Re: Razmišljanja

by red wolf Thu 6 Oct - 20:10

Triny wrote:Kad stavim naočale stvari izgledaju drugačije da.

Ovo je zapravo dobro...Ali, zamijenimo ovo ''naočale'' s tvojim mislima...Tada imaš šanse preuzeti vlast nad svojim umom...A to znači i da ćeš imati vlast nad svojom stvarnošću...

by Trinity Thu 6 Oct - 20:13

red wolf wrote:
Triny wrote:Kad stavim naočale stvari izgledaju drugačije da.
Ovo je zapravo dobro...Ali, zamijenimo ovo ''naočale'' s tvojim mislima...Tada imaš šanse preuzeti vlast nad svojim umom...A to znači i da ćeš imati vlast nad svojom stvarnošću...

I to je zapravo točno. Tko vlada svojim mislima vlada svojom stvarnošću.

by red wolf Thu 6 Oct - 20:15

Triny wrote:
red wolf wrote:
Triny wrote:Kad stavim naočale stvari izgledaju drugačije da.
Ovo je zapravo dobro...Ali, zamijenimo ovo ''naočale'' s tvojim mislima...Tada imaš šanse preuzeti vlast nad svojim umom...A to znači i da ćeš imati vlast nad svojom stvarnošću...
I to je zapravo točno. Tko vlada svojim mislima vlada svojom stvarnošću.

Pa zašto onda ne vladate svojom stvarnošću?...Od svih ljudi na Zemlji, samo jedan mali broj je dovoljan je da vas ''probudi''...Nažalost, oni se nisu probudili. A sad je kasno...

by Trinity Thu 6 Oct - 20:20

Malce smo inertni i komotni.

by red wolf Thu 6 Oct - 20:22

Triny wrote:Malce smo inertni i komotni.

O ubrzati ćete se uskoro...Do danas Zemlju niste shvaćali kao živo biće...Sad kada osjetite njen bijes, bit će vam sve jasnije...

by Trinity Thu 6 Oct - 20:28

E jbga...a baš nam je dobro krenulo...

by red wolf Thu 6 Oct - 20:29

Triny wrote:E jbga...a baš nam je dobro krenulo...

Malo ste bili subjektivni pritom...

by Trinity Thu 6 Oct - 20:38

Ufff...ja mislila na naš današnji razgovor...

by red wolf Thu 6 Oct - 20:40

Triny wrote:Ufff...ja mislila na naš današnji razgovor...

Gledaj, ja te uvijek ovdje podržavam...

by Trinity Thu 6 Oct - 20:50

Pa dobro, ja tebe ne baš uvijek...

by red wolf Thu 6 Oct - 20:52

Triny wrote:Pa dobro, ja tebe ne baš uvijek...

Nebitno...

by red wolf Sat 8 Oct - 22:05

Kada molite, morate vjerovati...Kada vizualizirate, morate vjerovati...Kada molite, morate vjerovati da vam je molitva već uslišana...Kada vizualizirate, morate osjetilno biti već u takvom stanju...

by red wolf Sun 23 Oct - 14:54

Iako je privilegija živjeti danas ( život sam po sebi je privilegija ), isto tako to znači živjeti u vremenu i mjestu gdje će sve vrijednosti, moralne i duhovne, doživjeti svoj fijasko...

by Guest Tue 1 Nov - 20:04

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na blagdan Svih svetih u crkvi Krista kralja na zagrebačkom Mirogoju istaknuo je kako nije teško zaključiti da su hrvatski sveci od početaka do kardinala Stepinca snažno opečatili hrvatski identitet.

“Nije moguće pisati povijest odgoja i obrazovanja bez doprinosa hrvatskih svetaca”, rekao je zagrebački nadbiskup dodavši kako je njihov doprinos snažno opečatio hrvatski identitet.

Naglasio je i kako Crkva u današnjem blagdanu nudi vječni život.

Svi sveti nadilaze pogled na čovjeka kao građanina svijeta, napomenuo je kardinal Bozanić dodavši kako oni nude odgovor o konačnom smislu ljudskoga života.

Na blagdan Svih svetih zborna molitva euharistije ukratko opisuje što se slavi toga dana: “Svemogući vječni Bože, danas zajedno slavimo zasluge svih svetih. Molimo te: što je više zagovornika, udijeli nam i veće obilje svoga milosrđa”. Ulazna pjesma, pak, poziva na radost: “Radujmo se svi u Gospodinu! Svetkujmo blagdan u čast svih svetih: njihovu se blagdanu raduju anđeli i zajedno s njima slave Sina Božjega”.
Liturgija pokazuje kako 1. studenoga nije tužni dan, dan za crninu, jer je sve usmjereno slavlju živih koji su dio nebeske Crkve i kojima se raduju anđeli. U taj se dan smještaju svi pokojnici svetačkoga života za koje se nisu vodili postupci kanonizacije, a u zemaljskom su životu ostavili svetački trag i uzor za nasljedovanje.

