Užas: Surovikin osigurao rusku pobjedu

'Veliki rat se vratio': 5 lekcija iz ruske invazije na Ukrajinu

Financial Times: Bilo je to usred zime kada je Moskva izbacila nekoliko stotina padobranaca na glavni aerodrom susjedne zemlje s naredbom da zauzmu glavni grad, ubiju predsjednika i uspostave klijentski režim. Kako su i tenkovi prelazili granicu, Kremlj je očekivao da će zemlja brzo pasti.

To je bio plan Moskve — za invaziju Sovjetskog Saveza na Afganistan 1979. Četiri desetljeća kasnije, ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebio je isti pretjerano samouvjereni plan za svoju potpunu invaziju na Ukrajinu, gdje je na sličan način zamislio brzo zauzimanje Kijeva praćeno nacionalnom kapitulacijom .

“Postoji deprimirajuće izravna paralela između toga kako je skupina starijih muškaraca u Kremlju donijela lošu odluku da napadne Afganistan i kako je druga grupa starijih muškaraca u Kremlju donijela odluku da napadne Ukrajinu”, rekao je iskusni ruski stručnjak i povjesničar Mark Galeotti . "U oba slučaja, vojska je smatrala da je invazija loša ideja, ali je odbijena."

Invazija Moskve na Afganistan ostavila je 15 000 mrtvih sovjetskih vojnika i dovela do 10-godišnje bare koja je završila tek nakon povlačenja. U Ukrajini, gdje je procijenjeno 100.000 ruskih vojnika već ubijeno ili ranjeno u samo 10 mjeseci, Kremlj vjerojatno nastavlja krivo tumačiti nacionalno raspoloženje još dramatičnije.

Ruske snage nisu uspjele zauzeti glavni grad Kijev i ukrajinske trupe su ih od tada potisnule s više od polovice teritorija koji su prvobitno zauzele. Ipak, Moskva je naizgled nepokolebljiva: Ukrajina je više puta upozorila da Rusija planira još jedan kopneni napad na glavni grad, unatoč smanjenoj sposobnosti da pokrene veliku kopnenu ofenzivu.

Koje se druge lekcije mogu izvući iz ukrajinskog sukoba i kako bi se on mogao odvijati 2023.? Jedna ključna spoznaja, rekli su vojni dužnosnici i analitičari, jest da se "veliki rat vratio", a time i potreba da zemlje imaju industrijske kapacitete i goleme zalihe oružja kako bi mogle održati borbe visokog intenziteta.

Opskrbu Ukrajine osigurava ono što je James Heappey, ministar oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva nazvao "strateškom dubinom" zapadnih saveznika, koji su Ukrajini poslali više od 40 milijardi dolara vojne pomoći. SAD će također poslati svoj sustav protuzračne obrane Patriot kao dio novog paketa oružja vrijednog 1,85 milijardi dolara.

Do sada se, međutim, zapad - oprezan od eskalacije sukoba koji bi mogao dovesti do izravnog sukoba između zemalja NATO-a i Rusije - opirao pružanju modernih tenkova, projektila dugog dometa i mlažnjaka koje je također tražio Kijev.

"Ključno pitanje za 2023. je koliko će vojne potpore Zapad nastaviti pružati Ukrajini - i kakvu", rekla je Domitilla Sagramoso, stručnjakinja za sigurnost Rusije na King's Collegeu u Londonu.

Treća lekcija za Moskvu je važnost kvalitete nad kvantitetom. Dobra logistika, brojna razina trupa i odgovarajuća vojna oprema - bez obzira radi li se o bespilotnim letjelicama ili tenkovima - "ništa ne vrijede ako snaga ima inteligenciju, vodstvo". . . su neadekvatni”, rekao je Ben Barry, bivši brigadir britanske vojske sada u think-tanku Međunarodnog instituta za strateške studije.

Umjesto toga, ruske snage nastavile su pokazivati "nizak moral i slabe standarde taktike kombiniranog naoružanja i vodstva na bojnom polju", rekao je Barry.

