Je li globalizacija završena?

Globalizaciju većim dijelom pokreću tehnološke promjene koje smanjuju značaj razdaljine.

To se neće promijeniti. Globalizacija nije završena. Možda samo neće više postojati u obliku koji mi želimo.

Kad Njemačku i ostatak Zapadne Europe natrpamo svime i svačim i pretvorimo u zemlju trećeg svijeta onda će prestat ta globalizacija jer neće izvoziti više ništa.

I za te idiote postoji lijek.

Treba širiti demokraciju i američki način života po svijetu.

Šta je ovo? Zašto se svi vuku po ulicama ko zombiji?

U Estoniju je stigla globalizacija.

Predsjednica Estonije ima sina koji nosi haljinicu,

crvenkasti wrote:U Estoniju je stigla globalizacija.

Predsjednica Estonije ima sina koji nosi haljinicu,

Hahaha...sav se iskrivio od silnih kuraca kojih se naprimao u bulju
Ali nista zato, pripadnost Zaaaapadnoj uljudbi nema cijenu

Treba im natrpat sve te talibane zatucane tamo u tu zapadnu Europu pa nek uživaju u globalizaciji.

Tako će im i bit jer su demografski krahirali.

Ovi Makron isto ko da ne shvaća najosnovnije stvari u geopolitici.

Gotova je priča s Kinom. Fajront.

Sad opet štrajk pa nova miljarda štete zbog štrajk. A štaš kad s budalom ne možeš drukčije. Kina održava Rusiju na životu a vamo jača vojsku itd a on priča o trgovini s njom.


Vremenom je ova pobuna prerasla sporni zakon i sada se proširila na opšte neslaganje načinom na koji vladaju predsednik Emanuel Makron i premijerka Elizabet Born.
Posle neuspelih pregovora između Vlade i udruženih sindikata u sredu, očekuje se veoma veliki broj građana na ranije zakaznim manifestacijama.
-
https://www.novosti.rs/planeta/svet/1224356/francuzi-opet-izlaze-ulice-pritisak-makrona-vladu

Globalizacijom su digli ekonomiju Kine. Oni su realno pre Globalizacije bili na biciklu i u radnim plavim kombinezonima. Danas se Kineskinje voze u sopstvenon Gulfstream V bizjet, plasticni hirurzi i njihova tolika trka za novcem je neverovatna, koji trose tako na BMW SUV i materijalne gluposti. Sada ti vise nisi glavni igrac na sceni, vec imas i druge igrace. Izvoze tamo automobile i robu a bore se protiv istih da im ne udju u Evropu i Zapad. Srbuju napadaju za Kinu, dovoljno je videti izvoz ostalih u Kinu. Hoce da se jebu a da im ne udje, otprilike.

Danas fino novi štrajk pa eto mu novih miljardu štete u francuskom proračunu.

Dan štajka u Francuskoj = miljardu do miljardu i po štete po franusku ekonomiju.

Pa tako fino do dna.

“Mozart financija”, kako ga nazivaju politički oponenti zbog njegove prošlosti investicijskog bankara u banci Rothschild i strasti prema klaviru, francuski predsjednik Macron opravdao je tu etiketu.

Nekoliko sati prije negoli je naredio još jednu zloporabu Ustavnog dispozitiva 49,3, kojim je izbjegao izglasavanje svoje mirovinske reforme u Donjem domu parlamenta gdje ona nije imala većinu,  objavio je svojim ministrima da su, “kako stvari stoje, financijski i ekonomski rizici preveliki”. Procijenio je da će „Francusku 3000 milijardi duga opteretiti, ukoliko kamate porastu“ (600 milijardi duga nastalo je samo temeljem njegove odluke o zaključavanju za trajanja pandemije i politike „koliko košta da košta“).

Stoga je, u „traderskoj“ maniri, vladi objasnio kako mora financijskim tržištima pružiti jamstva, kako bi im i dalje posuđivali po prihvatljivim kamatnim stopama. Prljavi posao posezanjapo jedanaesti put za člankom 49.3 povjerio je svojoj premijerki Elisabeth Borne. I to usprkos višemjesečnih rasprava, tjedana sindikalnih prosvjeda i štrajkova koji su prerasli u nacionalnu psihodramu.

 Macron je ustvrdio da je mirovinska reforma nužna, te da je člankom 49.3  branio„ zajednički interes”. Protiv koga? Oporbe i sindikata. Iako su brojni ekonomisti tvrdili da ta reforma nije nužna, da je deficit mirovinskih fondova lako riješiti: taksiranjem sve većih dividendi koje se isplaćuju dioničarima najvećih francuskih tvrtki (CAC 40), suspendiranjem mjera izuzimanja od plaćanja socijalnih davanja tim istim tvrtkama, izjednačavanjem plaća žena s muškim plaćama, ili jednostavno povećanjem plaća.

