Zašto Njemačka skreće udesno?

Vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza sastavljena od tri stranke (SPD, Zeleni, FDP) zabilježila je samo gubitke na pokrajinskim izborima u Bavarskoj i Hessenu. Posebno gorko za Scholza i njegove socijaldemokrate (SPD): u obje pokrajine stranka je ostvarila najgori rezultat na pokrajinskim izborima u povijesti Savezne Republike Njemačke. A FDP, jedan od tri koalicijska partnera na saveznoj razini, nije čak uspio ni ući u pokrajinski parlament u Bavarskoj.

Istovremeno, trijumfirala je djelomično desničarsko-ekstremistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Ta stranka, koju njemačka tajna služba klasificira kao sumnjiv slučaj po pitanju antiustavnog djelovanja, ostvarila je rekordne rezultate u obje pokrajine. U Bavarskoj je postala treća po snazi sa 14,6 posto glasova, a u Hessenu čak druga po snazi, s 18,4 posto.

Pokrajinski izbori nemaju direktan utjecaj na ravnotežu političkih snaga u Njemačkoj, jer dosadašnje koalicije pod vodstvom konzervativaca, CSU-a u Bavarskoj i CDU-a u Hessenu, i dalje mogu vladati. „U Njemačkoj je i dalje dominantan politički centar, ali ono što uočavamo je da postoji pomak udesno, ne samo u javnom diskursu, već́ sada i na izborima“, ocijenio je politolog Karl-Rudolf Korte za drugi program njemačkog javnog servisa ZDF.

Alternativa za Njemačku se u predizbornoj kampanji prvenstveno fokusirala na pitanja azila i migracija. Ta stranka se zalaže da se milijuni migranata deportiraju iz Njemačke i Europe. Ona ujedno već godinama raspiruje strahove od muslimana i imigranata, posebno ako oni dolaze iz Afrike, Afganistana ili s Bliskog istoka.

AfD želi radikalno ograničiti doseljavanje u Njemačku i čini se da je to trenutno popularno kod mnogih njemačkih glasača: prema aktualnim podacima instituta za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap, AfD je svojom kampanjom uspio pridobiti glasače iz svih političkih tabora. Postao je i druga najjača snaga među mladim biračima. Infratest dimap ukazuje da se za AfD sve više glasa iz uvjerenja, a sve manje iz prosvjeda.

AfD se zalaže za masovne deportacije

Na konferenciji za novinare povodom pokrajinskih izbora, supredsjednica AfD-a Alice Weidel kritizirala je to što Njemačka dozvoljava ljudima iz Iraka, Sirije i drugih zemalja da „nekontrolirano“ uđu u zemlju. „Mora se odmah zaustaviti priljev ljudi iz tih država", zahtijevala je Weidel. No ona je propustila napomenuti da ogroman postotak tražitelja azila koji dolaze iz zemalja kao što je Sirija ima zakonsko pravo na azil, pa su prema tome oni legalno u Njemačkoj.

Pitanje azila već mjesecima dominira političkim raspravama u Njemačkoj. Sve su glasniji pozivi da se poveća broj deportacija odbijenih tražitelja azila. U posljednje vrijeme ponovo je povećan broj zahtjeva za dodjelu azila. U Njemačkoj je do rujna 2023. godine podneseno preko 250.000 zahtjeva – što je više nego prethodne godine, priopćio je Savezni ured za migracije i izbjeglice. Prema službenim navodima, većina podnositelja zahtjeva ima zakonsko pravo na zaštitu, a samim tim i pravo na ostanak u zemlji. U raspravi o azilu sve su glasniji oni koji se zalažu za ograničavanje broja prijema, iako nije jasno kako bi to točno trebalo izgledati u praksi.

Demokršćani, pobjednici na izborima u Bavarskoj (CSU) i Hessenu (CDU), također su se posebno intenzivno bavili pitanjima azila i migracija.Dan poslije izbora u te dvije pokrajine pozvali su kancelara Scholza da poduzme nešto po pitanju migracijske politike. „Vidimo da u Njemačkoj vrije", rekao je glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann za prvi program javnog servisa ARD, govoreći o velikom broju izbjeglica.

Škole i vrtići nemaju dovoljno osoblja, a opterećen je i zdravstveni sustav, ocijenio je Linnemann. No Savezna liječnička udruga, koja predstavlja 185.000 liječnika u Njemačkoj, ukazuje da ta tvrdnja nije točna. „Razlog za to nisu odbijeni tražitelji azila, već́ kronično nedovoljno financiranje zdravstvenog sustava", rekao je za ZDF izvršni direktor te udruge Andreas Gassen.

