Traje golemi val useljavanja u Hrvatsku, dolaze nam ljudi iz Afrike, Njemačke, Australije, Srbije...

Samo trpaj.

Traje golemi val useljavanja u Hrvatsku, dolaze nam ljudi iz Afrike, Njemačke, Australije, Srbije...

Hrvatska je u Europskoj Uniji, uvela je euro kao službenu valutu i uključena je u Schengen, najveći svjetski prostor bez granica. Sve je to mamac za brojne strance koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj.

Naime, u Hrvatsku se prošle godine doselilo skoro 58.000 ljudi, što jer rekordan broj useljenika u našu zemlju otkako se vode podaci.

Podaci DZS-a tako otkrivaju da je u Hrvatsku lani najviše došlo Ukrajinaca, 11.121. To je 19,3 posto stranaca koji su u 2022. godini doselili u našu zemlju, što znači da je svaki peti doseljenik lani bio iz Ukrajine.

Pretpostavlja se da će dobar dio Ukrajinaca i ostati doživotno u Hrvatskoj.

Dolazak značajnog broja Ukrajinaca bacio je doseljenike iz BiH, koji su donedavno dominirali među useljenicima u Hrvatsku, u drugi plan. Prošle je godine, naime, u Hrvatsku doselilo 6949 nositelja putovnica BiH. To je više nego godinu ranije, ali ipak manje nego prethodnih godina, kada je iz BiH u Hrvatsku svake godine doseljavalo znatno više ljudi, piše Euractiv.

Gledano pojedinačno po državama, na trećem mjestu po broju useljenika u Hrvatsku u prošloj su godini bili državljani Srbije. Podaci državne statistike, naime, pokazuju da je u Hrvatsku lani doselilo 3948 nositelja srpskih putovnica. To je više nego u 2021. godini.

Demograf Anđelko Akrap za Euractiv kaže da razloge sve većeg useljavanja iz Srbije ne treba tražiti samo u uvozu radne snage iz te susjedne zemlje, nego i u tome što mnogi etnički Srbi koji su tijekom 90-ih napustili Hrvatsku, kao i njihovi potomci, traže hrvatske dokumente. Hrvatska putovnica, naime, omogućuje lakše putovanje svijetom, budući da njenim nositeljima ne trebaju vize za najveći broj zemalja, pa je svakako i to jedan od razloga zašto mnogi u Srbiji traže hrvatske dokumente, objašnjava naš sugovornik.

U prošloj je godini porastao i broj useljenika s Kosova, kojih je registrirano 2258. Godinu ranije bilo ih je oko 400 manje. Povećanje broja Kosovara koji su doselili u Hrvatsku može se objasniti ponajprije uvozom radne snage.

Isti razlog stoji i iza povećanja broja državljana Sjeverne Makedonije koji su lani doselili u Hrvatsku. Takvih je u 2022. bilo, prema podacima DZS-a, 1578, što je oko 500 više nego godinu ranije.

I iz Albanije je lani povećan broj useljenika u Hrvatsku. Prema podacima DZS-a, prošle je godine u Hrvatsku doselilo 1131 nositelja albanskih putovnica, stotinjak više nego godinu ranije. I u njihovu slučaju vjerojatno se radi o ekonomskim migrantima.

Zanimljivo je da je prošle godine nastavljen trend rasta broja useljenika u Hrvatsku iz ostalih članica Europske unije. Prošle ih je godine, naime, u Hrvatsku doselilo 5167. Još 2018. godine, broj useljenika iz ostalih članica Unije u Hrvatsku bio je zanemariv i godišnje se kretao oko brojke od 2000.

Među doseljenicima iz EU lani je najviše bilo nositelja njemačkih putovnica, 1407. Slijede Slovenci, kojih se lani u Hrvatsku doselilo 727, te Talijani, kojih se u 2022. doselilo 590. Na četvrtom mjestu su Austrijanci kojih se lani 306 doselilo u Hrvatsku.

U Hrvatsku je doselilo čak 11.874 državljana azijskih zemalja. Samo godinu ranije bilo ih je gotovo tri puta manje - 4358.

Iz afričkih zemalja, primjerice, lani je u Hrvatsku doselilo ukupno 675 ljudi. To je znatno više nego godinu ranije!

Iz Sjeverne i Srednje Amerike u Hrvatsku je lani doselilo 343 ljudi, iz Južne Amerike 304, a iz Australije i Oceanije 65...

U Hrvatsku je doselilo čak 11.874 državljana azijskih zemalja. Samo godinu ranije bilo ih je gotovo tri puta manje - 4358.

Trpaj, trpaj.

Dobra je stvar s ovim azijatima i kmicama šta ih ne moraš pitat dokumente jer im se na faci vidi da nisu odavde.

