Slom izvoza, yuana, zaposlenosti, kreditorske politike… Jedini izlaz je rat

Xi na 20. kongresu KP Kine želi pod svaku cijenu zadržati vlast u zemlji koja sve više tone.

Nikoga ni u zemlji ni izvan nje neće iznenaditi ako Xi Jinping na 20. kongresu Kineske komunističke partije u nedjelju, 16. listopada, odluči zadržati baš sve funkcije koje sada drži, a ključne su ona generalnog sekretara (u ovom slučaju primjereniji termin od našeg “glavnotajničkog”), čime bi postao prvi nakon Jiang Zemina (1989.-2002.) s trećim mandatom, do šefa Središnjeg vojnog odbora Narodnooslobodilačke vojske.

U svojoj misiji da se izjednači s Mao Zedongom i postane nominalno “vođa”, kamo god to vodilo, sigurno ga neće pokolebati kritike da je taj model već dokazano potrošen i da s neograničenim ovlastima okružen isključivo poslušnicima u dobi koja sugerira da bi mandat mogao biti i doživotan može napraviti više štete nego što će zaista provesti nasušno potrebnu modernizaciju zemlje.

Da o rizicima koje povlači za sobom napad na Tajvan i ne govorimo… Zapravo se nakon deset godina vlasti i snažnog gospodarskog rasta koji se naprasno počeo slamati s pandemijom Kina nalazi u puno gorem i neizvjesnijem stanju.

Umjesto progresa, zavladao je strah, a tehnologija je tu iskorištena kao odlično oruđe u praćenju života građana, a koje uključuje i prepoznavanje lica na ulicama do cijele armije botova koji kontroliraju internet i koriste ga samo za huškanje naroda na mržnju prema Zapadu.

Biznis je opet neprijatelj

Jasno je da je se podloga za to nametnula i izolacijom u kojoj se Kina našla gotovo u sličnoj mjeri kao Rusiji, s tim što je za nju to u određenim segmentima i gori scenarij nego za Putinov imperij koji je tehnološki “liliputanac” u odnosu na kineskog “gulivera”.

Jer bez pristupa najnaprednijim tehnologijama sa Zapada, Kinezi mogu samo sve više gubiti korak. Drugi problem je što i izjave najviših državnih dužnosnika koji okružuju Xija sugeriraju “povratak na staro” u pogledu odmaka od tržišne i povratka na plansku, partijsku ekonomiju, a treći što se troši ogroman novac za naoružanje.

Toliki da se logičnim nameće pitanje – što će im ako ne misle uskoro ratovati? Možda je to i jedini izlaz u situaciji kad se narod za šutnju više ne može nagraditi rastom životnog standarda i kad i krupan biznis opet postaje državni neprijatelj.

Ako su izbijanje pandemije potekle u Wuhanu i prvi lockdown bili aperkat u bradu kineskog tigra, ‘zero-covid’ politika je kroše nakon kojeg se više teško može ostati na nogama. Rezultati sve govore – u posljednjem kvartalu kineski gospodarski rast najgori je u proteklih 30 godina (0,2 posto).

A sanjalo se o 5,5 posto rasta na godišnjoj razini. Nakon dugo vremena nisu ni izbačene prognoze za dalje. Ulaganja u Novi put svile pala su se redovitih 100 milijardi dolara proteklih godina na svega tridesetak milijardi.

Ozbiljan udarac kineskom ugledu nanijela je i politika pozajmljivanja novca drugim zemljama, ali koja se pretvorila u dužničko robovanje svih koji se navuku na mamac juana. San da Kina postane alternativa MMF-u pretvorio se u noćnu moru za države poput Crne Gore ili Šri Lanke, no sve se vraća kao bumerang.

Čamcima na posao

BDP i dalje svjedoči da je stanovništo zapravo siromašno, inflacija galopira, juan tone u odnosu na dolar, a najveća kompanija Evergrande je – bankrotirala. Postoji li više neki drugi izlaz osim udariti na Tajvan? Pa tko preživi…

Borba s COVID-om ispraznila je bolnice, no sva ušteda na tome troši se posljedično na drugoj strani. Stroga zaključavanja, masovna testiranja, stalno skeniranje zdravstvenih kodova, ograničenja putovanja doveli su do nezaposlenosti mladih od 18,7 posto, a na trenutke je dosezala i punih dvadeset posto.