U nastojanju da to ispravi, Putin je u listopadu imenovao generala Sergeja Surovikina da zapovijeda ruskim snagama u Ukrajini. Surovikin, veteran rata u Siriji, "vjerojatno je najkompetentniji zapovjednik kojeg je Rusija postavila", rekla je Dara Massicot, ruski vojni stručnjak u think-tanku Rand Corporation.

Surovikin je ojačao ruske frontove regrutima iz nedavnog novačenja od približno 300.000 vojnika. Također je projektirao uspješno povlačenje iz okoline strateškog južnog grada Hersona, gdje su ruske snage bile u opasnosti da budu zarobljene.

Ovi jači obrambeni položaji smanjuju izglede za uspješnu ukrajinsku zimsku protuofenzivu koja siječe kopneni most koji se proteže duž obale Azovskog mora i povezuje Rusiju s Krimom.

“Ukrajinske snage”. . . sigurno suočiti sa svojim problemima. Njihovi su gubici bili veliki, mnogi nisu adekvatno obučeni, neke jedinice očito pate od ekstremnog umora i treba im više oružja i streljiva,” rekao je jedan zapadni savjetnik za obranu.

"Ali njihov moral i odlučnost su još uvijek neusporedivo viši od njihovih protivnika, a bili su puno učinkovitiji od Rusa u mobilizaciji."

Četvrta lekcija je važnost civilnog društva u održavanju ratnih napora. Ukrajinski softverski programeri dizajnirali su aplikacije za pomoć svojim vojnicima u gađanju ruskih položaja, kuhari kuhaju hranu za ukrajinske vojnike na bojišnici, a volonteri nastavljaju prikupljati sredstva za kupnju vojnih potrepština kao što su kompleti prve pomoći i naočale za noćno gledanje.

"Većina uspjeha Ukrajinaca na bojnom polju ovisi o heterogenom i samouvjerenom civilnom društvu, sposobnom podržati vojnike", rekao je Timothy Snyder, povjesničar sa Sveučilišta Yale.

Listopadska Gallupova anketa pokazala je da 70 posto Ukrajinaca želi nastaviti s borbom dok ne postignu pobjedu, a više od 90 posto vjeruje da pobjeda znači ponovno zauzimanje svih teritorija koje je Rusija otela, uključujući Krim, koji je Putin anektirao 2014.

Nasuprot tome, ruska potpora ratu prepolovila se između lipnja i studenog na 27 posto, prema neprovjerenoj internoj anketi Kremlja koju je izvijestila novinska kuća Meduza u egzilu.

Peta i možda najveća lekcija iz rata je da se on vodi na više frontova, a ne samo tenkovima, raketama i topovima.

Putin je pokrenuo nemilosrdan val napada projektilima i bespilotnim letjelicama na energetsku infrastrukturu Ukrajine kako bi pokušao slomiti nacionalnu volju i pokrenuti val izbjeglica u Europu.

Zaprijetio je daljnjim prekidima zapadnih opskrbe plinom kako zima dolazi, a dok Ukrajina isporučuje žito prema sporazumu koji su sklopili Turska i UN, ruska mornarica i dalje kontrolira Crno more, ugrožavajući većinu ukrajinskih izvoznih ruta hrane.

Čini se da je Putinova poruka da će se pucnjava nastaviti, ali ja mogu nastaviti ovo koliko god želim, rekao je Galeotti. “To je politička strategija koja je osmišljena da udalji Ukrajinu od zapada. Kako se ovaj rat odvija nije u pitanju samo vojna oprema.”

