Szijjarto: Napunimo Francusku kmicama

Govoreći o situacji u zapadnoj Africi, ministar je naveo da će ta regija, ako ne uspije uspostaviti mir i stabilnost, postati izvor novih migracija s kojima se Europa neće moći nositi. “Umjesto da pomogne u obrani vanjskih granica…Bruxelles nastavlja poticati migracije”, istaknuo je Szijjarto.

Orban upozorava na opasnost od Trećeg svjetskog rata

Tako je mali. Oni svi pričaju francuski a Francuska ima jači standard od srednje i istočne Europe tako da ćemo sve to njima gurnit u Francusku i Brisel.

Kaos u Italiji! Zbog ilegalnih migranata premijerka Meloni sazvala povjerenstvo za sigurnost! I što dalje?

Kako su je uoči izbora u Italiji tamošnji liberalni političari i mediji predstavljali, kao „radikalnu desničarku profašističkih korijena“, premijerka Georgia Meloni nije ispunila jedno od svojih ključnih predizbornih obećanja – nultu toleranciju prema ilegalnoj migraciji koja sve više guši zemlju, destabilizira stanje i radikalizira talijansku javnost tj. građane.

Je li bila prestrašena uloge koju je dobila a da joj nije bila dorasla, ili je došavši na vlast jednostavno shvatila ono što znaju svi – da migrantskim procesima prema,  i u Europi, upravljaju puno jače sile od nje same – više uopće nije bitno.

Činjenica je da je Meloni pala na ispitu, preciznije – na ključnom zadatku kojeg je sama sebi postavila i da to obični građani, prije svega simpatizeri konzervativnih političkih opcija i tradicionalnih vrijednosti koji su joj najvećim dijelom i dali povjerenje, itekako dobro vide.

Hoće li joj oprostiti ili ne teško je reći. Ima još dovoljno ostatka mandata pred njom (naravno, ako prije toga politički preživi, jer talijanske vlade od kraja Drugog svjetskog rata traju prosječno do godinu dana) za „ispravljanje krivih Drina“. U međuvremenu, osim liberalno usmjerenih građana koji je nikada i nisu prihvatili, sve je veće nezadovoljstvo njezinim nošenjem s migrantskom krizom i u samoj desnici i njezinim simpatizerima koji se sve više počinju osjećati prevarenim i pitati se što se to u zemlji stvarno događa?

Je li Meloni shvatila kamo vodi Italiju i je li već prošlo i onih uobičajenih „5 minuta do ponoći“ ili do potpunog mraka, kada se još nešto možda i može učiniti?

Ako je suditi po slijedećoj vijesti vjerojatno je shvatila, ali može li to čime konkretnim rezultirati posve je drugo pitanje.

Naime, Giorgia Meloni u ponedjeljak je priopćila kako je sazvala ministarsko povjerenstvo za nacionalnu sigurnost s ciljem da se njezina vlada uspješnije suoči s problemom sve većega broja migranata.

Međutim, naprosto nevjerojatno djeluje činjenica kako je to tek sada učinila, pri čemu je i sama izjava sročena na način koji ukazuje kako je njena vlada, po tom ključnom pitanju za sigurnost zemlje – do sada vjerojatno spavala.

Italija ima problema u zbrinjavanju migranata koji dolaze iz Sjeverne Afrike i s Balkana, a talijanski Crveni križ zatražio je u ponedjeljak snažniju međunarodnu reakciju na “kaos” koji izazivaju dolasci migranata – prenose danas svjetski mediji.

Meloni je nakon sjednice kabineta priopćila da ja aktivirala Međuministarsko vijeće za sigurnost Republike (CISR), koje će ostati trajno operativno kako bi riješilo problem povećanog broja migranata.

“Naš je cilj riješiti problem na pragmatičan način, brzim i koordiniranim odlukama”, priopćila je Meloni.

Uvjerljivo ili ne – prosudite sami. Jer prema službenim podacima talijanskog ministarstva unutarnjih poslova, u Italiju je u proteklih godinu dana preko mora stiglo oko 113.500 imigranata, dok ih je godinu ranije ušlo oko 55.800.

Prema statističkim podacima, u protekla tri dana bilo ih je najviše, 2300 u petak, više od tri tisuće u subotu i gotovo tisuću u nedjelju. Dakle nešto manje od 10 000 migranata u tri dana! Čitav jedan grad, u hrvatskim razmjerima gledano. Takvu dinamiku priljeva ilegalnih migranata ne može izdržati niti jedna država a da to radikalno ne utječe na unutarnje promjene i procese u samom društvu. To samo slijepci ne vide!

