Kina se strateški povlači iz Afrike

Mali uvod: Pravi naslov bi trebo biti Kina se strateški povlači iz većine država Afrike i Pacifika.

Šta se dešava ?

Prvo je bila ona korona pa su se oni zatvorili jer jednostavno ima ih puno a svi su gusto nabijeni uz onaj obalni pojas ( unutrašnjost Kine, pustinja Gobi i Tibet itd su jako slabo naseljeni dijelovi Kine a ovaj drugi dio uz obalu i bliže obali je izrazito gusto naseljen ) i onda su uslijed te korone i svega toga pala privremeno i njihova ulaganja okolo po drugim državama i kad je ta korona popustila malo i mislilo se da će sve ić normalno ko i prije desio se Putinov napad na Ukrajinu i sve poremetio.

Države odnosno velika većina njih tamo u onoj Pacifičkoj regiji se u osnovi boje jake Kine i zato bi im u slučaju rata uvijek bio saveznik netko tko nije Kina ( Japan, južna Koreja, SAD, Kanada, Australija itd ) a Kina bez obzira na mnogoljudnost ipak se ne može takmičiti s jednom Amerikom i njezinim saveznicima na moru a to onda znači prekid trgovine te nemogućnost da od tih i takvih država kojima su pozajmili novac taj isti ućeraju natrag dakle izgubili bi lovu.

Također desile su se i te zapadne sankcije Rusiji zbog čega Rusija prodaje s popustom bratu Xiju energente, rude i druge resurse i brat Xi nema više potrebe za rudama i resursima iz Afrike itd koja između ostaloga i nije zacrtana na kineskom putu svile koji vodi preko centralne Azije itd do Europe.

Brat Xi je nikidan okupio onih pet šefova država centralne Azije nastale raspadom SSSR-a i najavio eru novih ekonomskih odnosa dakle te pare će sad ulagat tamo u razvoj prometne infrastrukture i jačati svoj utjecaj ( u suradnji s Rusijom kako im se Zapad te za Kinu također važno i Indija ne bi uvalila tamo iza leđa i prekinila te opskrbne puteve prema regiji svijeta koja ima najviše nafte tj Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija itd ).

Malo više na ovoj temi al izdvojit ću neke bitne članke koji ukazuju na taj geoekonomski i geostrateški preokret koji možebitno upućuje i na to da se i sama Kina priprema na veliki rat ( koji ne mora nužno ona izazvat ali se očito pripremaju za takav scenarij ) :

https://www.ex-iskon-pleme.com/t55204-sad-i-indija-dogovorili-saradnju-u-odbrambenoj-industriji

" Na kontinentu vlada financijska kriza ", nastavlja Rémy Rioux. U Africi se " fiskalni prostor sužava zbog rastućih kamatnih stopa ", a kontinent doživljava " određenu eroziju transfera službene pomoći ", zbog posebno teškog međunarodnog konteksta. Postavši glavni igrač u regiji, Kina je sa svoje strane znatno smanjila svoja ulaganja, između učinka Covida-19 i straha da joj afričke države s oslabljenim financijama neće vratiti zajmove, podsjeća Rémy Rioux koji primjećuje opće sušenje privatnih ulaganja.

Svjetska banka je u nedavnom izvješću ocijenila da 22 zemlje subsaharske Afrike predstavljaju visok rizik od prezaduženosti ili su ga već dostigle, poput Čada, Gane ili Zambije. " U svim međunarodnim forumima francuska vlada i njezini predstavnici već su jako dugo zadržali stalan stav da ne zaborave Afriku i naprotiv da povećaju protoke ", smatra čelnik AFD-a, navodeći primjere Svjetske banke , Ujedinjeni narodi i Afrička razvojna banka. Otud i inicijativa predsjednika Emmanuela Macrona da se 22. i 23. lipnja u Parizu organizira međunarodni summit za " novi globalni financijski pakt ", usmjeren na Afriku.