Čak i ako se obje strane, iscrpljene borbama, dogovore o prekidu vatre u nadolazećoj godini, Putinova agresija na Ukrajinu mogla bi se nastaviti ovim drugim sredstvima. “Karakter modernog rata se možda mijenja, ali mijenja se i priroda mira”, dodao je Galeotti. “To je nešto o čemu zapad mora razmišljati.”

https://www.ft.com/content/b01669cb-5be8-4f69-8d18-8eef0c0c2088
------------------------

Kad Rusi pobijede Ukrajince, i mi Hrvati smo najebali od Srba.

lekcija broj šest:

kad počneš bježati, ne zaustavljaj se!

umjesto da sjede kod kuće u majčici rusiji, sad masovno ginu od khersona do kupjanska.

nisu rusi ništa naučili od braće srba.

to četnik od krepanog četnika opet cvili? 
slijedeći put ne bu traktorijade, ne bu sendviča niti sokića.
a čmara bumo sredili.

veber wrote:to četnik od krepanog četnika opet cvili? 
slijedeći put ne bu traktorijade, ne bu sendviča niti sokića.
a čmara bumo sredili.

Miha je kriv za sve
Sokic od Vindije, kras napolitanka, sendvic sa salamom iz vrbovca

dijagram wrote:

veber wrote:to četnik od krepanog četnika opet cvili? 
slijedeći put ne bu traktorijade, ne bu sendviča niti sokića.
a čmara bumo sredili.

Miha je kriv za sve
Sokic od Vindije, kras napolitanka, sendvic sa salamom iz vrbovca

peder.
miha.
i još im hrvatske proizvode poklanjao.

zato čmarni ima alergije

sitting_bull wrote:lekcija broj šest:

kad počneš bježati, ne zaustavljaj se!

umjesto da sjede kod kuće u majčici rusiji, sad masovno ginu od khersona do kupjanska.

nisu rusi ništa naučili od braće srba.

Eto ti bi kao i ostale pichkice sjedili kod kuce ako bi u BiH muslimani ili srbi ubijali hrvate i tjerali ih sa njihovih vjekovnih ognjishta i to uz potporu Zapada kao shto ste vi to radili sa srbima u Hrvatskoj koji nisu imali srecu da iza njih stane netko jachi kao shto su rusi stali iza svoga narodau Ukrajini.Lako je bilo amerima na Brachu stvarati planove kako uz pomoc korisnih kretena hrvata istjerati srbe iz Hrvatske da danas sutra ne bi bili remetilachki faktor u Hrvatskoj jer su kroz povijest hrvati ionako pichkice koje nisu godinama mogle nishta srbima iako su bili nadmocniji deset puta.Mislim ono fakat je jadno i bijedno da se hvalish nechim shto nije ljudski i humano.Do sada nigdje nisam prochitao da se srbi hvale kako su hrvati plivali i ronili Savom da spasu goli zivot ili recimo muslimani da slave protjerivanje hrvata iz Srednje Bosne .Nitko to ne slavi osim vas a samo zbog toga shto vam vasha vlast prodaje muda za bubrege i glorificira rat kao shto su nekada radili partizani da bi lakshe vladala sa stokom sitnog zuba.Dodushe partizani su barem imali pravo da se hvale jer su se borili protiv germanskih vampiraali opet se nisu nigdje hvalili javno da su u Blajburgu pobili onoliko kolabrocionista. i fashista koji su chinili zlochine nad svim stanovnicima Hrvatske bez obzira na vjeru.Dakle,da nije bilo amera i ostatka zapada nikad vi ne biste mogli srbe protjerati iz Hrvatske.Prestanite se blamirati jer svojim glupostima chinite vecu shtetu Hrvatskoj od ustasha.Josh jednom ,pokazi mi gdje srbi i muslimani slave zlochine koje su ucinili prema hrvatima (a jesu) pa cu i ja shvatiti vashu potrebu da se kurchite protjerivanjem srba iz Hrvatske.Napominjem ,bez amera i njihove obavjeshtajne propagandne potpore nikada vi ne biste mogli to napraviti a mislim i da vecina hrvatskog zivlja to i ne bi zeljela uchiniti.No morali ste,a na vama ostaje zapisana povijesna sramota a ne na amerima i schwabama.Hrvati su bili i ostali korisne budale kroz svoju povijest misleci da ce uz jacheg profitirati pa se uvijek zajebu.

crvenkasti wrote:

'Veliki rat se vratio': 5 lekcija iz ruske invazije na Ukrajinu

Financial Times: Bilo je to usred zime kada je Moskva izbacila nekoliko stotina padobranaca na glavni aerodrom susjedne zemlje s naredbom da zauzmu glavni grad, ubiju predsjednika i uspostave klijentski režim. Kako su i tenkovi prelazili granicu, Kremlj je očekivao da će zemlja brzo pasti.

