s Kremljom kako bi spriječio bilo kakvu neprijateljsku reakciju Rusije.
Mapiranje scenarija za buduće odnose Rusije i Kazahstana
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Re: Zajedničko latinično pismo za pet država: Utjecaj Turske
by RayMabus 5/10/2024, 04:21
Rusija je zaokupljena svojim ratom u Ukrajini i teškim gospodarskim problemima kod kuće. Kazaški nacionalni identitet jača promicanjem politika koje se tiču kazahstanskog jezika, kulture i povijesti. Kina, Turska, zemlje Zaljeva i zapadne države povećavaju suradnju s Kazahstanom.
Neće ćirilicu.
Neće ćirilicu.
RayMabus- Posts : 184105
2014-04-11
Similar topics» Trio 'fantastikus' drpiga Ivo,luka i Stipe uputili zajednicko pismo drzavnom vrhu
» Fenomen Hercegovina : Nije država, ali je u sportu jača i od većih država
» Masovan bijeg gejeva iz Rusije, država istočne Europe ali i iz drzava bivše ex yu na Zapad.
» Što je zajedničko Senfu i Obuljen Koržinek:'Antikapitalizam i queer'
» Što je zajedničko hrvatskim desničarima i četnicima?Puno toga
» Fenomen Hercegovina : Nije država, ali je u sportu jača i od većih država
» Masovan bijeg gejeva iz Rusije, država istočne Europe ali i iz drzava bivše ex yu na Zapad.
» Što je zajedničko Senfu i Obuljen Koržinek:'Antikapitalizam i queer'
» Što je zajedničko hrvatskim desničarima i četnicima?Puno toga
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum