Mali Đokica o životnom standardu u Hrvatskoj

Protraćena decenija: Hrvatska pri dnu EU
Hrvatska kao deo EU pripada u jedan od najrazvijenijih delova sveta, ali
unutar same EU postoje velike razlike.

Napredak države koja je manje razvijena od proseka EU se može videti kroz približavanje
standardu proseka EU, a nazadovanje kroz odmicanje od proseka.
Siromašnije države bi trebalo brže da napreduju prema proseku jer imaju veći rast
BDP-a i standarda, tj. lakše im je ekonomski da rastu po velikim stopama. Manje
razvijene zemlje EU se zadnjih godina približavaju proseku EU, kao i Hrvatska.

Stvarna potrošnja u Hrvatskoj je jedna od najmanjih u EU


Prema stvarnoj individualnoj potrošnji, korigovanoj za razliku u cenama (PPS), Hrvatska je
jedna od članica EU s najmanjim standardom. Samo dve države imaju manji standard prema
ovom pokazatelju, Mađarska i Bugarska. Hrvatska je na 76 posto proseka EU prema stvarnoj
individualnoj potrošnji, Mađarska na 71 posto, a Bugarska 69 posto. To su tri članice EU čije
stanovništvo ima najgori standard.
Stvarna individualna potrošnja je merilo koje se odnosi na sve proizvode i usluge koje domaćinstva
stvarno troše. Tačnije, obuhvata proizvode i usluge koje kupuju domaćinstva i usluge koje pruža
država (npr. zdravstvene i obrazovne usluge).Od Hrvatske su razvijenije Slovačka (77 posto),
Estonija (78 posto), Grčka (78 posto), Češka (83 posto), Poljska (87 posto) i Slovenija (87 posto),
između ostalih. Države s najvećim standardom u EU, mereno stvarnom individualizovanom
potrošnjom (PPP), su Luksemburg (138 posto), Nemačka (118 posto), Austrija (118 posto) i
Holandija (116 posto).

Čak i Turska ima bolji standard od Hrvatske


Zanimljiva je situacija s državama koje nisu članice EU. Veći standard od svih članica EU izuzev
Luksemburga imaju Norveška (127 posto proseka EU) i Island (119 posto proseka EU). Turska je
zadnjih decenija snažno ekonomski napredovala pa je 2022. zabeležila stvarnu individualnu potrošnju
veću od Hrvatske, 77 posto proseka EU. To je više od čak četiri članice EU.

Presporo dostizanje EU, druge države su pretekle Hrvatsku


Hrvatska se približava standardu proseka EU. 2000. je bila na 51 posto, 2008. 66 posto,
a 2022. 76 posto. Klasična konvergencija, fenomen da manje razvijene države mogu da ostvare
veće stope ekonomskog rasta i približavati se proseku razvijenih.
Ipak, postoje dva problema s putem Hrvatske prema proseku EU. Prvi je taj što su države koje su
polazile sa sličnog ili čak manjeg nivoa standarda puno brže napredovale, a drugo je činjenica
da se u razdoblju od 2008. do 2015. čak udaljavala od proseka standarda EU, sa 66 posto na 63 posto.
Hrvatska se na razinu od 66 posto proseka stvarne individualizirane potrošnje EU vratila tek 2018,
pa se može govoriti o ekonomski izgubljenoj deceniji Hrvatske.
Sporije dostizanje standarda EU i desetogodišnja stagnacija su doveli do toga da su države koje
su na početku ovog milenijuma imale manji standard do danas postale prosperitetnije.
To su Litvanija, koja je počela s 45 posto od proseka EU, a danas je 94 posto. Estonija je bila na 43,
a danas je na 78 posto. Turska s 43 na 77 posto. Posebno snažan rast standarda je imala Rumunija,
koja je nekada zaostajala 21 postotni bod za Hrvatskom, a 2022. je 10 postotnih bodova ispred.