Sad nastavit masovno trpat dok im se neki islamista ne raznese u toj Njemačkoj i tamo i onda rast krajnje desnice i uvođenje pojma: društveno prihvatljivi imigranti.


Uskoro ćemo svi mi imati izlaz samo do devet.

Kad je bilo glasanje u njemačkom parlamnetu onda se i CDU pridružio Zelenima, Liberalima i socijalistima i podržao stvaranje građanske islamske Bosne.

Sad ide streljanje jer su svi ovi pred streljačkim vodom i AfD će prestići i CDU po anketama.

LP pozdrav od GF5.



"A vama će, djeco, biti najljepše
Jer vi ste navikli rano u krevet
Uskoro ćemo svi mi
Imati izlaz samo do devet
Probudi me, ovo je neki ružan san
Što manje, dijete, znaš to si manje nesretan"
Kanjon Drine je iza nas
Ispred nas je ravna Romanija
Snijeg se topi, ništa neće
Zaustaviti dolazak novog proljeća

manje izbosne/svrbije a vise ostatak svijeta , +

Samo trpaj.

Ionako ćemo ih sve u Zagreb nakrcat.

"ZA PUNJENJE hrvatskog mirovinskog fonda važni su i Indijci, Nepalci i Filipinci, kojih je kod nas oko stotinu tisuća i plaćaju doprinose", naglašava u razgovoru za Index ekonomski stručnjak i financijski analitičar dr. Andrej Grubišić, koji je proteklih dana u javnosti dao osvrt na vladine mini mirovinske reforme.

U prvom koraku da država manje troši na upitne stvari i sve ili bar veći dio preusmjeri u mirovine. To se svakako neće dogoditi pozivanjem na solidarnost – državni i javni službenici, ili političari, neće pristati da im se smanje plaće ili da daju „solidarni“ otkaz. Zato treba vidjeti druge načine da država postane štedljivija, ali treba vidjeti i koje skupine trebaju biti solidarnije. Primjerice, barem je 10 posto viška zaposlenih u javnom sektoru, što je jako blaga procjena.

Naravno, trebamo znati kako je i manje radne snage.

Od 2009. godine Hrvatska je izgubila oko 400 tisuća stanovnika. Deset posto stanovništva. Istodobno je u javnom sektoru – lokalna samouprava, državne javne službe i slično – broj zaposlenih povećan za 70-80 tisuća. A broj onih koji to financiraju je pao.

Uvozimo dosta radne snage iz Indije, Nepala, Filipina... I oni financiraju državu, mirovine i slično?

Da, strane radne snage je preko sto tisuća. Njihove plaće su opterećene doprinosom za mirovinsko osiguranje i to ide u prilog postojećim umirovljenicima. To je dobro na kratki rok, ali dugoročno, s obzirom na otvorene granice, ne znamo koliko će ljudi ostati ovdje i kolika će im biti produktivnost.

Kad pogledamo ukupnu sliku, vidjet ćemo da, s obzirom na demografske i druge okolnosti, za dvadesetak godina moramo imati ili dvostruko više radnika ili dvostruku produktivnost želimo li duplo veće mirovine u terminima realne kupovne moći. Objektivno, izazovna je pretpostavka da ćemo imati veći broj ljudi, bit će izazovno uvesti novu radnu snagu jer je trebaju i druge zemlje, a teško je reći da će produktivnost porasti dvostruko.

U prvom koraku da država manje troši na upitne stvari i sve ili bar veći dio preusmjeri u mirovine. To se svakako neće dogoditi pozivanjem na solidarnost – državni i javni službenici, ili političari, neće pristati da im se smanje plaće ili da daju „solidarni“ otkaz.

Hrvatsku damo, uhljebistan ne damo.

E pa zato fino trpačina pa islamistički napad pa rast krajnje desnice pa ovi šta su na vlasti neće moći zapošljavati svoje nego će krajnja desnica zapošljavat svoje u državnu upravu.

RayMabus wrote:Samo trpaj.

Ionako ćemo ih sve u Zagreb nakrcat.

ne bi rekao... jedno jutro izadjes a filipinka ti daje kruh u pekari ulice metu nepalci bicikl s dostavom gonja afganistanac... favelama kastila
ako vec danas nije

debotoijusto wrote:

RayMabus wrote:Samo trpaj.

Ionako ćemo ih sve u Zagreb nakrcat.

ne bi rekao... jedno jutro izadjes a filipinka ti daje kruh u pekari ulice metu nepalci bicikl s dostavom gonja afganistanac... favelama kastila
ako vec danas nije

Neće se to zadržat ode. Nemaju para za kupit nekretnine.

https://slobodnadalmacija.hr/split/iznajmljuje-se-stan-od-10-kvadrata-za-400-eura-i-jos-bez-prozora-ljudi-ne-mogu-doci-sebi-splite-jesi-li-ok-1322010

Nisam ti ja baš od jučer. Ja sam ti general GF najvišeg ranga. Zg ima najveći standard i hrpu slobodnog prostora da se izgrade jeftini stanovi za imigrante kako nam ne bi uhljebistan propao.

