Re: Ruska invazija na Ukrajinu

by Eroo Fri 27 Jan - 22:50

Jovana zajebava srpskog premijera. :tu

https://twitter.com/i/status/1619077390713630720

by Guest Fri 27 Jan - 22:51

*UKRAJINA PRED SLOMOM*

by Eroo Fri 27 Jan - 22:54

Jovana zajebava srpskog premijera podrugi put... :^0

https://twitter.com/i/status/1619076348105859072

by Guest Fri 27 Jan - 22:55

*KRITIČNA SITUACIJA ZA UKRAJINU*

by crvenkasti Fri 27 Jan - 23:02

https://www.youtube.com/watch?v=DYbrc7PUVc0

by Eroo Fri 27 Jan - 23:03

Položili ljudi linoleum, hladno, ne može čove ni da legne... jocolor

https://twitter.com/i/status/1618265273739669509

by Guest Fri 27 Jan - 23:04

SAD će proći kao u vijetnamu

by crvenkasti Fri 27 Jan - 23:05

https://www.youtube.com/watch?v=SGHWW6cCNbI

by Eroo Fri 27 Jan - 23:20

Jovana se opasno zajebava s budalama...

https://twitter.com/i/status/1616930056655323138

by Guest Fri 27 Jan - 23:21

*VODE UKRAJINU U PROPAST*

by RayMabus Fri 27 Jan - 23:21

Dok je ponešto hladnije vrijeme postupno povećalo i ukrajinsku potrošnju struje – naprežući dodatno ionako teško oštećeni elektroopskrbni sustav – svi njegovi popravci jedva da su osiguravali polovicu potreba, čak i uz objave sustavnog uvoza struje iz Europe (oko 500 milijuna kWh mjesečno). Na sve to su u noći od srijede na četvrtak onda stigli i novi valovi ruskih zračnih napada na tamošnju energetsku infrastrukturu – po prvi put nakon 14. siječnja ove godine. Prvo se čulo o noćnom napadu 24 kamikaza-drona Shaheed-136/131, lansirana s istočne obale Azovskog mora, koji su navodno svi bili oboreni. Pa ipak, već i njihova pojava uzrokovala je izvanredna preventivna gašenja strujnog sustava, a navodno je poslužila i ruskome oprobavanju ukrajinske protuzračne obrane – koja se onda samo nekoliko sati kasnije našla izložena i velikom novom raketnom napadu. Prisutnost ruskih strateških bombardera objavljena je oko 9 sati, da bi onda oko sat kasnije stigle i rakete te krenulo djelovanje proturaketne obrane. Napadi su izgleda bili koncentrirani na Kijev, Odesu te Viniciju, pogođeno je nešto objekata kritičke infrastrukture čija će obnova potrajati, a ukupno je bilo riječi o 55 projektila različitih tipova (do 2 X-47 "Kindžal", do 40 Kh-101/555", do 9 raketa 3M-54 "Kalibr", te 4 Kh-59) ispaljenih iz zrakoplova Tu-95, Su-35, MiG-31K, te s brodova u Crnom moru – od čega je ukrajinska protuzračna obrana navodno uništila 47 krstarećih i vođenih projektila, među njima i tri od ukupno četiri vođene rakete Kh-59. Uz to, u tim je napadima ubijeno 11 ljudi, dok ih je još 11 ozlijeđeno, a razni oblici redukcija struje i danas su pogađali čak devet ukrajinskih oblasti (Harkiv, Donjeck, Zaporižje, Kirovgrad, Kijev, Čerkasi, Žitomir, Volin, Lviv i Rivne).

Jačaju i sankcije

Svi ovi donacijski te proizvodni napori ujedno su praćeni i dodatnim sankcijskim mjerama međunarodne zajednice prema Ruskoj Federaciji i raznim poslovnim ispostavama njihove ekonomije. Tako se u utorak 24. siječnja čulo kako je iz poslovanja američkim dolarom isključena ruska banka Gazprombank – koja je temeljem sankcija prema većini ostalih velikih ruskih banaka igrala ulogu glavnog posrednika za dolarska plaćanja velikog dijela ruske ekonomije, a o daljnjim mjerama protiv Rusije razgovaralo se i na G7 razini. Dapače, nakon dugih mjeseci inzistiranja na neutralnom statusu, i Švicarska je izgleda tu krenula mijenjati pristup stvarima – ne samo da su u srijedu 25. siječnja primijenili mjere u skladu s 9. paketom EU sankcija prema Rusiji, nego su usvojili i zakonske izmjene koje bi im omogućile davanje dozvola za izvoz streljiva ili vojne opreme švicarske proizvodnje na strana ratišta, ako su ta sredstva u vlasništvu nekih trećih država. Takva će inicijativa riješiti probleme na koje su do sada po pitanju vojne pomoći Ukrajini nalijetali barem Njemačka i Španjolska, a ujedno ta promjena prema švicarskom gledanju „neće kršiti načelo neutralnosti konfederacije”, budući da se ne dira u pravne režime vlastitih isporuka roba na ratišta.

Jednako tako su do 31. srpnja ove godine produžene i sve ekonomske sankcije Europske unije protiv Ruske Federacije, prvi put uvedene 2014. godine te u više navrata postrožavane tijekom proteklih godinu dana. Dapače, planira ih se u punini proširiti i na Bjelorusiju, koja je i do sada bila pod EU sankcijama, ali u manjem opsegu. Dok bi nove mjere trebale obuhvatiti tehnologije dvojne namjene, naftu, ugljen, čelik i zlato, luksuzne proizvode i razne usluge, te zrakoplovni i energetski sektor općenito – ipak se razmišlja o izuzecima za pojedine farmaceutske i poljoprivredne proizvode. Sve to bi trebalo donijeti uskoro, po mogućnosti prije predstojećeg 10. po redu paketa sankcija Ruskoj Federaciji koje se tek dogovara.

Do tada ostaje činjenica kako je jučer i službeni Washington kao posebnu sankcijsku mjeru uveo karakteriziranje ruske privatne vojne kompanije „Wagner“ kao „transnacionalne kriminalne organizacije” – što će itekako otežati njihovo poslovanje u inozemstvu (posebno širom Afrike), a da je danas i Japan svoju izvoznu politiku uvelike uskladio s ograničenjima iz EU i SAD, zabranivši za 49 ruskih organizacija nabavu roba s potencijalnim vojnim uporabama. Ponešto drugačije od većine ostalih opet se postavila Turska – iz koje se čulo kako ove godine planira izvoz u Rusiju oko 25.000 tona motornih ulja za strane automobile – ulja proizvedenih "prema europskim tehnologijama koristeći osnovne sirovine i aditive vodećih svjetskih proizvođača”, koji su svi mahom zadnjih mjeseci prestali sami poslovati u Ruskoj Federaciji.

‘Sječa glava‘ u Kijevu, Zapad sprema novi udar na Rusiju, velika promjena u - Švicarskoj