To je bio plan Moskve — za invaziju Sovjetskog Saveza na Afganistan 1979. Četiri desetljeća kasnije, ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebio je isti pretjerano samouvjereni plan za svoju potpunu invaziju na Ukrajinu, gdje je na sličan način zamislio brzo zauzimanje Kijeva praćeno nacionalnom kapitulacijom .

“Postoji deprimirajuće izravna paralela između toga kako je skupina starijih muškaraca u Kremlju donijela lošu odluku da napadne Afganistan i kako je druga grupa starijih muškaraca u Kremlju donijela odluku da napadne Ukrajinu”, rekao je iskusni ruski stručnjak i povjesničar Mark Galeotti . "U oba slučaja, vojska je smatrala da je invazija loša ideja, ali je odbijena."

Invazija Moskve na Afganistan ostavila je 15 000 mrtvih sovjetskih vojnika i dovela do 10-godišnje bare koja je završila tek nakon povlačenja. U Ukrajini, gdje je procijenjeno 100.000 ruskih vojnika već ubijeno ili ranjeno u samo 10 mjeseci, Kremlj vjerojatno nastavlja krivo tumačiti nacionalno raspoloženje još dramatičnije.

Ruske snage nisu uspjele zauzeti glavni grad Kijev i ukrajinske trupe su ih od tada potisnule s više od polovice teritorija koji su prvobitno zauzele. Ipak, Moskva je naizgled nepokolebljiva: Ukrajina je više puta upozorila da Rusija planira još jedan kopneni napad na glavni grad, unatoč smanjenoj sposobnosti da pokrene veliku kopnenu ofenzivu.

Koje se druge lekcije mogu izvući iz ukrajinskog sukoba i kako bi se on mogao odvijati 2023.? Jedna ključna spoznaja, rekli su vojni dužnosnici i analitičari, jest da se "veliki rat vratio", a time i potreba da zemlje imaju industrijske kapacitete i goleme zalihe oružja kako bi mogle održati borbe visokog intenziteta.

Opskrbu Ukrajine osigurava ono što je James Heappey, ministar oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva nazvao "strateškom dubinom" zapadnih saveznika, koji su Ukrajini poslali više od 40 milijardi dolara vojne pomoći. SAD će također poslati svoj sustav protuzračne obrane Patriot kao dio novog paketa oružja vrijednog 1,85 milijardi dolara.

Do sada se, međutim, zapad - oprezan od eskalacije sukoba koji bi mogao dovesti do izravnog sukoba između zemalja NATO-a i Rusije - opirao pružanju modernih tenkova, projektila dugog dometa i mlažnjaka koje je također tražio Kijev.

"Ključno pitanje za 2023. je koliko će vojne potpore Zapad nastaviti pružati Ukrajini - i kakvu", rekla je Domitilla Sagramoso, stručnjakinja za sigurnost Rusije na King's Collegeu u Londonu.

Treća lekcija za Moskvu je važnost kvalitete nad kvantitetom. Dobra logistika, brojna razina trupa i odgovarajuća vojna oprema - bez obzira radi li se o bespilotnim letjelicama ili tenkovima - "ništa ne vrijede ako snaga ima inteligenciju, vodstvo". . . su neadekvatni”, rekao je Ben Barry, bivši brigadir britanske vojske sada u think-tanku Međunarodnog instituta za strateške studije.

Umjesto toga, ruske snage nastavile su pokazivati "nizak moral i slabe standarde taktike kombiniranog naoružanja i vodstva na bojnom polju", rekao je Barry.

U nastojanju da to ispravi, Putin je u listopadu imenovao generala Sergeja Surovikina da zapovijeda ruskim snagama u Ukrajini. Surovikin, veteran rata u Siriji, "vjerojatno je najkompetentniji zapovjednik kojeg je Rusija postavila", rekla je Dara Massicot, ruski vojni stručnjak u think-tanku Rand Corporation.

