Tajanstvena vojna misija: Mađari samostalno šalju vojnike u Afriku

Za nekoliko sedmica mađarske oružane snage trebale bi započeti misiju za koju se mnogi pitaju koja je njezina svrha. Do 200 mađarskih vojnika na proljeće će biti poslano u Čad - ogromnu državu u središnjoj Africi u kojoj mladi vođa hunte na sve trikove pokušava osigurati svoju vlast i u kojoj Mađarska nema očitih interesa.

Čad je jedan od rijetkih preostalih saveznika Zapada u Sahelu, gdje su vojske posljednjih godina preuzele vlast u brojnim zemljama i potom se udružile s Rusijom. Dok su se francuske i evropske trupe morale povući iz drugih zemalja, oko 1.000 Francuza i dalje je stacionirano u Čadu.

Mađarska ima malo iskustva u Africi, nema povijesnih veza s Čadom i, barem za sada, malo ekonomskog interesa za Sahel. To je ujedno i prva neovisna vojna misija ikada za ovu istočno-srednjoevropsku zemlju. Do danas su se takve misije odvijale s multinacionalnim mandatom - na primjer na Kosovu ili u okviru sada zatvorene evropske radne grupe u Maliju.

U Čadu će pak Mađari djelovati prema bilateralnom sporazumu, što povećava opasnost za vojnike u slučaju problema, ističe Andras Racz. To je vrlo, vrlo neobično, kaže stručnjak za sigurnosnu politiku u srednjoj i istočnoj Evropi pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose. U nestabilnim uslovima, poput onih u Čadu, ili pošaljete jak kontingent ili ga uopće ne pošaljete.

Zbog toga je misija kontroverzna u mađarskim vojnim krugovima, prenose nevladini mediji. Nedostaje lokalnog znanja, iskustva u rješavanju komplikovanih etničkih sukoba, a čak i komunikacija može biti prepreka u frankofonoj zemlji.

U mađarskim medijima se špekulira da bi se, u pozadini loših odnosa s Njemačkom otkako je Olaf Scholz postao kancelar, operacija mogla iskoristiti za podršku Francuskoj i predsjedniku Emmanuelu Macronu. Ali to bi u najboljem slučaju bila simbolična gesta, objašnjava Racz. "200 vojnika neće ništa promijeniti u Čadu".

Tajanstvena vojna misija: Mađari samostalno šalju vojnike u Afriku, Orbanov sin stoji iza svega

Naftna industrija u Čadu

Godine 2016. čadski sud naplatio je Exxonu kaznu od 74 milijarde dolara, iznos koji je sedam puta veći od veličine gospodarstva Čada, zbog navodnog neplaćanja tantijema. Sljedeće godine Exxon je riješio spor i uspio zadržati svoju dozvolu za istraživanje.

Godine 2023. vlada Čada nacionalizirala je svu imovinu i prava, uključujući dozvole za ugljikovodike i odobrenja za istraživanje i proizvodnju, koja su pripadala podružnici Exxon Mobila.

Proizvodnja nafte u Čadu dovela je do značajnog nepredviđenog novca za vladu te zemlje, od čega je velik dio nestao zbog korupcije ili je iskorišten za kupnju vojnog oružja i financiranje sukoba. Godine 2006., nakon što je Svjetska banka zamrznula račun prihoda Čada od nafte zbog toga što zemlja nije koristila novac za razvoj, Déby je rekao francuskim novinama: "Kupit ćemo oružje. Učinit ćemo to otvoreno."

Naftna industrija u Čadu


Karta stabla izvoza Čada iz 2012. pokazuje da je većina izvoza zemlje povezana s naftom

Nije baš teško skužit šta on traži u Čadu.

Nije dao da mađarski novac završi u Ukrajini pa je onda tu svotu dao Čadu a očito je šta je dobio zauzvrat ispod stola za te pare.

Naftu.

Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova i trgovine, rekao je da Mađarska pokreće sveobuhvatnu shemu suradnje s Čadom s ciljem jačanja sigurnosti i stabilnosti Sahela, razvoja gospodarstva i upravljanja temeljnim uzrocima migracija.

Ministar Szijjártó rekao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji održanoj sa svojim kolegom Mahamatom Salehom Annadifom da je svijet ušao u "eru opasnosti", s mnogim krizama povezanim s terorizmom, koji je povezan s valovima masovne ilegalne migracije. Terorizam i migracija, dodao je, formirali su "začarani krug", tvrdeći da je prvi temeljni uzrok potonjeg i da bi se u migracijske valove mogli infiltrirati potencijalni teroristi. „Zato je jedna od stalnih ozbiljnih prijetnji s kojima se suočava Europska unija da će valovi masovne ilegalne migracije postati još teži“, rekao je ministar Szijjártó. Rekao je da terorizam predstavlja još veću prijetnju u Africi, dok brzi rast stanovništva na kontinentu predstavlja ozbiljne ekonomske izazove. Napomenuo je da se predviđa da će stanovništvo Afrike porasti za 750 milijuna u sljedećih 20 godina. “To znači da je glavno pitanje s europske točke gledišta možemo li mi Europljani Africi pružiti potrebnu pomoć da se uspješno suprotstavi sve ozbiljnijoj terorističkoj prijetnji i mogu li afričke zemlje razviti svoja gospodarstva do te mjere da to mogu brzo održati sve veći broj stanovnika na kontinentu”, rekao je ministar.