Ima li kraja ludilu?! Cijena stambenih kvadrata na korak do Splita skočila 100 posto u samo godinu dana, evo iznosa

Prema godišnjem gradskom izvješću o tržištu nekretnina, na području Kaštela je tijekom 2022. godine službeno obavljeno ukupno 707 kupoprodaja.

To je za oko 10 posto više nego tijekom 2021. godine, u kojoj je još dominirala neizvjesnost oko globalne pandemije, ali zanimljiv je udio ili izostanak udjela pojedinih vrsta nekretnina u tom rastu prodaje.

Za stanove/apartmane zabilježene su tako 184 kupoprodaje, što je porast od 3,94 posto u odnosu na godinu prije. Ukupna (prijavljena) vrijednost transakcija bila je 19,8 milijuna eura, a ukupna površina 12.195 četvornih metara.

Proizlazi, dakle, prosječna cijena kvadrata od 1626 eura, koja je za 13,59 posto viša od one u 2021. godini, kada je iznosila 1436 eura.

Gledano po površini, najviše (66) prodano je onih stambenih ili smještajnih/turističkih prostora od 40 do 59 kvadrata, po prosječnoj cijeni od 1920 eura po četvornome metru. Najskuplji su, međutim, bili stanovi površine od 25 do 39 kvadrata, s prosječnom cijenom od 2204 eura po kvadratu.

Da veća površina smanjuje cijenu, pokazala je i ova analiza jer su stanovi površine veće od 120 kvadrata prodani po prosječnoj prijavljenoj cijeni od 1015 eura po četvornome metru.

Kad je riječ o stambenim kvadratima, lani je registrirano i 77 kupoprodaja zgrada/kuća, što je 10,47 posto manje nego u godini prije. Ukupna vrijednost im je bila 17,7 milijuna eura, površina 36.152 četvorna metra, a prosječna cijena kvadrata 491 euro.

Za razliku od prodaje koja bilježi pad, prosječna cijena kvadrata je gotovo udvostručena, porast od 96,58 posto u odnosu na onu iz 2021., kad je iznosila 250 eura.

Kaštela su se posljednjih godina na hrvatskom tržištu nekretnina izdvojila po ponudi i potražnji građevinskog zemljišta. Podaci za prošlu godinu pokazuju, međutim, da su službeno zabilježene 333 kupoprodaje, što je za 15,25 posto manje nego 2021., ali neusporedivo više u odnosu na sve ostale vrste nekretnina.

Ukupna vrijednost ostvarenih kupoprodaja je 32,6 milijuna eura, a ukupna površina čak 708.083 kvadrata. Zanimljivo je da je prosječna cijena od 46 eura po kvadratu bila gotovo upola (49,10 posto) niža od prosjeka iz 2021., kad je iznosila 89,87 eura po kvadratu.

Vezano uz ovaj dio nekretninskog tržišta osvrnuli su se i autori Godišnjeg izvješća napomenom da se “cijena građevinskog zemljišta na području Grada Kaštela razlikuje prema lokaciji, namjeni, mogućnosti gradnje, kategoriji i drugim obilježjima; u rubnim područjima radi se o nižim cijenama, dok su u ‘atraktivnim’ dijelovima Grada i bliže obali daleko veće vrijednosti te stoga prosjek nije niti moguće dati obzirom da su zemljišta međusobno neusporediva”. Unatoč napomeni, prosječna cijena je iskazana u tabelarnom prikazu.

Najviše kupoprodaja odnosi se na parcele površine do 300 četvornih metara, njih 116, s prosječnom cijenom od 193 eura po kvadratu. Na drugom su mjestu, sa 57 kupoprodaja terena, pojedinačne površine od 500 do 800 kvadrata, s prosječnom cijenom od 117 eura po kvadratu.

Za zemljišta površina većih od 2000 kvadrata zabilježeno je 26 kupoprodaja, s neusporedivo manjom prosječnom cijenom u odnosu na navedene, od svega 19,97 eura po četvornome metru. Zahvaljujući količini kvadrata, međutim, veće površine imaju neusporedivo veću ukupnu vrijednost, od 10,7 milijuna eura.

Uvidom u aktualnu ponudu građevinskog zemljišta u Kaštelima objavljenu od različitih agencija, ne bi se reklo da je tu uzrok pada prodaje. Cijene se trenutno kreću od 100 do 350 eura i više po kvadratu.

U Kaštel Štafiliću se tako prodaje površina od 4197 kvadrata po cijeni nešto višoj od 1,8 milijuna eura, što je 430 eura po kvadratu. U Štafiliću je, međutim, na prodaju ponuđeno i građevinsko zemljište po cijeni od 100 eura po metru.

