Mali Švaba i Japanac jedu govna

Švabo u Kini prodaje auta na naftu a Kina je gusto naseljena uz more i tamo je najveće tržište.

Oni njemu carine na e-autiće a on njima propise o zagađenju u urbanim sredinama na motore s fosilnim gorivom i samo vidiš kako mali Švaba više ne prodaje šest miljona auta u Kini godišnje ( 20% ukupnog kineskog tržišta ) jer ih nitko ne kupuje zbog tih strogih eko propisa koje će uvesti kineska komunistička vlada.

Japan također u Kini drži 20% tržišta a to je šest miljona prodanih i proizvedenih auta tamo godišnje i isto nisu e-autići nego ovi na naftu.

Od 2020. kineska je automobilska industrija ušla u fazu koju obilježava sazrijevanje i napredak tehnologije među lokalnim proizvođačima. Kao rezultat toga, došlo je do značajnog povećanja tržišnog udjela domaćih proizvođača na domaćem tržištu.

Prema podacima China Passenger Car Association (CPCA), u prvoj polovici 2020. tržišni udio lokalnih marki na kineskom automobilskom tržištu iznosio je nešto više od 30 posto, a njemački i japanski brendovi tada su iznosili oko 30 posto i 25 posto. 

Dvije godine kasnije, u listopadu 2022., udio lokalnih marki automobila u Kini dosegnuo je 51,53 posto. Bilo je to prvi put u povijesti da je mjesečni udio lokalnih marki automobila u Kini premašio 50 posto. Nasuprot tome, dominacija stranih marki postupno opada. Udio njemačkih marki pao je na 19,25 posto, a japanskih na 18,94 posto u listopadu 2022. Tijekom 2023. tržišni udio lokalnih marki ostao je na oko 50 posto.

U svibnju 2023., Zhu Huarong, predsjednik Changan Automobilea, predvidio je da će se "u sljedeće 2-3 godine konzervativno procijeniti da će se 60%-70% marki suočiti sa zatvaranjem i prijenosom."

U kolovozu 2023. predsjednik i glavni izvršni direktor BYD- a Wang Chuanfu pozvao je lokalne kineske proizvođače automobila da se "ujedine" kako bi preuzeli strane proizvođače, kao odgovor na žestoki rat cijena na kineskom tržištu tijekom 2023.

Od kraja 2022. kineska automobilska industrija doživjela je značajan rat cijena koji je karakteriziralo agresivno smanjenje cijena od strane proizvođača automobila kako bi privukli kupce i povećali tržišni udio, usred gospodarskog usporavanja i proizvodnog viška kapaciteta.

Tržišna dinamika u Kini također je dovela do prevelikog kapaciteta, posebno u električnim vozilima, što je potaknulo kineske proizvođače automobila da povećaju izvoz i prodaju u inozemstvu.

U svibnju 2023., Zhu Huarong, predsjednik Changan Automobilea, predvidio je da će se "u sljedeće 2-3 godine konzervativno procijeniti da će se 60%-70% marki suočiti sa zatvaranjem i prijenosom."

U kolovozu 2023. predsjednik i glavni izvršni direktor BYD- a Wang Chuanfu pozvao je lokalne kineske proizvođače automobila da se "ujedine" kako bi preuzeli strane proizvođače ( mali Švaba i Japanac ), kao odgovor na žestoki rat cijena na kineskom tržištu tijekom 2023.

Kina poziva na širu ulogu BRICS-a dok zapadne sankcije rastu

Peking želi da blok zaštiti gospodarstva u razvoju i proširi globalno upravljanje

Kina je pozvala blok nacija BRICS-a da preuzme veće odgovornosti i uspostavi se kao uključiv u svijet, rekao je u utorak ministar vanjskih poslova Wang Yi, nakon zapadnih sankcija i trgovinskih ograničenja nametnutih zemlji.

Mnoge kineske tvrtke suočene su sa zapadnim sankcijama zbog njihove podrške ruskom ratu u Ukrajini, a Europska komisija će ovaj tjedan objaviti carine na kineska električna vozila u pokušaju da zaštiti europske proizvođače automobila.

