Putinova plinska strategija osuđena je na propast

Putinova plinska strategija osuđena je na propast

Dok Rusija nastavlja sa razornim napadima na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, Evropa razmatra budućnost bez ruskog plina. Članice Evropske unije dogovaraju zajednički odgovor na trenutnu energetsku krizu dok nastoje da sklope sporazume sa alternativnim dobavljačima plina.

Da bi se mogao razumjeti smjer ekonomskog rata između Rusije i Zapada i stoga osigurati kontinuirana podrška Ukrajini u njenom otporu ruskoj invaziji, važnije je nego ikada razumjeti strategiju predsjednika Vladimira Putina.

Prije svega, smanjen protok plina u Evropu ima značajan utjecaj na rusku ekonomiju. Uprkos nedavnim vrtoglavo visokim cijenama energenata, rekordni proračunski višak koje je Kremlj zabilježio u prvih šest mjeseci rata gotovo su izbrisani. Kremlj ostaje bez značajne kreditne podrške iz inozemstva, jer čak i Kina sada oklijeva proširiti finansijsku podršku.

Iako Peking i neke nesvrstane države poput Indije rado otkupljuju rusku naftu i plin po sniženoj cijeni, smanjena diskreciona potrošnja i smanjenje industrijske proizvodnje kao rezultat sankcija dodatno će iscijediti rusku ekonomiju kratkoročno. Ruski dugoročni izgledi također su neizvjesni zbog utjecaja sankcija i smanjenja populacije u ovoj državi – trend koji je pogoršan Putinovom regrutacijom i stotinama hiljada ljudi koji su zbog tog pobjegli.

Ovisnost ruske ekonomije

Realnost je da je cijeli ruski ekonomski model ovisan o izvozu ugljikovodika u Evropu. Putin je odlučio sve staviti na kocku zbog svoje ukrajinske ludosti. S drastičnim smanjenjem protoka plina, smanjila se i žila kucavica ruske ekonomije. Izgleda da ruski predsjednik igra energetsku igru i nada se da će mu se sreća osmjehnuti.

Naprimjer, dozvolio je da se jedan dio protoka ruskog plina u Evropu nastavi. Jedna ruta ide preko Ukrajine. Povlačeći iz trenutnih tokova, ovaj put treba isporučiti svega 15 milijardi kubnih metara godišnje, ali njegov učinak na evropskom tržištu je prvenstveno da služi kao podsjetnik da Putin može povećati protok plina. Za Kremlj je važno da bude operativan kako bi postavio osnovu za kasnije argumente da su njegovi postupci u ovom ekonomskom ratu odvojeni od invazije na Ukrajinu – što je tvrdnja koja nema uporište u stvarnosti.

Druga ruta je preko turskog cjevovoda Turski tok i njegovog bugarskog produžetka Balkanski tok, preko kojeg ruski plin isporučuju Srbiji i Mađarskoj. Ovi protoci plina su značajni, posebno zato što omogućavaju Kremlju da nagradi svoju jedinu glavnu preostalu pristalicu u Evropskoj uniji – vladu Viktora Orbana. I ovo je s namjerom da omogući Moskvi da se nakon izvjesnog vremena pokuša ponovo pozicionirati kao vjerodostojan dobavljač za Evropu i druge države koje potresaju energetske krize.

Balkanski tok ima trenutni kapacitet od 15 milijardi kubnih metara godišnje, što se može povećati na 20 milijardi kubnih metara. Ovo bi mogao biti djelić ukupnog kapaciteta od 110 milijardi kubnih metara dva cjevovoda Sjevernog toka koji leže oštećeni sabotažom na dnu Sjevernog mora i povezuju Rusiju s njemačkom mrežom plinovoda. Bez obzira na to, nudi dovoljnu zalihu koja bi se u konačnici mogla iskoristiti za privlačenje drugih evropskih zemalja gladnih plina iz centralne i istočne Evrope, uključujući i Austriju.

Rusija također vjerovatno očekuje da ekonomska i politička nestabilnost privuku druge države Evropske unije ponovo u njeno energetsko okrilje. U augustu je prijelazna vlada u Bugarskoj razmišljala o pregovorima s Gazpromom, koji je prekinuo isporuke plina u aprilu zbog odbijanja Sofije da plati u rubljama. Prethodne bugarske vlade su se umiljavale Moskvi, uključujući i izgradnjom produžetka Turskog toka po velikoj cijeni i sa ograničenim povratom u obliku tranzitnih naknada.

S ovim na umu, Putin se vjerovatno nada da će parlament u kojem nijedna politička stranka nema potpunu većinu nakon izbora 2. oktobra i negativnih ekonomskih izgleda nagnati narednu bugarsku vladu, privremenu ili regularnu, da se povinuje njegovim uslovima.

O kakvoj strategiji oni drobe
Uveli sankcije na ruske energente I sad je to "Putinova strategija"
Zapad je stvarno otisao u PM