Albanija u svemir poslala dva satelita

Svemirska asocijacija Jugoistočne Evrope lansiraće satelit u svemir u saradnji sa Indijom. Kako kaže predsednik upravnog odbora Komiteta za razvoj svemirskog programa, Dušan Radosavljević, obavezali su se na tajnost i da u medije ne iznesu koja će biti glavna misija satelita, već će to biti “iznenađenje”.




https://www.sesa.agency/hr


Datum lansiranja navodno 11.01.2023

[size=47]Satelit 'Balkanski špijun' i hrvatska uloga u osvajanju svemira[/size]
Slabo je popraćeno da je ovog ljeta osnovana SESA – South-East European Space Association ili po naški Svemirska asocijacija jugoistočne Europe ili po briselski "Balkan in the Air". Europska unija razvoj tehnologija drži strateškim za "pozicioniranje Europe kao ključnog sudionika u osvajanju i korištenju svemira", a EU birokrati su uljuđeno detektirali da je u zemljama jugoistočne Europe prepreka u osvajanju svemira "relativna zaostalost" u visokim tehnologijama pa im, je li, treba pomoći na putu prema gore
https://www.vecernji.hr/vijesti/satelit-balkanski-spijun-i-hrvatska-uloga-u-osvajanju-svemira-1615845



Kako da nećete.

Ovim ljevičarima u Briselu netko bi trebao konačno sausti neke stvari u facu i reči da nas prestanu gurat u kojekave balkanske aspiracije sa Srbijom.

Dosta je bilo.

BOLI ME KURAC ZA SVE VAŠE SVEMIRSKE PROGRAME I ŠTA VAM JE ZBOG RATA U UKRAJINI PREKINUTA SURADNJA S RUSIJOM A VJEROVATNO I S KINOM.

BOLI ME KURAC ŠTA JE TO ISTO PROBLEM I SRBIJI.

BOLI ME KURAC ŠTA BI ZAPAD SAD KORISTIO JUGOSLAVIJA ŠEMU DA SRBIJU PRIVUĆE K SEBI.

BOLI ME KURAC ZA SVE VAS.

OTPLOVITE I JEDNI I DRUGI I TREČI OD HRVATSKE VIŠE I SKINITE NAM SE S KURCA I PRESTANITE NAS GURAT U KOJEKAKVE BALKANSKE ASPIRACIJE.

Nisu u stanju nit financije dat ovima šta rade hrvatski satelit da to šiknu u svemir da se ne sramotimo više.


https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_first_satellites_by_country

Evropa je kurac na biciklu kad je lansiranje u svemir u pitanju,



https://www.thespacereport.org/uncategorized/2020-in-launches-successes-failures-and-everything-in-between/

Ovdje kod Europa bolje stavit Francuska Italija jer od dvi rakete jednu rade Francuzi a drugu Talijani.

I onda Amerika lansira Albancima a Indija Srbima satelite u zrak.

Evropa izgurana.

Navodna Europa.

Ja vidim samo par evropskih nacija koje su između sebe podijelie poslove i to ljubomorno čuvaju i na to sve nalijepile oznaku Europa a više od pola Europe nema dodira s time.

I onda normalno kad nećeš ti uleti netko drugi i aj čao.

ESA je neovisna svemirska agencija i nije pod jurisdikcijom Europske unije, iako imaju zajedničke ciljeve, dijele financiranje i često surađuju.Početni cilj Europske unije (EU) bio je učiniti Europsku svemirsku agenciju agencijom EU-a do 2014. godine. Iako EU i njezine države članice zajedno financiraju 86% proračuna ESA-e, ona nije agencija EU-a. Nadalje, ESA ima nekoliko članica koje nisu članice EU-a, od kojih je najistaknutija Ujedinjeno Kraljevstvo koje je napustilo EU dok je ostalo punopravna članica ESA-e. ESA je partner s EU-om na svoja dva trenutna vodeća svemirska programa, seriji satelita za promatranje Zemlje Copernicus i satelitskom navigacijskom sustavu Galileo, pri čemu ESA osigurava tehnički nadzor i, u slučaju Copernicusa, dio financiranja. EU je, međutim, pokazala interes za širenje na nova područja, otkuda i prijedlog da se njena agencija za satelitsku navigaciju (Europska agencija za GNSS) preimenuje i proširi u Agenciju EU za svemirski program. Prijedlog je izazvao snažnu kritiku ESA-e, budući da se smatra zadiranjem u ESA-ino područje.

U siječnju 2021., nakon godina oštrih odnosa, dužnosnici EU-e i ESA-e popravili su svoj odnos, a povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je da će se "Europska svemirska politika nastaviti oslanjati na ESA-u i njezinu jedinstvenu tehničku, inženjersku i znanstvenu stručnost" i da će "ESA i dalje biti europska agencija za svemirska pitanja. Ako želimo biti uspješni u našoj europskoj strategiji za svemir, a hoćemo, trebat ću ESA-u uz sebe." Ravnatelj ESA-e Aschbacher uzvratio je, rekavši: "Stvarno bih želio ESA-u učiniti glavnom agencijom, glavnom agencijom Europske komisije za sve njezine vodeće programe." Sada se smatra da ESA i EUSPA imaju različite uloge i nadležnosti, koje će biti službeno potvrđene u Sporazumu o okvirnom financijskom partnerstvu (FFPA). Dok će ESA-in fokus biti na tehničkim elementima svemirskih programa EU-a, EUSPA će se baviti operativnim elementima tih programa.

Bude tu reformi jer to šta ste vi dogovorili 2021 sad pada u vodu u nekim stvarima nakon ove ruske invazije na Ukrajinu.