Ministar Szijjártó rekao je da je Sahel jedno od najproblematičnijih područja Afrike i izvor migracijskih valova prema Europi. "Moramo također vidjeti da će to značiti velike probleme i za Sahel i za Europu, ako Bruxelles ne promijeni svoju promigrantsku politiku", dodao je. Pozdravio je "iznimnu stabilnost" Čada, istaknuvši da je ta zemlja Sahel spremna intenzivirati suradnju s EU-om i ulaže velike napore u borbi protiv terorizma. Mađarska i Čad su stoga odlučili pokrenuti sveobuhvatan program suradnje čiji je cilj promicanje stabilnosti regije Sahel i obuzdavanje migracijskih valova, rekao je ministar Szijjártó. Cilj je, dodao je, bio poboljšati sigurnosnu situaciju u Čadu i Sahelu te pridonijeti gospodarskom rastu kako bi se što učinkovitije moglo upravljati temeljnim uzrocima migracija. Mađarska će otvoriti diplomatsko predstavništvo u N'Djameni s otpravnikom poslova koji će tu dužnost preuzeti sredinom ožujka, rekao je ministar, ističući rad centra za regionalni razvoj i humanitarnu pomoć koji je otvoren u glavnom gradu Čada 2014. siječnja. Mađarska je već osigurala 500 milijuna forinti (1,3 milijuna eura) pomoći za razvoj čadskog sustava skrbi za izbjeglice te je poslala medicinske timove i poslala lijekove kao pomoć kako bi poboljšala zdravstvene usluge u zemlji, rekao je, istaknuvši doprinos dodatnog financiranja u vrijednosti od 600 milijuna forinti za programe razvoja poljoprivrede. U tijeku su razgovori o pokretanju programa vezane pomoći vrijednog 150 milijuna dolara za promicanje sudjelovanja mađarskih tvrtki za upravljanje vodama u modernizaciji industrije upravljanja vodama u Čadu.

Govoreći o međunarodnim poslovima, ministar Szijjjártó je ustvrdio da su i Mađarska i Čad među zemljama koje se zalažu za mir i redovito na međunarodnim forumima pozivaju na mirno rješavanje oružanih sukoba. Što se tiče rata u Ukrajini, ministar je rekao da će Mađarska pokrenuti preraspodjelu 18 milijuna dolara vrijednog svog doprinosa Europskom mirovnom fondu za uspostavu obrazovnog centra u Čadu za obuku lokalnih vojnih časnika, a također će služiti cilju za razvoj sposobnosti obrambenih snaga te zemlje.

Mađarska će pokrenuti shemu suradnje s Čadom u borbi protiv migracija

Koje ovi priče za malu djecu priča. Nafta vas žulja a ne gladni crnci Afrike i izbjeglice.

Te izbjeglice ne triba spriječavat da prodru u Europu.

To sve triba natrpat u Njemačku i tamo na zapad Europe gdje su plaće veće.

Ministar Szijjártó rekao je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji održanoj sa svojim kolegom Mahamatom Salehom Annadifom da je svijet ušao u "eru opasnosti", s mnogim krizama povezanim s terorizmom, koji je povezan s valovima masovne ilegalne migracije. Terorizam i migracija, dodao je, formirali su "začarani krug", tvrdeći da je prvi temeljni uzrok potonjeg i da bi se u migracijske valove mogli infiltrirati potencijalni teroristi. „Zato je jedna od stalnih ozbiljnih prijetnji s kojima se suočava Europska unija da će valovi masovne ilegalne migracije postati još teži“, rekao je ministar Szijjártó. Rekao je da terorizam predstavlja još veću prijetnju u Africi, dok brzi rast stanovništva na kontinentu predstavlja ozbiljne ekonomske izazove. Napomenuo je da se predviđa da će stanovništvo Afrike porasti za 750 milijuna u sljedećih 20 godina. “To znači da je glavno pitanje s europske točke gledišta možemo li mi Europljani Africi pružiti potrebnu pomoć da se uspješno suprotstavi sve ozbiljnijoj terorističkoj prijetnji i mogu li afričke zemlje razviti svoja gospodarstva do te mjere da to mogu brzo održati sve veći broj stanovnika na kontinentu”, rekao je ministar.

Ministar Szijjártó rekao je da je Sahel jedno od najproblematičnijih područja Afrike i izvor migracijskih valova prema Europi. "Moramo također vidjeti da će to značiti velike probleme i za Sahel i za Europu, ako Bruxelles ne promijeni svoju promigrantsku politiku", dodao je.

Baš se fino kote. I onda kad se nakote onda malo klimatske pomijene , malo ratovi pa napravit glad i onda sve poslat na Evropu.

Ministar: U Njemačkoj trenutno 700.000 nepopunjenih radnih mjesta

Njemački ministar ekonomije i okoliša Robert Habeck kritikovao je sve učestalije štrajkove u zemlji čiji cilj je poboljšanje uslova rada. Kako navodi njemački list Der Spiegel, Habeck je u Berlinu izjavio da u zemlji ne mogu sebi priuštiti smanjenje radnog vremena. “U svakom slučaju, trenutno je previše štrajkova i propagande da se radi sve manje i manje, a mi to sebi trenutno ne možemo priuštiti”, rekao je Habeck. Ministar nije spominjao sporove u vezi s kolektivnim ugovorima.

Podsjetio je da u Njemačkoj trenutno ima 700.000 nepopunjenih radnih mjesta i da bi taj broj mogao porasti i na dva miliona zbog faktora kao što su starenje stanovništva i ekonomski rast, odnosno potreba za radnicima.

Orban bi trebao čitati Nostradamusa a ne se baviti iskrivljavanjem krive Drine.

Lijepo će to sve navalit i bit će kaos.

Lijepo potpuno uništit tu usranu Zapadnu Europu i njene usrane zapadne vrijednosti i završena rasprava.