Prema kršćanskom vjerovanju, smrću su prešli u vječni život, što ne znači prestanak postojanja, već trajanje na drukčiji način, trajanje duše koja Boga gleda, dok tijelo čeka uskrsnuće u Posljednji dan.

Ovim blagdanom, slavimo tako zapravo naše žive kao članove nebeske Crkve, koja je putujućoj Crkvi suputnica i dio je jedne cjeline.

http://narod.hr/kultura/kardinal-bozanic-hrvatski-sveci-obiljezili-hrvatski-identitet

by red wolf Mon 21 Nov - 19:41

Sve što je potrebno za promjenu svijeta koji vas okružuje ste VI. I nitko više.

by Guest Fri 25 Nov - 15:37

mislim da je ljubav najvažnija.. i mogućnost opraštanja također.. i što je još teže - mogućnost traženja oprosta.. kad smognete snage tražiti oprost od onoga koga ste povrijedili pobijedili ste sami sebe - to je onaj mač o kojem govori Isus - kraljevstvo Božje dolazi sa silom ....

by red wolf Wed 30 Nov - 20:33

Ako je postojalo vrijeme kad trebate biti ''svjetlo'' u mraku, onda je to ovo vrijeme...

by red wolf Wed 30 Nov - 20:34

Morate ujediniti ''misao''...Morate postati ''jedno''...Tada ćete biti jaki. Tada ćete donijeti ''promjenu''.

by Maria Thu 1 Dec - 15:00

čovjek može samo sebe promijeniti i to teško..ali dobro, ako promijeni sebe promijenio je već i svijet :)

by Guest Thu 1 Dec - 16:45

Maria wrote:čovjek može samo sebe promijeniti i to teško..ali dobro, ako promijeni sebe promijenio je već i svijet :)

da, mijenjamo uglavnom navike i obrasce ponasanja. izvanjske promjene idju lakse dok one de profundis idju teze ili nikako.

by Guest Sun 4 Dec - 20:01

http://www.ks.hr/vjera-zlih-duhova

Ova knjiga nije tek dio traktata iz demonologije. Ona pokušava potaknuti na razmišljanje o samom ishodištu logike zla, kako bismo se s njime spremnije hvatali u koštac izvan samih sebe i usred, ili unutar sebe. Knjiga je, dakle, mali časoslov o borbi (i ranjivosti), da tako kažemo, ona je poduka iz ka(ra)tekizma kako bismo se naučili trčati poput sv. Pavla – da uprazno ne mlatimo vjetar (1 Kor 9,27). Da naša borba sa zlom ne bude promašena. Jer nismo spoznali kako nam je pravi Neprijatelj – blizu, kako vjerujemo – njegovom vjerom.
Hadjadj se trudi opisati tip vjere koja je sušta suprotnost vjeri zlih duhova. Kao što je napisao sjajnu knjigu o značenju i dubini spolova, na sličan način on se u ovom djelu bavi pitanjem istinske, evanđeoske vjere. U svome stilu, osjećajem filozofa, ulazi u hermeneutiku i egzegezu, koristi dobra književna djela u kojima se raspreda razapetost čovjeka između naslućene mogućnosti nutarnje cjelovitosti i smisla ljudskog bića okrenutog drugome i njegova nemira u pogubnome sebičnom okretanju sebi i vlastitoj samodostatnosti. »Hvala ti, Bože, što nisam kao drugi …«

U ovoj knjizi autor se ne bavi izravno teologalnom vjerom, nego – vjerom vragova, vražjom ili đavoljom vjerom. Kao polazište uzima slabo poznatu Jakovljevu poslanicu i nadugo razmatra iz nje redak: Ti vjeruješ da je jedan Bog? Dobro činiš! I đavli vjeruju, i dršću (Jak 2,19). Zatim se pita u čemu je oštra razdjelnica između vjere Isusove, odnosno istinske vjere i vjere vragova? Iz svih raščlambi i razmatranja proizlazi da je istinska vjera bezuvjetno povjerenje u Boga. Da ona, za razliku od vjere zloduha, nije samodostatna i ohola, nego ponizna i puna dobrote, uvijek potrebna drugoga i otvorena mogućem dobru u sebi i u drugome, trajno i ustrajno obilježena plodovima ljubavi i milosrđa. To nije vjera oholih farizeja i pismoznanaca, nego vjera poniznog carinika i raskajanih grešnika, bludnica … Suprotno tomu, vjera vragova je samodostatna i ohola, nemilosrdna. Ona je zla jer stvorenje lišava bitka. Ona osiromašuje onoga koji je ima, a osiromašuje i druge jednostavno zato što nema ljubavi. Vjera vragova, kako glasi podnaslov knjige, premašeni je i stoga prevladani ateizam. No zapravo je nešto mnogo gore i pogibeljnije od samog ateizma. Tragično stanje u kojem mirno žive mnogi vjernici »pravednici«.
(dr. sc. J. Balabanić)

by Sponsored content