[th]Formed[/th]

12 May 2021

https://en.wikipedia.org/wiki/European_Union_Agency_for_the_Space_Programme

https://www.visualcapitalist.com/visualized-which-countries-are-dominating-space/

Amerika odletila u svemir. Kina se diže. Europa ljubi pod.

Puno je toga pogrešno u evropskoj svemirskoj strategiji.

Pogledaš samo s kojih raketa su države u Europi poslale svoje prve mikrosatelite u svemir pa se zapitaš di su tu evropski lanseri ( Italija i Francuska ).

Nema ih jer ih boli kurac za ostale a pričaju o nekakvoj Europi. Gledaju samo sebe i kako će povećat broj radnih mjesta i sebi privuć tu tehnologiju a drugi neka nazaduju.

Dobro je. Zato vas je i prijebalo pa Musk i Indija šalju u svemir a vi serite i dalje.

Plan za europske države koje surađuju
Plan za europske države koje surađuju (PECS) osmišljen je da pripremi zemlje da se pridruže ESA-i kao pridružene države članice (AM), a kasnije, do revizije, kao punopravne članice. Trenutačno je Povelju PECS-a potpisalo 11 europskih zemalja, od kojih je pet u međuvremenu postalo punopravno članstvo (Estonija, Češka, Mađarska, Rumunjska i Poljska), dvije su sada AM (Slovenija i Latvija), a četiri su trenutno u PECS (Bugarska, Cipar, Litva i Slovačka).

PECS pomaže stimulirati odnose sa zainteresiranim europskim zemljama, proširiti sveukupnu europsku znanstvenu i industrijsku bazu i obogatiti ESA-u kao istraživačku i razvojnu organizaciju.

Kako radi

Da bi bila kandidatkinja, država mora biti europska i mora već imati potpisan okvirni sporazum s ESA-om. Ako zemlja želi potpunije sudjelovati u ESA-i, sastavlja se Sporazum o europskim državama koje surađuju (ECS).

Sporazum o ECS-u, koji zemlji omogućuje sudjelovanje u nabavama i aktivnostima ESA-e, trebao bi se u roku od godinu dana nadopuniti Poveljom PECS-a, petogodišnjim planom zajednički dogovorenim između ESA-e i dotične zemlje.

U okviru PECS-a zemlja doprinosi ESA-i s 1,4 milijuna eura godišnje (s mogućnošću povećanja), od čega se većina vraća zemlji u obliku ugovora industriji kao dio natječaja za okvirne prijedloge objavljenih na ESA EMITS-u nekoliko puta godišnje. Nakon roka za podnošenje za svaki poziv, te prijedloge ocjenjuje Odbor za ocjenu ponuda (TEB) uz pomoć stručnih recenzenata u ESA-i, prije nego što izvrši konačnu programsku reviziju od strane Radne skupine (TF) sastavljene od ESA-e i izaslanstva zemlje. Radna skupina također odlučuje o vrstama aktivnosti i ograničenjima financiranja za svaki poziv.

Pet godina provedenih pod PECS Poveljom omogućuje zemlji da poveća svoje znanje o ESA-i i razvije svoju svemirsku industriju, čime se poboljšavaju njezini izgledi za dobivanje ugovora u budućnosti. Na kraju petogodišnjeg razdoblja procijenit će se napredak industrije zemlje te će ESA i dotična država donijeti odluku o tome hoće li postati pridruženi član.

Povijest
U listopadu 1999. ESA je organizirala dvodnevnu radionicu u Budimpešti zajedno s tadašnjim Mađarskim svemirskim uredom, s ciljem analize postojećih odnosa između ESA-e i njezinih partnera u srednjoj i istočnoj Europi, odnosno Češke, Mađarske, Poljske i Rumunjske.

Glavni ciljevi radionice bili su rasprava o rezultatima dosadašnje suradnje te predstavljanje novih programa i aktivnosti ESA-e, kao i njezinih administrativnih postupaka i propisa. Svemirske vlasti iz četiri zemlje također su predstavile vlastite svemirske programe i planove.

Ovaj sastanak doveo je do stvaranja PECS-a.

U rujnu 2001. Agencija je održala radionicu u Parizu s predstavnicima četiri europske države suradnice (ECS). Cilj radionice bio je predstaviti različite mogućnosti koje postoje kroz ovaj novostvoreni status ECS-a i razumjeti različita stajališta i moguću zabrinutost naših partnera kako bismo nastavili, na bilateralnoj osnovi, s pregovorima o ECS sporazumu sa svakim zainteresiranim. zemlja.

Dovršeni su ECS sporazumi s Mađarskom, Češkom i Rumunjskom. Mađarska je postala prva zemlja koja je pretvorila sporazum u PECS povelju 2003., a slijedila ju je Češka 2004. Rumunjska je bila treća 2006. Poljska je postala četvrta država suradnica koja je potpisala PECS povelju 2008.

Prvotnim četirima PECS zemljama pridružile su se 2010. Slovenija i Estonija, a potom i pet sadašnjih PECS zemalja: Latvija (2013.), Litva (2014.), Slovačka i Bugarska (2015.) i nedavno Cipar (2016.).

Odjel za nove, surađujuće i pridružene države (IPL-IPS)

Odjel za nove, suradničke i pridružene države upravlja integracijom svih zemalja PECS-a zajedno s delegacijama odgovarajućih zemalja (kao i AM i NMS). Odjeljak postoji kako bi pomogao državama koje surađuju u identificiranju vrste ESA projekata koji su najprikladniji za njihovu industriju, kako bi omogućio obuku entiteta u zemlji i olakšao pozive za prijedloge.