Surovikin je ojačao ruske frontove regrutima iz nedavnog novačenja od približno 300.000 vojnika. Također je projektirao uspješno povlačenje iz okoline strateškog južnog grada Hersona, gdje su ruske snage bile u opasnosti da budu zarobljene.

Ovi jači obrambeni položaji smanjuju izglede za uspješnu ukrajinsku zimsku protuofenzivu koja siječe kopneni most koji se proteže duž obale Azovskog mora i povezuje Rusiju s Krimom.

“Ukrajinske snage”. . . sigurno suočiti sa svojim problemima. Njihovi su gubici bili veliki, mnogi nisu adekvatno obučeni, neke jedinice očito pate od ekstremnog umora i treba im više oružja i streljiva,” rekao je jedan zapadni savjetnik za obranu.

"Ali njihov moral i odlučnost su još uvijek neusporedivo viši od njihovih protivnika, a bili su puno učinkovitiji od Rusa u mobilizaciji."

Četvrta lekcija je važnost civilnog društva u održavanju ratnih napora. Ukrajinski softverski programeri dizajnirali su aplikacije za pomoć svojim vojnicima u gađanju ruskih položaja, kuhari kuhaju hranu za ukrajinske vojnike na bojišnici, a volonteri nastavljaju prikupljati sredstva za kupnju vojnih potrepština kao što su kompleti prve pomoći i naočale za noćno gledanje.

"Većina uspjeha Ukrajinaca na bojnom polju ovisi o heterogenom i samouvjerenom civilnom društvu, sposobnom podržati vojnike", rekao je Timothy Snyder, povjesničar sa Sveučilišta Yale.

Listopadska Gallupova anketa pokazala je da 70 posto Ukrajinaca želi nastaviti s borbom dok ne postignu pobjedu, a više od 90 posto vjeruje da pobjeda znači ponovno zauzimanje svih teritorija koje je Rusija otela, uključujući Krim, koji je Putin anektirao 2014.

Nasuprot tome, ruska potpora ratu prepolovila se između lipnja i studenog na 27 posto, prema neprovjerenoj internoj anketi Kremlja koju je izvijestila novinska kuća Meduza u egzilu.

Peta i možda najveća lekcija iz rata je da se on vodi na više frontova, a ne samo tenkovima, raketama i topovima.

Putin je pokrenuo nemilosrdan val napada projektilima i bespilotnim letjelicama na energetsku infrastrukturu Ukrajine kako bi pokušao slomiti nacionalnu volju i pokrenuti val izbjeglica u Europu.

Zaprijetio je daljnjim prekidima zapadnih opskrbe plinom kako zima dolazi, a dok Ukrajina isporučuje žito prema sporazumu koji su sklopili Turska i UN, ruska mornarica i dalje kontrolira Crno more, ugrožavajući većinu ukrajinskih izvoznih ruta hrane.

Čini se da je Putinova poruka da će se pucnjava nastaviti, ali ja mogu nastaviti ovo koliko god želim, rekao je Galeotti. “To je politička strategija koja je osmišljena da udalji Ukrajinu od zapada. Kako se ovaj rat odvija nije u pitanju samo vojna oprema.”

Čak i ako se obje strane, iscrpljene borbama, dogovore o prekidu vatre u nadolazećoj godini, Putinova agresija na Ukrajinu mogla bi se nastaviti ovim drugim sredstvima. “Karakter modernog rata se možda mijenja, ali mijenja se i priroda mira”, dodao je Galeotti. “To je nešto o čemu zapad mora razmišljati.”

https://www.ft.com/content/b01669cb-5be8-4f69-8d18-8eef0c0c2088
------------------------

Kad Rusi pobijede Ukrajince, i mi Hrvati smo najebali od Srba.

Tipicno zapadnjacko propagandno sranje.

Surovikin je zapravo svojom defanzivnom i lako predvidivom taktikom ne samo osigurao nego i petrificirao ruski poraz.