U zemlji komunizma koji proklamira da svi moraju raditi. Koliko su uspješno plivali u “mirnodopskim” uvjetima, toliko se Kinezi ne snalazi u izvanrednim okolnostima tvrdoglavo igrajući istu taktiku, što se najbolje vidi u tvrdoglavom inzistiranju da se stanovništvo smije cijepiti samo nacionalnim cjepivima.

Za koje su sami priznali da jednostavno nisu dovoljno učinkovita. “U jedno već sad možemo biti sigurni… Mi nećemo tako skoro ubiti taj prokleti virus”, kaže Liang Wannian, šef vladinog panela stručnjaka za Covid. Može li se ideja o nultoj razini Covida ukinuti nakon kongresa Komunističke partije? Prigoda je idealna, ali…

“Teško mi je na to odgovoriti. Ja sam samo učenjak”, kaže Wannian. Svi koji ulaze u Peking moraju pokazati svoje osobne iskaznice koje su povezane s aplikacijama zdravstvenih kodova. Za kaos koji vlada i ne mora se ići u provinciju, dovoljno je vidjeti Peking.

Radnici koji zbog jeftinije stanarine žive u predgrađu svako jutro autobusima pokušavaju prijeći rijeku, ali policija obavezno ulazi u njih i provjerava jesu li svi zdravi.

To toliko dugo traje da obavezno kasne i poslodavci ih se žele riješiti, pa se neki i veslajući pokušavaju domoći Pekinga! Koliko dugo u takvom stanju Kina još može izdržati, veliko je pitanje.

https://www.poslovni.hr/svijet/slom-izvoza-yuana-zaposlenosti-kreditorske-politike-jedini-izlaz-je-rat-4357657

Udri Brus Li.

NAKON ODLUKE OPEC-A

Nafta u protekloj sedmici poskupila za više od 10 posto

Barel je na londonskom tržištu prošle sedmice poskupio 11,3 posto, na 97.92 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 16.5 posto, na 92.64 dolara.

Jedna od ključnih posljedica najnovijeg OPEC-ovog smanjenja proizvodnje bit će vjerojatno povratak cijena nafte na nivo od 100 dolara. No rast cijena ograničit će vjerojatno sve nepovoljniji trendovi u privredi.

OPEC-ova najava smanjenja proizvodnje zasad je nadjačala strahovanja trgovaca od moguće recesije i pada potražnje za naftom. Naime, zbog visoke inflacije, središnje banke zapadnih zemalja posljednjih mjeseci užurbano podižu kamatne stope, a to će usporiti rast privrede, pri čemu jačaju rizici i od recesije.

Slom izvoza, yuana, zaposlenosti, kreditorske politike… Jedini izlaz je rat

Rezultati sve govore – u posljednjem kvartalu kineski gospodarski rast najgori je u proteklih 30 godina (0,2 posto).

BDP i dalje svjedoči da je stanovništo zapravo siromašno, inflacija galopira, juan tone u odnosu na dolar, a najveća kompanija Evergrande je – bankrotirala. Postoji li više neki drugi izlaz osim udariti na Tajvan? Pa tko preživi…

https://www.poslovni.hr/svijet/slom-izvoza-yuana-zaposlenosti-kreditorske-politike-jedini-izlaz-je-rat-4357657

Kinezi su sposobni za zapadnjacima nezamislive patnje i velika odricanja, ako tako despot odluči. Ali vrlo su zabrinuti za budućnost svojih obitelji, žele da oni imaju ekonomsku perspektivu. Za to će raditi 16 sati, u tri smjene...ali, ako toga nema, pitanje je kako će reagirati, KPK je čvrsto ustoličena, promjena može samo doći tako da jedna frakcija eliminira drugu.

To je civilizacija za sebe.

Kineska ekonomija u velikim problemima dok predsjednik Xi iščekuje treći mandat

Kada je predsjednik Kine Xi Jinping došao na vlast prije deset godina, Kina je upravo pretekla Japan i postala druga najveća svjetska ekonomija, međutim, trenutna predviđanja ne idu na ruku Pekingu.

Od tada je rastao fenomenalnim tempom. Sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 6,7 posto od 2012. godine, Kina je doživjela jednu od najbržih održivih ekspanzija za veliku ekonomiju u historiji. U 2021, njen BDP je dostigao skoro 18 triliona dolara , što čini 18,4 posto globalne ekonomije, prema podacima Svjetske banke.

