Blijedi moć Francuske južno od Sredozemlja

Čini se da je Macronova sposobnost da utječe na događaje u regiji ograničena onim što neki analitičari kažu da je pomak prema više proizraelskoj anglo-američkoj liniji, za razliku od tradicionalno osebujnog i više proarapskog francuskog pristupa. “Meka moć Francuske južno od Sredozemlja znatno je izblijedjela”, rekao je Karim Emile Bitar, stručnjak za vanjsku politiku sa sjedištem u Bejrutu u francuskom think tanku IRIS. “Imam dojam da se Francuska sada po ničemu ne razlikuje od ostalih zapadnih zemalja”, rekao je. Odluka francuske vlade da usvoji opću zabranu propalestinskih prosvjeda, prije nego što su je poništili sudovi, jedan je od razloga zašto je Macron izgubio kredit u arapskom svijetu, rekao je.

Francuski dužnosnici osporavaju ideju da je Macronova politika pristrana. Kažu da je Macron dosljedno potvrđivao prava Palestinaca i poziciju dvodržavnog rješenja između Izraela i Palestine. Macronov će posjet također imati poseban odjek kod kuće, gdje su velike francuske muslimanske i židovske zajednice napete nakon ubojstva učitelja od strane islamističkog militanta kojeg francuski dužnosnici povezuju s događajima u Gazi. Francuski čelnik morat će gaziti tanku liniju tijekom svoje turneje po regiji, s izraelsko-palestinskim sukobom koji raspiruje napetosti kod kuće.

Poveznica

Vlade država članica također su podijeljene. S jedne strane su zemlje koje su tradicionalno bliske Palestincima, poput Belgije i Luksemburga, ali i veće zemlje poput Španjolske i Irske.

Francuska je također dugo bila dio ove skupine. U pozadini islamističkih zločina u francuskim gradovima, a vjerojatno i zbog zabrinutosti zbog rasta popularnosti ekstremne desnice, čini se da se francuski predsjednik preorijentirao. Nakon nedavnog ubojstva učitelja od strane radikalnog islamista francuski ministar unutarnjih poslova žali se na "atmosferu džihadizma" u zemlji.

Mnogi Francuzi strahuju od takozvanog uvoza sukoba u vlastitu zemlju, dok drugi navode da on postoji već duže vrijeme. Francuska ima najveću židovsku zajednicu u Europi, u toj zemlji živi oko 500.000 Židova. Nakon što su počeli napadi Hamasa, koji Njemačka, SAD, EU i neka druge zemlje klasificiraju kao terorističku organizaciju, Macron je uvjeravao: "Naša je najvažnija dužnost zaštititi Židove u našoj zemlji."

Na čelu zemalja EU-a koje izričito i nedvosmisleno podržavaju Izrael su Njemačka, Austrija i Mađarska. Sveukupno, ova grupa zapravo predstavlja većinu, tvrde njemački diplomatski krugovi. No kod europske bliskoistočne politike ne radi se o većini, nego o donekle ujednačenoj liniji koju svi mogu podržati.

Koliko je EU jedinstven po pitanju Bliskog istoka?

Ovih pola miljona Židova u Francuskoj njima drži cijelu državu i zato moraju biti:

Pokrenuta početkom 1970. i uglavnom temeljena na arapskoj politici Francuske , ideja euro-arapskog dijaloga oblikovala se 1973. nakon Jomkipurskog rata i prvog naftnog šoka , zahvaljujući francuskom predsjedniku Georgesu Pompidouu i njegovom ministru vanjskih poslova Michelu Jobertu . Stranke su bile Europska ekonomska zajednica i Arapska liga .

Cilj je bio temeljito preispitati samu prirodu euro-arapskih odnosa i postići reviziju odnosa među partnerima, na temelju ravnopravnosti i poštivanja interesa svakoga. Istodobno, euro-arapski dijalog imao je snažan politički sadržaj, koji je imao za cilj stvaranje euro-arapske suradnje protiv Sjedinjenih Država i pritisak na Izrael.

euro-arapski dijalog

Inače ideja euroarabije potiče upravo od De Gola.

Čini se da je Macronova sposobnost da utječe na događaje u regiji ograničena onim što neki analitičari kažu da je pomak prema više proizraelskoj anglo-američkoj liniji, za razliku od tradicionalno osebujnog i više proarapskog francuskog pristupa. “Meka moć Francuske južno od Sredozemlja znatno je izblijedjela”, rekao je Karim Emile Bitar, stručnjak za vanjsku politiku sa sjedištem u Bejrutu u francuskom think tanku IRIS.

Pojebaše im geopolitiku s Arapićima jer sad i Francuzi moraju biti cionisti.