Dakle, Macronova reforma nije bila nužna: bila je ideološka. Trebala je poslužiti održanju uzdrmanog ultra-liberalnog financijskog kapitalizma koji počiva na „svetoj“ maksimizaciji profita., kojoj Macron priseže bez zadrške.

Tu predsjednikovu namjeru prvo je potvrdilo upravljanje krizom oko superprofita francuske naftne grupacije, Total Energies. U kontekstu obilježenom ratom u Ukrajini i inflacijom, dok se tisuće kućanstava pitalo kako će spojiti kraj s krajem, prošlog ljeta je ta grupacija objavila prilagođeni polugodišnji rezultat od više od 18 milijardi eura (umanjen na 10,4 milijarde nakon amortizacije „zaključane“ imovine u Rusiji). Superprofit nije ostvaren nekom genijalnom idejom menadžera i firme, nego državnom intervencijom – Macronovom odlukom da podrži antiruske sankcije.

Svejedno ta državna odluka nije profitirala državnom budžetu. Zato što je francuski predsjednik „protiv demagogije“ (obogaćeni dioničari će profit reinvestirati), predsjednik uprave Total Energies i dioničari veselo su među sobom podijelili neočekivanu dobit. Nakon toga je izbio štrajk „zaboravljenih“ djelatnika te grupacije zbog kojeg su francuske crpke za gorivo dva tjedna bile „suhe“. Macron i Borne riješili su situaciju posezanjem za drugim Ustavnim dispozitivom za upravljanjem izvanrednim situacijama.

Rekvizicionirali su radnike, odnosno štrajkače prisilili na rad kako bi deblokirali distribuciju nafte. Logično, ubrzo nakon toga, kada su sindikati pozvali na generalni štrajk, zbog Macronove namjere da godišnju rupu mirovinskih fondova od 17 milijardi plate svi djelatni Francuzi jeftinim dodatnim dvogodišnjim radom, radnici TotalEnergies našli su se u prvim redovima prosvjednika. Svi zajedno su odbili „krpati rupu“ koja je nastala najviše zbog liberalnih politika koje su rezultirale prekarizacijom rada (isprekidane karijere zbog deindustrijalizacije i neprestanih restrukturacija, zbog financijske globalizacije koja nije favorizirala rast prihoda od rada, nego od kapitala).

Jer to nije uspjela u parlamentu, ideološka borba se nastavila na ulicama francuskih metropola. U prosvjede se, pored ruralaca (Žutih prsluka), uključio široki spektar francuske urbane osiromašene srednje klase i mladih, zabrinutih da,  postupno, dvije godine po dvije, na kraju jednostavno više nikad neće uživati zasluženu mirovinu („s posla na groblje“).

Francuski „Mozart financija“, onoliko koliko nije uspješan u održavanju socijalnog mira, toliko je uspješan u „davanju jamstava“ financijašima. Zato se može pohvaliti da je ostvario stari san francuskih financijaša: „Pariz ispred Londona“.

Uistinu, prema podacima financijske agencije Bloomberg, vrijednost dionica kompanija uvrštenih na tržište francuske prijestolnice, 13. studenog 2022., po prvi put je premašila onu britansku.

Kako je Macron kao „Mozart financija“ raspustio narod

Pa oni su poznati po strajkovima, niti manje rade, niti vise zaradjuju. Nabiju cene svojih proizvoda, ko da su od zlata, prodaja magle. Boca Francuskog vina, ko da zlato pijes. Ovde u Italiji imas za sitne pare.

Francuski javni dug : Tamo negdje oko 2010 oko 60-ak posto a sad duplo. Dakle ekipa je u samo desetak godina uspila nabit tj zadužit se za duplo i sad im je javni dug 120 posto i onda tu nešto pametuju.


Enlarge this imageClick to see fullsize


https://fr.wikipedia.org/wiki/Dette_publique_de_la_France

Serbinho-3 wrote:Pa oni su poznati po strajkovima, niti manje rade, niti vise zaradjuju. Nabiju cene svojih proizvoda, ko da su od zlata, prodaja magle. Boca Francuskog vina, ko da zlato pijes. Ovde u Italiji imas za sitne pare.

Bude ta Francuska uskoro na prosijački štap pala pa nek oni svi pametuju.

Macron je ustvrdio da je mirovinska reforma nužna, te da je člankom 49.3  branio„ zajednički interes”. Protiv koga? Oporbe i sindikata. Iako su brojni ekonomisti tvrdili da ta reforma nije nužna, da je deficit mirovinskih fondova lako riješiti: taksiranjem sve većih dividendi koje se isplaćuju dioničarima najvećih francuskih tvrtki (CAC 40), suspendiranjem mjera izuzimanja od plaćanja socijalnih davanja tim istim tvrtkama, izjednačavanjem plaća žena s muškim plaćama, ili jednostavno povećanjem plaća.


..


Airbus i ova željeznica zbog koje je on danas u Kini.


Kad će ga plesnit Amerikanci pa to je čudo jedno.