Švedska zatvara vrata strancima

Ulf Kristersson, vođa Stranke umjerenih, u ponedjeljak će postati 35. švedski premijer. U manjinskoj vladi sjedit će ministri Demokršćana i Liberala, ali ključne glasove za opstanak ove desničarske koalicije u parlamentu daju Švedski demokrati, populistička, nacionalistička i islamofobna stranka s kojom do prije samo koju godinu nitko nije želio surađivati.

Švedska ne samo da je skrenula udesno nego je pod ručnom kočnicom u punoj brzini zaokretom pod 90 stupnjeva napustila višedesetljetni uglavnom socijaldemokratski smjer i krenula u potpuno neistražene političke vode. Ostvare li se najavljene temeljite i dalekosežne promjene koje je u petak predstavilo četvero stranačkih lidera - Kristersson, Ebba Busch, Johan Pehrson i Jimmie Åkesson - Švedska će kroz četiri godine postati bitno drukčija zemlja.

"Dobili smo mandat švedskog naroda na izborima i to shvaćamo vrlo ozbiljno. Zbog toga smatramo da je promjena ne samo neophodna nego i moguća. Nas četvero možemo ponuditi promjenu. Naša vlada bit će trostranačka i blisko će surađivati sa Švedskim demokratima u parlamentu", rekao je 59-godišnji Ulf Kristersson novinarima u petak ujutro.

Švedska, dakle, više neće biti zemlja otvorena pridošlicama, kako izbjeglicama tako ni ekonomskim migrantima. Prema željama Švedskih demokrata, broj azilanata koje će Švedska primiti u okviru raspodjele unutar Europske unije bit će smanjen na 900 godišnje, a njihova će prava biti spuštena na minimum koji propisuje EU.

Otežat će se i dolazak ekonomskih emigranata, posebice onih slabije obrazovanih, te postrožiti uvjeti za stjecanje švedskog državljanstva, koje je trenutačno prilično jednostavno ishoditi - praktički jedini uvjet je pet godina legalnog boravka. Svim imigrantima bit će također ograničene socijalne beneficije, poput porodiljne naknade, dječjeg doplatka ili tumača prilikom posjeta liječniku, dok ne postanu švedski državljani.

Nadalje, Švedska je dugo bila poznata kao iznimno velikodušna prema potrebitima, dajući čak jedan posto vlastitog BDP-a (oko 5.5 milijardi eura) kao pomoć zemljama u nevoljama, kao što su Irak, Afganistan i Sirija. Pod novom vladom pomoć će biti smanjena na 0.85 posto BDP-a.

Zbogom Komšičevci