Brzi tehnološki napredak Kine također je učinio strateškom prijetnjom Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima.

Donedavno su neki ekonomisti predviđali da će Kina postati najveća svjetska ekonomija do 2030. godine, srušivši SAD. Sada situacija izgleda mnogo manje drugačije.

Dok se Xi priprema za svoju drugu deceniju na vlasti, suočava se sa sve većim ekonomskim izazovima, uključujući nesretnu srednju klasu.

Kolaps nekretnina, koje čine čak 30 posto BDP-a, izazvao je široko rasprostranjeno i rijetko neslaganje među srednjom klasom.

Međunarodni monetarni fond je nedavno smanjio prognozu rasta Kine na 3,2 posto ove godine, što predstavlja naglo usporavanje sa 8,1 posto u 2021. To bi bila druga najniža stopa rasta u zemlji u 46 godina, bolja samo od 2020. kada je početna epidemija korona virusa pogodila ekonomiju.

Pod Xijem, Kina ne samo da je postala izolovanija, već je pogoršala odnose sa SAD-om. Njegovo odbijanje da osudi invaziju Moskve na Ukrajinu i loši odnosi s Tajvanom, moglo bi još više udaljiti zemlju od Washingtona i njegovih saveznika.

Kineska ekonomija u velikim problemima dok predsjednik Xi iščekuje treći mandat

Masovni prosvjedi u Kini, najveći od 1989.

Kina je posljednjih desetljeća bila sinonim za gospodarski rast, silu u usponu i poboljšanje životnih uvjeta. S dobrim razlogom, jer je napravljen ogroman napredak samo u generaciju-dvije. Od društva koje je bilo jednu prirodnu katastrofu od masovne gladi postala je neformalna "tvornica svijeta".

Ali taj gospodarski rast dolazi kraju, što dovodi do opasnosti da Kina ostari prije nego što se obogati. To bi značilo preuzimanje svih problema razvijenog svijeta (EU, SAD, Japan), ali bez njegovog standarda. Za komentar o kineskim problemima smo upitali Davida Lekaja, poslovnog savjetnika za euroazijsko tržište.

"Kineski građani su inače dosta plašljivi i nisu skloni solidariziranim prosvjedima, ali učestala zatvaranja dovode do masovnog gubitka radnih mjesta srednje klase koju čini 400+ milijuna građana. Prisutna je i visoka stopa nezaposlenosti kod mladih koji tek izlaze na tržište rada", otkriva nam.

"Kina danas više novaca uplaćuje za kupovinu čipova iz SAD i Tajvana nego za uvoz nafte. Njeno gospodarstvo je ovisno o čipovima, a da se napravi čip, potrebno je tisuću koraka i morat ćete ih sve napraviti kako treba. Za to je potrebno kumulativno znanje koje Kina nema", upozorava Lekaj.

"Kina je već dosegla vrhunac svog rasta i sada je počela padati. Međutim, niti je rast Kine bio uobičajen niti će pad biti normalan. To je ukratko objašnjenje svega što se događa s Kinom i onoga što će se događati", zaključuje.

Društveni ugovor sve slabiji, "kineski san" je u opasnosti

Ove godine Svjetska banka predviđa rast BDP-a Kine od 2.8 posto, daleko od 5.1 posto koliko se predviđalo početkom godine i još dalje od službene ciljane stope Komunističke partije od 5.5 posto. Doduše, kada je postalo jasno da je rast od 5.5 posto neodrživ, partija je prestala spominjati ciljanu stopu rasta, što se rijetko događalo u povijesti.

Davno su prošla vremena kada je BDP Kine godišnje rastao po dvocifrenim stopama. Posljednja takva godina je 2010., a od tada je Kina nakupila ogroman dug ne bi li spriječila smanjivanje stope rasta. Gledajući ukupni javni dug izražen udjelom u BDP-u, koji uključuje državu (lokalnu, regionalnu i centralnu), građane i kompanije, Kina je podjednako zadužena kao SAD i EU. Istodobno je standard manji.

Pojavio se, i to na velika vrata, tipični problem razvijenog svijeta, demografija. A Kina još nije u punom smislu postala dio razvijenog svijeta, iz čega proizlazi da će ostariti prije nego što se obogati. Ukupni broj radnika je već počeo padati, a za koju godinu će početi padati i ukupni broj stanovnika.