No, dok se zemlja suočava s padom broja stanovnika i nedostatkom radne snage, povećala je na 452.000 ulazne kvote za radnike migrante iz zemalja izvan EU za razdoblje od 2023. do 2025. godine, s oko 83.000 u 2022. godini.

Sada je talijanska vlada ograničila aktivnosti spasilačkih brodova humanitarnih organizacija, zaplijenivši prošloga tjedna tri njihova broda.

Ali ne miruju ni nevladine organizacije. Kao i obično u takvim slučajevima dižu se na stražnje noge. Tako je u ponedjeljak njih 56 izdalo zajedničko priopćenje u kojemu vladu u Rimu optužuju da ometa rad humanitarnih organizacija na moru te su upozorile da bi zbog toga mnoge od njih, ako ne i sve, mogle prekinuti svoje operacije, što bi moglo ugroziti živote migranata.

Dakle, to su NVO redovito i ranije činile, svaki put kada bi se bilo koja talijanska vlada odlučila čvršće i odlučnije postaviti prema tom ključnom problemu i staviti ga barem djelomično pod svoju kontrolu.

Vidjet ćemo što će se dogoditi ovoga puta.

Međutim, znajući na koji se način već godinama odvijaju procesi masovnog slanja migranata prema europskom kontinentu (ništa se oko toga u EU-i nije promijenilo niti nakon odlaska „ozloglašene“ kancelarke Angele Merkel koju su mnogi u Europi redovito najviše optuživali za migrantsku krizu zbog njene čuvene „willkommen politik“, što samo potvrđuje koliko jače silnice stoje iza svega toga, dok su ključni političari, ma koliko moćni bili, samo puki izvršitelji naredbi i „potrošna roba“) – bilo uhodanim kopnenim trasama (Balkanska ruta) koje nitko od nadležnih za čuvanje državnih granica niti ne pokušava stvarno sprječavati, bilo da se to odvija morskim putom, preko Sredozemnog mora – osobno ne vjerujem u nove modele rješavanja krize od strane talijanske vlade uključivanjem određenih novih državnih tijela.

Jer na kraju se, kao i uvijek, sve svodi na (ne)postojanje stvarne volje da se stanje istinski promijeni i popravi, a ne na puka saniranja šteta ili prebacivanja odgovornosti s jedne institucije na drugu – pa što bude!

Stihijski se krupni problemi ne rješavaju. Za tako nešto nužna je strategija. A nje, na žalost, nema – ne samo u Italiji!

Nema ništa bolje nego kad im miljon kmica iz njihove Afrike turneš u Francusku. Bolje je ako ih turneš više npr dva miljona.

Kao i mnoge druge općine u Francuskoj, Pariz je odlučio povećati porez na nekretnine za iduću godinu. U glavnom gradu, međutim, povećanje će biti vrlo izraženo u 2023. godini, jer će se stopa povećati sa 13,5 na 20,5%, što je povećanje od 50%. Od toga će biti izuzeti samo vlasnici koji će krenuti u toplinsku obnovu stana te oni "u ekonomskim poteškoćama" i nositelji solidarnih naknada (Aspa, ASI, AAH), navela je Anne Hidalgo u pismu svojim građanima.

Socijalistička gradska vijećnica, svakako predosjećajući kritike koje će popratiti ovu odluku, tretirala je njezine argumente. Posebno je uvjerila da je porez na imovinu "danas u Parizu najniži u Francuskoj, 13,5%, u odnosu na prosječnih 41,61% u većim francuskim gradovima, a nije se povećavao od 2011. godine". Istina je, i Pariz bi trebao ostati među gradovima u kojima je porez na nekretnine i dalje najniži unatoč prelasku na stopu od 20,5%.

Količina zemljišta dobiva se na specifičan način: "metoda obračuna poreza kombinira katastarsku vrijednost i stope koje su izglasale lokalne vlasti" , rezimira Ministarstvo gospodarstva. Brojke koje je iznijela Anne Hidalgo stoga se odnose na stopu koju je općina odgovorna odrediti.

Kako bismo provjerili stopu koja se primjenjuje u Parizu i usporedili je s onima koje se primjenjuju drugdje u Francuskoj, moguće je pozvati se na "opservatorij poreza na nekretnine" koji ažurira Nacionalna unija vlasnika imovine (UNPI). Potonji nudi godišnje podatke na svojoj stranici , kao i elemente koji se odnose na promjene tijekom vremena. U impozantnoj tablici koja sastavlja oko 35.000 općina, vidimo da se stopa od 13,5% dobro prakticira u Parizu, ali i da je druga najniža u Francuskoj, iza Neuilly-sur-Seine (Hauts-de-Seine).