Hrvatska je sama sebi kriva za spori rast standarda


Situacija u kojoj se našla Hrvatska, velikim delom vlastitom krivicom, dovela je do toga da je kroz 21. vek
relativno zaostajala za sličnim državama. Druge države su se jednostavno brže približavale standardu EU
iako je Hrvatska imala bolju početnu poziciju.
Rumunija, nekada daleko nerazvijenija zemlja, pretekla je po standardu Hrvatsku. Tri baltičke zemlje,
Poljska i Turska također.
To ne čudi s obzirom na to da je Hrvatska ekonomski propadala od 2008. do 2015. i izgubila deset godina
rasta standarda (na istom nivou 2008. i 2018.). Serija pogrešnih politika koju je obeležilo povećavanje
poreza, masovno zaduživanje i održavanje radnih mjesta u javnom sektoru.
Pogrešne ekonomske politike se plaćaju relativnim zaostajanjem i dugogodišnjim iseljavanjem.
Zbog strukture privrede, u kojem turizam čini otprilike petinu, standard u Hrvatskoj primarno zavisi od toga
hoće li Nijemci, Austrijanci i Italijani moći da letuju određene godine.
A to nije situacija na kojoj se bilo koja država obogatila.

https://www.b92.net/biz/vesti/region/protracena-decenija-hrvatska-pri-dnu-eu-2451360

Već u priloženom linku vidite da se radi o "...vesti-regijon".
Države "regijona" su nekim slučajem ispušćene.  Pitate se zašto?
Polako, najprije proćitajte gornji članak pa ćemo onda o tome,
u kojem su navedeni svi podaci...dijagrami po životnom standardu
i GDP-u u državama EU i "regijona".

Lična potrošnja u Srbiji i dalje na polovini proseka EU

https://rs.bloombergadria.com/ekonomija/srbija/32690/licna-potrosnja-u-srbiji-na-polovini-proseka-eu/news

____________________________________

Podaci u uvodnom članku su korišćeni iz  članka  u ovom linku.
Iz nekih razloga je bila ispušćena Srbija, a i neki prepisani podaci ne stoje.
Naime,  u dijagramu Eurostata su  popravljali imena država, pa se Litvanija 
pojavljuje 2x...vjerojatno je jedno od njih Letonija. 
Nastavak slijedi:

Evo i dijagrama o životnom standardu u zemljama u EU, plus države "regijona". 
Životni standard je ustvari kupovna moć stanovništva - postotak od EU prosjeka!
Hrvatska je na 75%, a Srbija na 53% EU prosjeka.
PS: Hrvatska je 2,000-te bila na 51% EU prosjeka.

PS:
Hrvatska je (u razdoblju 2000-2015 koji se spominje) zaostajala za istočnim zemljama
iz 2 razloga:
- 5 ratnih godina nije bilo turizma, a nakon rata je trebalo obnoviti hotele
  koji su doslovce bili devastirani (izbjeglice), a ni turisti nisu baš bili raspoloženi
  ljetovati u državi netom izašloj iz rata.
  Trebalo je ponovo izgraditi i ratom razrušeno skoto pa pola države.
  U tome su imali svoj udio i Srbi, što se u uvodnom članku ne spominje. 

- Hrvatska je za razliku od država koje se u članku porede mnogo kasnije ušla u EU,
   pa tako nije ni mogla za razvoj bogato koristiti eu fondove kao navedene države.

Ako bolje pogledamo dijagram vidimo da su većine istočnoevropskih država između 70 i 80% prosjeka EU
tako da među njima nema neke prevelike  razlike.
Srbija je, prema AV-u, lider Europe po razvoju....živortni standars na 53%, a GDP na 44% EU prosjeka.
Mali Đokica to prodaje neukim Srbima kao novo za gotovo.

PS: Ima još, samo se strpite...

Lider u Europi ...nitko ne može bolje ponižavati narod od političara.
Uvijek računaju na nepismenost i ograničenost.

Evo još malo, pa ću prestati pisati na ovoj temi.
Materijal je dobra podloga za Marcelusov članak....gdje već piše.
Sve države bivšeg CCCP, plus Slovenija i Hrvatska,
imaju daleko veći GDP od Srbije. Zbog čega?
Pogrešna politika? Nema što drugo biti.