Početkom godine je stigao novi zabrinjavajući podatak iz kineskog Državnog zavoda za statistiku. U 2021. je rođeno tek 10.6 milijuna djece, najmanje otkad je Komunistička partija preuzela vlast 1949. Za usporedbu o koliko velikom demografskom slomu se radi, 2017. se rodilo više od 17 milijuna djece.

Xi Jinping je na 20. kongresu Komunističke partije dobio treći mandat, a očito je da snažno drži kontrolu. Društveni ugovor između Komunističke partije i stanovništva Kine je da će prva osigurati snažan ekonomski rast, a drugi će biti poslušni partiji.

Inzistiranje na strategiji nultog covida, koja je dovela do nedavne erupcije prosvjeda diljem Kine, ekonomsko usporavanje, raširena korupcija te problemi u nekretninskom i financijskom sektoru remete Xijevu viziju "kineskog sna", s nesagledivim posljedicama za cijeli svijet.

Xijev "kineski san" je ugrožen. Posljedice za svijet mogle bi biti nesagledive

RayMabus wrote:Masovni prosvjedi u Kini, najveći od 1989.

Kina je posljednjih desetljeća bila sinonim za gospodarski rast, silu u usponu i poboljšanje životnih uvjeta. S dobrim razlogom, jer je napravljen ogroman napredak samo u generaciju-dvije. Od društva koje je bilo jednu prirodnu katastrofu od masovne gladi postala je neformalna "tvornica svijeta".

Ali taj gospodarski rast dolazi kraju, što dovodi do opasnosti da Kina ostari prije nego što se obogati. To bi značilo preuzimanje svih problema razvijenog svijeta (EU, SAD, Japan), ali bez njegovog standarda. Za komentar o kineskim problemima smo upitali Davida Lekaja, poslovnog savjetnika za euroazijsko tržište.

"Kineski građani su inače dosta plašljivi i nisu skloni solidariziranim prosvjedima, ali učestala zatvaranja dovode do masovnog gubitka radnih mjesta srednje klase koju čini 400+ milijuna građana. Prisutna je i visoka stopa nezaposlenosti kod mladih koji tek izlaze na tržište rada", otkriva nam.

"Kina danas više novaca uplaćuje za kupovinu čipova iz SAD i Tajvana nego za uvoz nafte. Njeno gospodarstvo je ovisno o čipovima, a da se napravi čip, potrebno je tisuću koraka i morat ćete ih sve napraviti kako treba. Za to je potrebno kumulativno znanje koje Kina nema", upozorava Lekaj.

"Kina je već dosegla vrhunac svog rasta i sada je počela padati. Međutim, niti je rast Kine bio uobičajen niti će pad biti normalan. To je ukratko objašnjenje svega što se događa s Kinom i onoga što će se događati", zaključuje.

Društveni ugovor sve slabiji, "kineski san" je u opasnosti

Ove godine Svjetska banka predviđa rast BDP-a Kine od 2.8 posto, daleko od 5.1 posto koliko se predviđalo početkom godine i još dalje od službene ciljane stope Komunističke partije od 5.5 posto. Doduše, kada je postalo jasno da je rast od 5.5 posto neodrživ, partija je prestala spominjati ciljanu stopu rasta, što se rijetko događalo u povijesti.

Davno su prošla vremena kada je BDP Kine godišnje rastao po dvocifrenim stopama. Posljednja takva godina je 2010., a od tada je Kina nakupila ogroman dug ne bi li spriječila smanjivanje stope rasta. Gledajući ukupni javni dug izražen udjelom u BDP-u, koji uključuje državu (lokalnu, regionalnu i centralnu), građane i kompanije, Kina je podjednako zadužena kao SAD i EU. Istodobno je standard manji.

Pojavio se, i to na velika vrata, tipični problem razvijenog svijeta, demografija. A Kina još nije u punom smislu postala dio razvijenog svijeta, iz čega proizlazi da će ostariti prije nego što se obogati. Ukupni broj radnika je već počeo padati, a za koju godinu će početi padati i ukupni broj stanovnika.

Početkom godine je stigao novi zabrinjavajući podatak iz kineskog Državnog zavoda za statistiku. U 2021. je rođeno tek 10.6 milijuna djece, najmanje otkad je Komunistička partija preuzela vlast 1949. Za usporedbu o koliko velikom demografskom slomu se radi, 2017. se rodilo više od 17 milijuna djece.