Što je s velikim gradovima, čija prosječna stopa prelazi 40%, prema Anne Hidalgo? Opet, UNPI daje podatke. Promatramo li 40 najvećih gradova ili 200 najvećih, nalaz je isti: prosječna stopa poreza na imovinu koju utvrđuju općine iznosi nešto više od 40%. Dajući, opet, pravo Anne Hidalgo. Sa stopom od 20,5% koja će biti na snazi ​​od 2023. godine, Pariz će ostati među gradovima u Francuskoj u kojima će se porez na nekretnine temeljiti na jednoj od najnižih stopa.

Na strani Lyona, Nice ili Nancyja napominjemo da je fiksna stopa nešto viša od 29%, da je u Metzu 31%, u Toulouseu 35%, u Strasbourgu 37%... Približavamo se u Marseilleu 40 %, dok su Reims, Rennes i Bordeaux između 44 i 46 %. Stopa u Lilleu približava se 50%, što je prag premašen u gradovima kao što su Dijon, Grenoble, Montpellier ili Le Havre.

Protiv svog izbornog obećanja. Iako je obećala, tijekom općinske kampanje 2020., "da neće povećati lokalne poreze koje plaćaju Parižani" , Anne Hidalgo je konačno odustala. Početkom studenog 2022., nakon neuspjeha zakonskih izmjena usmjerenih na spašavanje blagajne grada Pariza oštećene zdravstvenom i energetskom krizom, gradonačelnik PS-a odlučio je povećati porez na imovinu. Tako je povećala poreznu stopu s 13,5 posto na 20,5 posto, rekordnih 52 posto, što je izazvalo kritike i desnice i vlasti.

Ovaj "poziv na solidarnost pariških vlasnika" , vrijedan oko 580 milijuna eura , bio je "jedina poluga koja nam je ostala na raspolaganju" dok država "i dalje odstupa" , branio je bivši predsjednički kandidat. Povećanje ovog poreza i "napori koji se zahtijevaju od administracije" u svakodnevnom upravljanju omogućit će "očuvanje naših javnih usluga" i "neviđenu" razinu ulaganja , u iznosu od 1,7 milijardi eura u 2023. , s namjerom "ubrzavanja ekološke tranzicije" , ustvrdila je."Pretpostavljamo da ulažemo u vrijeme ekonomske krize kada drugi biraju mjere štednje."

Objašnjenje koje nije uvjerilo pariške vlasnike, ogorčene što moraju zavući ruke u džepove, dok promatraju snažan raspad javnih službi. Četiri mjeseca kasnije muči ih pitanje: je li Anne Hidalgo mogla bez ovog spektakularnog uspona? "Da, ali to bi bilo nauštrb obveza koje sam preuzela 2020. o klimi, javnim uslugama i solidarnosti" , opravdala se u ponedjeljak, 13. ožujka, za Les Echos , povodom predstavljanja nacrta svog srednjoročnog investicijskog plana.

"Od trenutka kad nas država ne podupire, morali smo upravljati poreznom polugom ", inzistirala je. “Valja napomenuti da stopa poreza na nekretnine ide s 13,5 posto na 20,5 posto u gradu u kojem nije povećavana od 2011. godine. To je duplo niže od prosjeka velikih gradova” , ustvrdio je gradski vijećnik, pohvalivši se nakon što je "završio najambiciozniji proračun u 20 godina s bruto uštedama od 876 milijuna eura i značajnim samofinanciranjem naših investicija."

"Naši prioriteti nisu se promijenili ", rekla je Anne Hidalgo, misleći na "ekološku tranziciju", uz kontinuirano ozelenjavanje glavnog grada i "socijalna pitanja i solidarnost, sa središnjim predmetom stanovanja" . "Moći ćemo značajno povećati sportsku ponudu. Ne bismo to mogli učiniti da nismo povećali porez na nekretnine" , uvjeravala je manje od 500 dana prije svečanosti otvaranja Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine . Postavili smo si i četvrti cilj, promicanje novog gospodarskog modela" ,"ponudu obuke za SSE profesije". "Podržat ćemo razvoj 'Made in Paris' s novim industrijskim hotelima i ulagati u nove prostore za smještaj obrtnika i trgovaca. Trgovinom nekretninama dali smo si stvarnu moć gospodarskog suvereniteta."

Population (2023) 2,102,650

https://en.wikipedia.org/wiki/Paris wrote:

Lijepo. Kmice će morat spavat po parkovima i nasadima ili traži u predgrađima Pariza nešto jeftinije za najam. Najbolje šator, tako i u Africi stanuju.

Bože dragi kad vam ove kmice navale u Europu tek ćete onda vidit šta je spolno uznmiravanje.

Svako spolno uznemiravanje bit će kazneno djelo, povećavaju se kazne, imamo i druge detalje

Kako će vas prigzit ko plitki potok pa to je čudo jedno.