Kina poziva na širu ulogu BRICS-a dok zapadne sankcije rastu

Indija će ostati najbrže rastuće veliko gospodarstvo 2024., kaže Svjetska banka

Indija će, unatoč projiciranom usporavanju ove godine, i dalje biti najbrže rastuće veliko gospodarstvo na svijetu, navodi se u najnovijem izvješću Svjetske banke o izgledima za globalno gospodarstvo.

Predviđa se da će najmnogoljudnija nacija svijeta ove godine porasti za 6,6%, što je pad u odnosu na 8,2% 2023., zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji i porastu ulaganja. Rast Indije čini južnu Aziju najbrže rastućom regijom, navodi Svjetska banka u izvješću objavljenom u utorak.

Prošle godine je u Europi prodano oko 300.000 potpuno električnih automobila proizvedenih u Kini, u usporedbi sa 150.000 u 2021. godini, prema nedavnom istraživanju Rhodium Groupa.

Očekuje se da će Europska komisija objaviti rezultate istrage o podršci Pekinga domaćoj industriji električnih vozila, s mogućim povećanjem tarifa na oko 30 posto s trenutnih 10 posto.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen prošle godine je upozorila na poplavu jeftinih električnih vozila čije su cijene umjetno snižene kineskim državnim subvencijama.

Na primjer, BYD kaže da će sljedeće godine početi prodavati svoj kompaktni električni automobil Seagull u Europi po cijeni manjoj od 20.000 eura, iako se Seagull u Kini prodaje za oko 10.000 eura, što znači da ima puno prostora za manevar u cjenovnom ratu. BYD je prošle godine pretekao Teslu kao najveći svjetski proizvođač električnih vozila.

Europa u panici zbog superjeftinih kineskih auta. Sprema se veliki odgovor

Njemački diplomati ovih dana imaju pune ruke posla. Nakon što je Bruxelles najavio da će povećati tarife na kineska električna vozila, Peking je burno reagirao i obećao uzvratiti istom mjerom. Berlin se zatim našao u nimalo poželjnoj situaciji. S jedne strane mora pokazati da podržava Bruxelles, a s druge strane ne želi previše razljutiti Kinu koja bi mogla udariti na njemačku automobilsku industriju kao oblik odmazde.

Bilo je jasno da će EU kad-tad uvesti carine na kineska električna vozila, pogotovo nakon što je SAD učinio to isto u svibnju. Uvoz kineskih električnih vozila u Europu ozbiljno je porastao u posljednjih nekoliko godina: više je nego udvostručen između 2021. i 2023., na ukupno 430.000 vozila godišnje, u vrijednosti od deset milijardi eura, procjenjuje Institut za međunarodnu ekonomiju Peterson. Danas svaki peti prodani električni automobil u EU dolazi iz Kine. S druge strane, EU izvozi zanemariv broj e-vozila u Kinu, što je u Bruxellesu stvorilo zabrinutost da će domaća industrija propasti.

Europske tarife na kineska e-vozila stupit će na snagu 5. srpnja. Od tog datuma kineske tvrtke morat će plaćati carine do 38,1 posto na električne automobile koje uvoze u Europu. Međutim, oni koji su surađivali s Europskom komisijom u istrazi, plaćat će nešto niže carine. Primjerice, vozila marke BYD koja su dosad stajala 30 tisuća eura, od sljedećeg će mjeseca poskupjeti za oko 5200 eura.

Nove tarife mogle bi dovesti do trgovinskog rata između EU i Kine u kojem će najviše ispaštati Njemačka. Peking je, naime, već najavio da planira uvesti carine od 25 posto na uvezene automobile s velikim motorima. Takav bi potez posebno naštetio njemačkim proizvođačima automobila Mercedes-Benzu i BMW-u.

Zasad nema detalja o tome kakve bi to točno mjere bogate zemlje mogle uvesti Kini, vjerojatno zato što se među sobom još ne mogu dogovoriti koliko bi se snažno trebale suprotstaviti Pekingu. Olaf Scholz i Emmanuel Macron će sasvim sigurno blokirati svaki pokušaj nametanja oštrih mjera, koji bi mogli dovesti do kineske odmazde koja će naštetiti njihovim ekonomijama.

Bilo je jasno što će se dogoditi: Bruxelles ne odstupa ni milimetra, Berlin hoda po jajima, 5. srpnja kreće nova era!