Ako vam se Štafilić s 430 eura po četvornom metru čini skupim, u Kaštel Gomilici je na prodaju stavljena parcela od 4310 kvadrata s traženom cijenom od 2,58 milijuna eura, ili gotovo 600 eura po četvornom metru. Zemljište je, inače, namijenjeno izgradnji luksuznog hotela te, kako stoji u oglasu, ima izravan pristup plaži.

Po ponudi građevinskog zemljišta u zonama poslovne namjene najpoznatiji od svih sedam Kaštela je Sućurac, u kojemu izdvajamo površinu od 73 tisuće kvadrata s traženom cijenom od 14,6 milijuna eura. U ponudi su, dakle, zemljišta različitih površina i po različitim cijenama, no prodaja posustaje.

– Više je faktora koji mogu utjecati na cijenu, primjerice nedostatak pristupnog puta, nekultivirana okolina, loša komunalna opremljenost ili naizgled sitnica kao što je zaklonjen pogled.

Na terenu se, naime, može procijeniti hoće li neka moguća gradnja na susjednim parcelama zakloniti pogled budućem objektu radi kojeg se zemljište kupuje – komentirao je podatke Ivan Anđelić iz kaštelanske agencije “Anđelić nekretnine”, te dodao:

– Velike parcele teško nađu kupca. Za njih nema interesa. Zato su dulje u ponudi, a onda se često parceliraju kako bi mogle biti prodane.

Pri tome može biti riječ o parcelama od pet-šest tisuća kvadrata za koje nije uvjet prodaje kupnja cijele površine – naglasio je naš sugovornik.

RayMabus wrote:

debotoijusto wrote:

RayMabus wrote:Samo trpaj.

Ionako ćemo ih sve u Zagreb nakrcat.

ne bi rekao... jedno jutro izadjes a filipinka ti daje kruh u pekari ulice metu nepalci bicikl s dostavom gonja afganistanac... favelama kastila
ako vec danas nije

Neće se to zadržat ode. Nemaju para za kupit nekretnine.

https://slobodnadalmacija.hr/split/iznajmljuje-se-stan-od-10-kvadrata-za-400-eura-i-jos-bez-prozora-ljudi-ne-mogu-doci-sebi-splite-jesi-li-ok-1322010

Nisam ti ja baš od jučer. Ja sam ti general GF najvišeg ranga. Zg ima najveći standard i hrpu slobodnog prostora da se izgrade jeftini stanovi za imigrante kako nam ne bi uhljebistan propao.

njih 107 lezi u 23m2 i nuzde podase nakon sto sparicaju curry sto smrdi u 70m radijusu
bode ih kurac za precijenjene nekretnine favela a HR poduzetnike bode kurac za tvoje neradnicko kmecanje

Da, al neće tu ostat. To je poanta.

Fino tebi u Zagreb, di su im ambasade za sredit papire i državna uprava, avioni i međunarodni letovi za njihove matične zemlje, di je najveći standard i najviše posla ima itd, di ima prostora za izgradnju geta za migrante da nam uhljebistan ne propadne jer Hrvatska već sad idućih 50 ( pedeset ) godina nema radnu snagu i svake godine će je imati sve manje.

I sad fino odjebi u skokovima jer se raspravljaš s najvećim vojnim genijem i strategom u svemiru.

RayMabus wrote:Da, al neće tu ostat. To je poanta.

Fino tebi u Zagreb, di su im ambasade za sredit papire i državna uprava, avioni i međunarodni letovi za njihove matične zemlje, di je najveći standard i najviše posla ima itd, di ima prostora za izgradnju geta za migrante da nam uhljebistan ne propadne jer Hrvatska već sad idućih 50 ( pedeset ) godina nema radnu snagu i svake godine će je imati sve manje.

I sad fino odjebi u skokovima jer se raspravljaš s najvećim vojnim genijem i strategom u svemiru.

nece ostat zasigurno...odu ovi pristojni nepalci negdje drugdje uskoro a doseli neka musava jos niza klasa u favele sljakat za saku eurica
jos i budu vjerski nadrkani za zuntu , najeba si

Brige mene za njih. Ja ionako neću da radim pa mi oni nisu nikakva konkurenkcija za nigdje.

Meni je samo bitno da vam se najebem majke emanicipirane.

Pričaš s najvećim vojnim strategom u svemiru samo to ne kužiš.

Ovo su izbori u Hrvatskoj i Istra, Rijeka, Zagreb i općenito zapadni dio Hrvatske je lijevo nastrojen.

Migracije idu od istoka ka zapadu i sad ćemo vas zatrpat migrantima.

https://en.wikipedia.org/wiki/2020_Croatian_parliamentary_election