Za Francusku agenciju za razvoj, "razvoj Afrike" je "prioritet", unatoč Ukrajini

Kina je smanjila razvojnu pomoć jugoistočnoj Aziji, jer Peking usmjerava novac na druga mjesta, odustajući od položaja najvećeg pojedinačnog izvora finansiranja u regiji, navodi se u izvještaju australskog think-tanka. Kina je bila najveći pojedinačni izvor razvojne pomoći jugoistočne Azije između 2015. i 2019. godine, ali su je Azijska razvojna banka i Svjetska banka pretekle tokom pandemije COVID-19, navodi u izvještaju Instituta Lowy. Kineski doprinos regiji pao je sa 7,6 milijardi dolara u 2015. na 3,9 milijardi dolara u 2021., godini prema Institu Lowy, sa sjedištem u Sydneyu.

Ukupno je Kina isplatila 37,9 milijardi dolara, gotovo 20 posto ukupnog finansiranja regije, između 2015. i 2021. godine, što je jednako 5,53 milijarde dolara u prosjeku godišnje. Jugoistočna Azija ukupno je primila oko 200 milijardi dolara od partnera tokom tog razdoblja. Finansiranje Kine, koje se uglavnom sastoji od zajmova, korišteno je za podržavanje velikih infrastrukturnih projekata u cijeloj regiji, uključujući projekte brzih željeznica u Maleziji, Indoneziji i Tajlandu. “Najupečatljiviji trend u kineskom službenom razvojnom financiranju [ODF] u jugoistočnoj Aziji između 2015. i 2021. godine je pad relativne važnosti Kine kao partnera”, navep je Institut Lowy u izvještaju, predviđajući da bi “trajni učinci pandemije ” mogli nastaviti ometati finansiranje razvoja od Pekinga. 

“U 2015. godinbi Kina je osigurala 24 posto ODF-a u regiji. Do 2021. godini to je palo na 14 posto.” Umjesto Kine, druge zemlje i partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, Australiju i Japan, povećavaju pomoć dok se takmiče za utjecaj s Pekingom, rekao je vodeći ekonomist Instituta Lowy Roland Rajah.

“Intenziviranje geostrateških napetosti između Kine i zapadnih vlada također je dovelo do sve većeg fokusa na korištenje razvojnih finansija, posebno u infrastrukturi, kao sredstva borbe za utjecaj”, kazao je on. “Ovo omogućava razumijevanje razmjera i obrisa ODF-a u jugoistočnoj Aziji od kritičnog interesa za vlade u regiji i njihove razvojne partnere.”

Novi partneri također su pojačani u regiji, uključujući Islamsku razvojnu banku, sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, koja je osiguravala 225 miliona dolara godišnje u nekoncesijskom zajmu, prvenstveno Indoneziji, i Indiju, koja je usmjerila oko 70 miliona dolara godišnje u bespovratnim sredstvima na susjedne zemlje poput Mijanmara.

Većina sredstava za razvoj regije, 80 posto, međutim, i dalje dolazi od tradicionalnih partnera, poput razvojnih banaka, Japana, Južne Koreje, Evropske unije, SAD-a i Australije, navodi se u izvještaju.

Nakon Kine, Japan je bio najveći pojedinačni neinstitucionalni davatelj sredstava za razvoj, potrošivši 28,2 milijarde dolara.

Južna Koreja doprinijela je sa 20,4 milijarde dolara, a slijede je Njemačka, SAD, Australija i Francuska sa sredstvima između 5,34 i 8,5 milijardi dolara.

Postojao je značajan jaz između obećane potrošnje partnera i iznosa finansiranja koji je isporučen. U usporedbi sa 298 milijardi dolara posvećenih regiji za više od 100 projekata između 2015. i 2021. godine, samo oko 200 milijardi dolara potrošeno je tokom tog razdoblja.

Kina smanjuje potrošnju u jugoistočnoj Aziji