Ljeva španjolska vlada je u dubokom bijegu

Povijesna inflacija, neobjašnjiva migrantska tragedija i puč protiv ustava samo su neki od ključnih događaja koji su zauzeli središnje mjesto u Španjolskoj 2022. i za koje se očekuje da će utjecati na rezultate nacionalnih izbora 2023.

Španjolsko gospodarstvo počelo je 2022. s nadom da će se konačno oporaviti od epidemije koronavirusa i krenuti putem rasta. No, izbijanje rusko-ukrajinskog rata u tren oka promijenilo je scenarij. Umjesto poboljšanja, započela je još jedna silazna spirala, stavljajući na kušnju socijaliste, koji su već bili na klimavim nogama i ranjivi na snage ekstremista. U znak solidarnosti, vlada je u nekoliko tjedana kroz državni sustav prihvatila više od 150.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je vlastite građane pustila da propadnu.

Zbog rasta europske međubankarske kamatne stope, Euribora, četiri milijuna obitelji suočilo se s poteškoćama već početkom godine, kada su im mjesečne rate skočile za 40 posto.

Zatim su vrtoglavi skok cijena goriva i neviđeni porast cijena električne energije i hrane pogoršali situaciju, što je na kraju dovelo do inflacije kakva nije viđena u 37 godina.

Vlast je dugo stajala po strani pred događajima, što dokazuje ništa bolje od činjenice da su proljetos štrajkajući prijevoznici tjednima paralizirali opskrbu hranom. Na kraju se iz njihova prosvjeda rodila prva antikrizna mjera: uveden je bonus na gorivo od dvadeset centi po litri kako bi se smanjile cijene koje su se do tada popele iznad dva eura. No, vapaji obitelji za pomoć čuli su se tek u lipnju, kada su mnogi već mjesečno plaćali tri puta više struje nego lani. Vlada je smanjila PDV na struju s 21 na 5 posto i izborila se s Europskom unijom da zbog zemljopisnog položaja privremeno uvede plafon plina od 50 eura.

Nije slučajno kasnilo s mjerama za upravljanje krizama, jer je zbog rata prioritet trebalo dati obvezama vlade prema NATO-u. Savez je očekivao da će Sánchezova vlada ojačati južnoeuropsko krilo NATO-a i povećati broj svojih kontingenata u istočnoeuropskim bazama. Na zahtjev Ukrajine, osim humanitarne pomoći, krenule su i španjolske pošiljke oružja.

Španjolska je također morala odigrati ključnu ulogu u rješavanju energetske krize budući da ima značajne rezerve plina, međunarodnu mrežu neovisnu o Rusiji i najveći kapacitet regasifikacije u Europi, odnosno može preraditi veliku količinu ukapljenog plina (LNG).

Samo na LNG ruti otvorenoj između Španjolske i Italije kapacitet transporta plina je do jeseni 2022. povećan za 40 posto.

U međuvremenu, ozbiljni domaći politički događaji također su pogodili vladu Pedra Sáncheza. Ispostavilo se da je softver Pegasus korišten za praćenje 63 katalonska separatistička političara. Iako je skandal pogodio i premijera, posljedica je opetovani prekid dijaloga između Madrida i Barcelone. Sánchez je konačno razgovarao o tome što se dogodilo iza zatvorenih vrata s katalonskim predsjednikom Pereom Aragonésom. Malo je informacija procurilo o sastanku, ali događaji koji su uslijedili jasno su pokazali kako je središnja vlada kompenzirala Barcelonu. Prvi korak Katalonije nakon špijunskog skandala bilo je uvođenje novog zakona, prema kojemu će se u regionalnim školama poučavati katalonski umjesto španjolskog.

Svim državnim institucijama naređeno je da ustavom propisanih 25 posto nastave na španjolskom jeziku uklone sa zidova škola.

U međuvremenu, najveća desna oporbena snaga, Narodna stranka, umjesto da poduzima korake za zaštitu ustava, pokušavala se izvući iz ozbiljne unutarstranačke krize koja je dovela do imenovanja Alberta Nuneza Feijoa na mjesto predsjednika Pabla Casada .

Na kraju je cijela Španjolska prekriženih ruku gledala nasilnu reformu katalonskog obrazovanja. Pozornost s protuustavnog koraka skrenula je tragična opsada granice u lipnju, kada je 2000 Afrikanaca opkolilo graničnu ogradu u Melilli, pri čemu su pod nerazjašnjenim okolnostima poginula 23 migranta. I desnica i EU tražili su odgovore što se dogodilo, ali ih do danas nisu dobili. Oporba je zatražila ostavku ministra unutarnjih poslova nakon što je postalo jasno da španjolska žandarmerija nema na raspolaganju ni sredstva ni resurse da odbije takav napad. Tome u prilog ide i snimka s lica mjesta na kojoj se vidi kako španjolski agenti bacaju kamenje na ilegalne imigrante.

Nakon što je zataškala tragediju u Melilli, vlada se uspjela nositi s povijesnom sušom i šumskim požarima. Zatim je jesenas najavio prve planove štednje plina, čije je mjere ponovno natjerao građanima na gušu, a da im još uvijek nije dao stvarnu pomoć da smanje svoja opterećenja. Ni ranije najavljena subvencija podstanarstva te proširenje kruga nositelja temeljnog dohotka nije ništa olakšala jer zahtjevi u nekim regijama još nisu ocijenjeni, pa je sve ostalo samo na lažnoj pomoći.

Krajem godine ljevičarski vlada dodatno je pogoršala osjećaje nakon što je bacila atomsku bombu na ustav, a možda i na samu sebe.

Najavljena je reforma kaznenog zakona u sklopu koje će biti ukinuto kazneno djelo pobune i smanjene kazne za pronevjeru. Obje mjere idu u prilog političkim čelnicima koji su 2017. neustavno proglasili katalonsku neovisnost, a koji mogu izbjeći značajan dio kazni koje su im izrečene. Sve je to izglađeno reformom pravosuđa, koja je na kraju blokirana apelom desnice.

Socijalisti su htjeli pojednostaviti uvjete imenovanja članova Ustavnog suda kako bi vlastitim kandidatima - dvojici bivših članova Vlade - olakšali prijem u ogrtaču, ugrožavajući neovisnost pravosuđa i vladavinu prava.

Socijalisti su izgubili najmanje tri milijuna birača samo u 2022. svojim značajnim zakonima i bombardiranjem španjolskog ustava i nacionalnog jedinstva. Prema prosinačkim istraživanjima, Narodna bi stranka s velikom razlikom dobila izbore da su održani 2022. umjesto 2023. godine. Štoviše, kad bi se udružili s antiimigracijskim Voxom, mogli bi upravljati Španjolskom s više od apsolutne većine.


https://magyarnemzet.hu/kulfold/2023/01/melyrepulesben-a-baloldali-spanyol-kormany

Sve ide po planu i programu.