Diskusije o azilu i migracijama vjerojatno će se uskoro odraziti i na poteze savezne vlade. Predsjednica vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Saskia Esken obećala je brze odluke po pitanju migracija: „Kancelar Olaf Scholz pružio je ruku suradnje pokrajinama, općinama, ali i demokršćanima", rekla je Esken poslije sastanka Izvršnog odbora SPD-a.

Istovremeno, brojne inicijative i udruženja upozoravaju na eroziju njemačkog Zakona o azilu. Tako na primjer 270 znanstvenika podsjeća na povijesnu odgovornost Njemačke. U njihovom priopćenju se navodi: „Tokom Drugog svjetskog rata nacionalsocijalističko nasilje dovelo je do progona, protjerivanja i ubijanja milijuna ljudi. Pokušaji da se postigne sporazum unutar međunarodne zajednice o prihvatu židovskih i drugih izbjeglica su propali. Iako su bili suočeni sa smrću, mnogi ljudi su naišli na zatvorena vrata."

Umjesto da potiču strah od migranata i izbjeglica političari bi, navodi se, trebali voditi „empirijski utemeljenu i konstruktivnu raspravu, zasnovanu na činjenicama“.

Zašto Njemačka skreće udesno?

Baš mi je drago šta ćemo vas sad zatrpat kmicama i mujagama pa se jbte tamo s njima.

Nisu to nikakvi azilanti. Ispada da on pređe deset država u kojima ne tražia azil i onda dođe do Njemačke i onda tamo traži azil.

To su ekonomske izbjeglice gospodo draga. A vama fali radne snage idućih pola stoljeća pa je sve ok i samo trpaj.

Kmicoland.

Baš san se fino iskenja i sad pijen kavicu.

Lip je dan, prekrasan, baš uživam, opušteno.

Dignite bedeme ako vam je panika da vam sve to ne uniđe u državu. Nije moja država ta Njemačka nego vaša. Ja ću njih propustit kad uđu u Hrvatsku.

Nakon lokalnih izbora u Bavarskoj i Hessenu održanih prošlog vikenda, a koje se smatra i malim saveznim izborima, vladajuća „semafor koalicija“ i njezina prva violina SPD doživjeli su pravi fijasko. To je težak udarac za kancelara Olafa Scholza koji će morati dobro razmisliti o svojoj dosadašnjoj politici i u činiti nužni zaokret ako želi ostati na svojoj dužnosti. To je sukus teksta, jučer objavljenog u njemačkom mediju Focus, čiji se autor pita, ima li savezna vlada snage za novi početak, ili pak prevladava međusobno nepovjerenje?

Za vladajuću koaliciju ovo „nije bio poraz, nego katastrofa“. „Nisu to bili ni izbori za opomenu, jer opomena znači da će poslije biti sve po starom. Međutim, neće. Nakon ove nedjelje više ništa u Berlinu neće biti kao što je bilo.“ – navodi se u tekstu.

Birači se nisu zadržali samo na lekciji, već su „semafor vladi izglasali nepovjerenje – bilo je to izglasavanje nepovjerenja, a ne prosvjedno glasovanje.“

Ljudi „ne vjeruju socijaldemokratskom kancelaru, ne razumiju Zelenu vicekancelarku, misle da lideru liberala nije mjesto u ovoj koaliciji – ako i ne smatraju liberale potpuno nepotrebnim, navodi se dalje u tekstu.

Nijemce najviše od svega iritira razlika između riječi i stvarnih djela vlade.

“Olaf Scholz možda misli da je dobar šef vlade, ali nije. I što glasnije govori kako je dobar, to više sumnja stanovništvo. To je tako: nije narod bio taj koji nije razumio kancelara, nego kancelar koji nije razumio narod.”.

Štoviše, ako Scholz vjeruje u ono što govori o sebi, onda se može donijeti “samo jedna presuda”: on je “najveći iluzionist” koji je ikada sjedio u uredu saveznog kancelara, piše Focus i dodaje kako je, ako vladajuća koalicija želi nastaviti svoje djelovanje, njoj nužna „nemilosrdna inventura, a zatim “restart” bez ikakvih tabua.

Međutim, partneri u “semafor” koaliciji “odavno su iscrpili svoje povjerenje”.