Xi Jinping je na 20. kongresu Komunističke partije dobio treći mandat, a očito je da snažno drži kontrolu. Društveni ugovor između Komunističke partije i stanovništva Kine je da će prva osigurati snažan ekonomski rast, a drugi će biti poslušni partiji.

Inzistiranje na strategiji nultog covida, koja je dovela do nedavne erupcije prosvjeda diljem Kine, ekonomsko usporavanje, raširena korupcija te problemi u nekretninskom i financijskom sektoru remete Xijevu viziju "kineskog sna", s nesagledivim posljedicama za cijeli svijet.

Xijev "kineski san" je ugrožen. Posljedice za svijet mogle bi 

Ne cveta cveće ni u njihovo preduzetje.

Al za prasitje će uvek da bude nekako.

rusi sjebali kineze

to mi je fora.. izlaz rat.. kome je rat donio dobro u zadnjih par desetljeća? svi koji su pokrenuli rat su popušili nitko nije profitira, osim male šačice ljudi , ali sve ostalo pušiona.. samo troškovi i mrtvi

a protiv koga da Kinezi ratuju? kada je ona raspala bakica Pelosi išla na Tajvan puno su prijetili, pa su se usrali.. toliko su se usrali Amera da je čak obično stanovništvo Kine sralo protiv vlasti da nemaju muda

Kina sve agresivnija prema Tajvanu

Na Dalekom istoku Kina se sve agresivnije ponaša prema Tajvanu, Japanu, Vijetnamu, Indiji i svima ostalima. Što su veći unutarnji problemi, to Kina pokazuje veću agresivnost prema susjedima. Peking se sve teže nosi s pandemijom covida-19, koja ubrzano puni bolnice i mrtvačnice.

Antoine Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje na Sveučilištu u Ženevi, rekao je za AFP da svaka nova infekcija povećava izglede da virus mutira. "Činjenica da su 1.4 milijarde ljudi iznenada izložene virusu SARS-CoV-2 očito stvara uvjete koji pogoduju pojavljivanju varijanti", rekao je Flahault govoreći o virusu koji uzrokuje bolest covid-19.

Xu Wenbo, voditelj instituta za kontrolu virusa u kineskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, otkrio je javnosti da je više od 130 podlinija omikrona otkriveno u Kini u posljednja tri mjeseca. Stoga je samo pitanje vremena kad će Kina ponovno postati globalni "izvoznik" svih tih novih sojeva.

Iako je nedavno osigurao treći mandat generalnog sekretara komunističke partije, pozicija Xi Jinpinga drastično slabi. Pod pritiskom masa ukinuo je stroge protupandemijske mjere pa se koronavirus sada nesmetano širi. Prenapuhani građevinski sektor, koji je zadnjih godina državi služio za "nabildavanje" rasta BDP-a, u ozbiljnim je problemima s gubicima koji se mjere u stotinama milijardi dolara. Izvoz je sve manji pa se najavljeni rast gospodarstva za 2023. od 4.4 posto čini sve više nedostižnim. Za ovu godinu bio je predviđen rast od 3.2 posto, a na kraju je vrlo skromnih 2.4.

Diktature su jako sklone da unutarnje probleme rješavaju buđenjem nacionalizama. A rat je najbolje sredstvo za to. Ako se opća kriza u Kini naredne godine produbi, izgledi da će Xi Jinping u poticanju nacionalizma i ratu potražiti spas bit će sve vjerojatniji. Samo je pitanje tko će biti žrtva.

Putinov rat već izaziva tektonske promjene u svijetu. A mogao bi trajati godinama

Zakon Logike, ljudska glupost beskonacna ko Svemir.

Kina je jedina pokazala nesto, tj. od nista, nesto.

Oni su u 1990 i dalje isli u radnickim plavim kombinezonima

i biciklama na posao.

Smog nista.

Sada, sanjaju 5.5% rast, kako?

Lockdown, zakljucani mesecima, hoces 5.5%.

Rat u Ukrajini...Rusija Sankcije, Zapad Sankcije,

Energenti, hrana...

Iphone 14 Pro isao svuda da trazim, nisam nasao.

Isti retko da je neko video a kamoli kupio.

Izadje 15 Pro, 14-icu trziste nije videlo, zakljucani.

Otprilike tako, nekada su bili smesni za Japan, sada

oni siju Japan.

Srbija da se bolje usemi sa Kinom, bila bi najjaca u Evropi.

Desetak linija sa Kinom, spominje se, videcemo...