Porez na CO2 je udar na srpstvo

I antisrpski projekat usmjeren protiv Srba.

POREZ NA CO2 UDARA I SRPSKU PRIVREDU: Evropska unija postigla dogovor o nametanju carine na emisiju ugljen-dioksida za robu koja je uvezena

Nije samo na vas nego i na Komšića jer i jedni i drugi većinu struje dobivate iz ugljena.

---

EVROPSKA unija postigla je preliminarni dogovor o nametanju carine na emisiju ugljen-dioksida za uvezenu robu iz zemalja koje imaju blaže ekološke propise.

Pregovarači su u utorak u Briselu odlučili da će se naplata troškova primenjivati za uvoz čelika, cementa, đubriva, aluminijuma i električne energije. Ovo će imati negativan uticaj i na privredu Srbije. Planirano je da se sa prvom fazom sprovođenja Zakona o porezu na ugljen-dioksid krene od oktobra naredne godine. Pojedini zapadni mediji ukazuju da EU, pod izgovorom zaštite klime štiti domaći proizvod.

Za našu zemlju je problematično što se na evropskom spisku zagađivača nalaze čelik i električna energija. Učešće kompanije HBIS, vlasnika smederevske železare, u ukupnom izvozu čelika je dominatno i kreće se preko 70 odsto, a u našoj zemlji postoji 620 firmi koje izvoze neku vrstu proizvoda od tog metala. Srbija je i izvoznik struje, i mada je EPS imao problema, ovo javno preduzeće postepeno stabilizuje proizvodnju. Kako ocenjuje pomoćnik direktora Sektora za strateške analize PKS, Bojan Stanić, uvođenje karbonske takse će uticati na manju konkurentnost naše privrede. On ističe da je čelik, pored bakra, naš glavni izvozni proizvod.

- Kada krene primena tog zakona, ovaj proizvod će biti manje konkurentan i smanjiće se mogućnost izvoza u Evropsku uniju - objašnjava Stanić.

- To bi uticalo na povećanje deficita u spoljnoj trgovini, jer ćemo mi i dalje iz EU uvoziti, a smanjiće se izvoz iz naše zemlje. To znači da će se smanjiti naš BDP. Kada pogledate dokle dopire ta politika karbonskih taksa, to bi moglo da utiče na većinu našeg izvoza u daljoj budućnosti, jer EU u kasnijoj fazi planira njihovo uvođenje i za hemijske proizvode, kao i za plastiku.

On ukazuje da metalska i hemijska industrija čine okosnicu našeg izvoza, odnosno oko 60 odsto ukupnog plasmana na strana tržišta.

- Opet se ispostavlja da najmanje razvijene zemlje nesrazmerno više plaćaju za globalne probleme svetske privrede, koji su podstaknuti iz najrazvijenijih zemalja - ističe Stanić.

- Oni više zagađuju, štampaju novac i izazivaju svetsku inflaciju koja pogađa nas, a mi ne možemo da ga štampamo. Oni vode politiku kriza, a posledice trpi globalna privreda.

Objašnjavajući primenu karbonskih taksa, mediji pišu da će kompanije koje uvoze tu robu u EU morati da kupe sertifikate da pokriju ugrađene emisije ugljen-dioksida. Šema je osmišljena tako da isti trošak snose i kompanije u inostranstvu i domaća industrija u EU. Evropske firme su već obavezne da kupuju dozvole na tržištu ugljen-dioksida kada one zagađuju.

Trenutno, EU domaćim kompanijama daje besplatne dozvole kako bi ih zaštitila od strane konkurencije, ali je planirano njihovo postepeno ukidanje u budućnosti.

Prema novom zakonu, za koji evropski zvaničnici kažu da će biti prvi te vrste u svetu, samo zemlje koje usvoje slična ograničenja emisije moći će da izvoze u EU bez plaćanja dodatnih taksa. "Dojče vele" navodi da države koje će najverovatnije biti pogođene ovim briselskim propisom, uključuju Rusiju, Kinu, Tursku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indiju, Ukrajinu, Južnu Koreju. Evropski analitičari ocenjuju da bi carina na ugljen-dioksid mogla da dovede do trgovinskog rata, ako zemlje shvate porez kao protekcionizam i reaguju uvođenjem kontramera. Kako će se izračunavati tzv. ugljenični otisak, odnosno meriti emisija gasova, još nije jasno.

ŠKAKLJIVA KUPOVINA STRUJE IZ SRBIJE

MEDIJI u Hrvatskoj navode da se opravdano može postaviti škakljivo pitanje hrvatskog uvoza električne energije iz Srbije ili BiH, proizvedene iz uglja, koja će u startu biti skuplja. To je loše za "Hrvatsku elektroprivredu" koja je najveći neto uvoznik struje u EU.

S obzirom da je ugljen i dalje najznačajiniji izvor energije u Srbiji (zbog čega je propao svojevremeni plan Branka Mikulića kao predsjednika SIV-a odnosno premijera SFRJ o izgradnji nove 4 nuklearne fizijske elektrane u Jugoslaviji) ova teza zapravo ima svoje činjenične i konzistentne temelje bez obzira na u Srbiji uobičajenu sumanutost iste.

Samo su nuklearne falile medju ludacima.

Serbinho-3 wrote:Samo su nuklearne falile medju ludacima.

Nije riječ o vojnom nego o civlinom programu, jer te nuklearke nisu čisto tehnološki omogućavale proizvodnju goriva za nuklearne bombe, uranskog ili plutonijskog tipa, sasvim svejedno.
Danas bi cijeli prostor bivše Jugoslavije bio oslobođen potrebe za uvozom energije izvan tog prostora (iz nuklearki u Francuskoj primjerice) da je taj plan prošao.
Uz to bi SFRJ bila ekonomski potaknuta u smislu razvoja usvajanjem novih lukrativnih tehnologija.
Cijeli plan je propao zato jer se Srbija zabrinula kome će i po kojoj cijeni prodati struju iz svojih termoelektrana na ugljen. Srbija je ovim potezom ekonomski upropastila svaku mogućnost opstanka Jugoslavije.
I sad ćete morati plaćati i porez na ugljični dioksid što će dodatno smanjiti konkurentnost vaše električne energije proizvedene iz ugljena.

Usput rečeno, Mikulić me je ovdje podsjetio na Komšića.
Osobno je o sebi govorio kao o vojniku Partije, ali je zanimljivo kako su 2 od 4 predviđene nuklearke trebale biti izgrađene u SR Hrvatskoj (lokacije Prevlaka kod Zagreba i otok Vir).
U biti je vodio antihrvatsku ekonomsku politiku, ali je ovdje vjerojatno potpuno nesvjesno išao na ruke Hrvatskoj, kao uostalom i Komšić.
Ta nevjerojatna nekonzistentnost i glupost hrvatskih Bosanaca me uvijek iznova fascinira.