“Nitko više ne vjeruje drugome, to je pravi razlog za beskrajne svađe. I nije ih manje, nego više,” — zaključuje njemački medij svoj ni malo optimističan tekst po koalicijsku vladu u Berlinu na čelu s kancelarom Olafom Scholzom.

Iz teksta njemačkog medija zapravo proizlazi da je Nijemcima već svega dosta. Zemlja je izgubila i svoj ugled u svijetu i, što je još važnije, svoj status gospodarske velesile i pokretača razvoja Europske unije, pretvorivši se skoro pa u „bolesnika Europe“. Sve se to onda odražava i na nagli pad životnog standarda građana, nenaviklih na ovako visoke cijene, politiku maksimalne štednje i bijeg kapitala iz vlastite zemlje. Uz to, Njemačka je bremenita migrantskim problemima koji dodatno usložnjavaju ionako sve lošije stanje uslijed kojeg ta zemlja, prema najnovijim istraživanjima, ubrzano skreće udesno.

Dovoljno je ukazati kako se krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku – AfD, popela na drugo mjesto prema popularnosti, odmah iza oporbenog stranačkog bloka CDU/CSU, a da je na spomenutim nedjeljnim lokalnim izborima ostvarila izvrsne rezultate – ispred svih članica vladajuće „semafor koalicije“.

To najbolje ukazuje na ono o čemu se do jučer u njemačkim političkim krugovima i medijima nerado govorilo: ta stranka više nema popularnost samo na istoku Njemačke (u bivšem DDR-u) gdje joj je stranačka baza, već velikim koracima „grabi“ i „osvaja“ i do sada njoj nepoznati teritorij zapadne Njemačke, čiji su građani od njezine politike donedavno glavninom zazirali kao od rigidne, populističke, desničarske, ksenofobne, protumigrantske, proruske i td.

Nedavno su njemački mediji izvijestili kako je na supredsjednika AfDa-a Tina Chrupallu na prošlotjednom predizbornom skupu u bavarskom gradu Ingolstadtu možda pokušan atentat (vidi poveznicu ispod teksta).

Bilo to točno ili ne, na rast popularnosti te stranke očito ništa ne može utjecati, skoro jednako kao i na pad popularnosti vladajuće „semafor koalicije“.

Kancelar Olaf Scholz, stoga, itekako mora biti zabrinut, ali je pitanje što više uopće može učiniti ako je ikada i mogao. Naime, njegove su mogućnosti krajnje limitirane stalnom potrebom za iznalaženjem kompromisa, prije svega sa strankom Zeleni, koju u vladi predvodi ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

A zelenih je, prije svega njihovih radikalnih aktivista koji sve češće rade smutnju i nered, pa čak i svojim tijelima zaustavljaju promet na gradskim ulicama i prometnicama u ime „zelene tranzicije“ i čistog okoliša što frustrira vozače – građanima puna kapa.

Njemačka vanjska politika ipak je tema za posebnu analizu, iako i ona itekako uzima svoj danak odnosno učešće u padu popularnosti vladajuće koalicije.

Jao jao

Ljudi „ne vjeruju socijaldemokratskom kancelaru, ne razumiju Zelenu vicekancelarku, misle da lideru liberala nije mjesto u ovoj koaliciji – ako i ne smatraju liberale potpuno nepotrebnim, navodi se dalje u tekstu.

A baš šteta.

Da vidimo malo u čemu je trik: niste vi samo za Komšića ovako nego ste vi i u svom parlamentu izglasali da Hrvati nemaju nikakva prava. Dakle to vam je državna politika. Sad pogodite šta će vam ostat od te države ( Njemačka ) ?

"Na koncu od krucijalnog značaja je što je u rezoluciji detektovana sprega susjednih država Srbije i Hrvatske sa etničko-separatističkim politikama u BiH, te što je Zagrebu i Beogradu jasan poziv da se distanciraju od ovih politika. Posebno je bitan dio u kojem se kao negativan određuje utjecaj Zagreba na izmjene Izbornog zakona", smatra Džaferović.

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić oglasili su se povodom rezolucije koju je usvojio njemački Bundestag.

Kako ću ih nabit na kolac pa to je čudo jedno.

Ne žuri mi se za smjenom vlasti jer je i CDU podržao ovu rezoluciju o BiH pa nema smisla da njima dajem vlast nego ovako sad lagano padanje a izbori za dvije godine a ovaj Komšićev semafor savez u Njemačkoj gubi fotelje na pokrajinskim izborima i pada i onda u međuvremenu totalni slom i za dvije godine kad trebaju biti ti izbori AfD će još više dobit podrške.