SAD otežavaju Turskoj obnovu njezina ratnog zrakoplovstva

U srpnju ove godine na prijedlog demokratskog senatora Chrisa Pappasa Zastupnički dom je sa 244 glasa “za” i 179 glasova “protiv” usvojio amandman na zakon na temelju kojeg se odobrava isporuka američkog naoružanja i vojne opreme drugim državama (National Defence Authoriztion Act ili skraćeno NDAA). Prema tom amandmanu, Kongres bi dao odobrenje na isporuku naoružanja i vojne opreme Turskoj samo u slučaju da američka administracija odgovarajućem kongresnom odboru potvrdi i donese dokaze da Turska u prethodnih 120 dana nije narušila teritorijalni suverenitet Grčke, prije svega preletima borbenih aviona, i ako administracija dokaže da je isporuka naoružanja Turskoj bitna za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Takva odluka Kongresa izazvala je negodovanje s turske strane, ali i faktički ugrozila planiranu modernizaciju turskog ratnog zrakoplovstva nabavom potpuno novih borbenih aviona F-16 posljednjih verzija, kao i opreme za modernizaciju postojećih F-16 koji se nalaze u operativnoj upotrebi turskog zrakoplovstva. Prema Ankari, amandman zbog kojeg Kongres postaje prepreka isporuci novih borbenih aviona Turskoj i opreme za nadogradnju postojećih donesen je zbog pritiska moćnog grčkog lobija u Washingtonu koji je zbog stalnih incidenata u zračnom prostoru na razmeđi Grčke i Turske zaprijetio da će pronaći zakonske mogućnosti sprečavanja Turske u nabavi novog naoružanja. No da nije riječ samo o djelovanju lobija nego o sustavnoj američkoj politici prema Turskoj, svjedoči i posjet čelnice Kongresa Nancy Pelosi Armeniji s kojom Turska ima povijesno opterećene i praktički neprijateljske odnose. Riječ je o pritisku na Ankaru da smanji doživljaj vlastite samostalnosti u vanjskopolitičkom djelovanju i da se prilagodi matrici NATO-saveza kojemu pripada. Gotovo otvoreno američki i europski mediji optužuju Tursku da podržava rusku agresiju na Ukrajinu, da odbija uvesti sankcije protiv Rusije i da zapravo Rusija izbjegava zapadne sankcije uz pomoć Turske, prije svega korištenjem njezina bankarskog sektora i međusobnim sporazumima na energetskom planu.

Planirana turska modernizacija ratnog zrakoplovstva, prije svega nabavom novih i obnovom starih borbenih aviona F-16, koji u ovom trenutku predstavljaju okosnicu turske zračne sile, tako je i u ovome trenutku zapela zbog političkih nesuglasica Washingtona i Ankare. Takva situacija ponukala je predsjednika Turske Erdogana da 9. rujna izjavi kako se nada da SAD zbog svojih odluka neće Tursku preusmjeriti “na neki drugi kolosijek”, preciziravši: “SAD nije jedini koji prodaje borbene avione na svijetu. Velika Britanija, Francuska i Rusija ih također prodaju. Moguće ih je nabaviti iz drugih izvora, odakle nam također dolaze signali”.

Na tu Erdoganovu izjavu žestoko je reagirao Robert Menedez, čelnik Odbora američkog Senata za vanjske poslove, koji je rekao da čime god Erdogan prijeti, Turskoj neće biti isporučeni borbeni avioni F-16 sve dok Ankara ne promijeni svoju vanjsku politiku, ne prilagodi se djelovanju NATO-a i ne ispuni svoje obećanje da će iz operativne uporabe izbaciti ruski protuzračni sustav S-400. Menedez je tijekom tog istupa izrazio sumnju da Turska namjerava nabaviti još jednu pukovniju raketnog sustava S-400 od Rusije i time izravno prekršiti američke sankcije. Pozvao je Ankaru da još jednom dobro razmisli o svojim vezama s Moskvom.

Procjenjuje se da će sadašnje blokade ipak na kraju biti prevladane jer Washington ne može sebi dozvoliti daljnju eroziju odnosa s Turskom, jednom od vojno najmoćnijih država NATO-a i ključnom članicom na prostoru koji povezuje Crno more, Kavkaz sa Sredozemljem i Europu s Bliskim istokom i Azijom. Turska kontrolira strateški važne tjesnace Bospor i Dardanele i prema konvenciji iz Montreuxa praktički kontrolira zadržavanje i kretanje ratnih brodova u Crnome moru država koje ne pripadaju crnomorskom bazenu. Razrješenje se očekuje nakon američkih izbora u studenome 2022. godine i predsjedničkih izbora u Turskoj u lipnju 2023. godine. Do tada će isporuka borbenih zrakoplova Turskoj zacijelo biti pod ključem.

https://www.geopolitika.news/analize/m-stefanov-sad-otezavaju-turskoj-obnovu-njezina-ratnog-zrakoplovstva/

Razrješenje se očekuje nakon američkih izbora u studenome 2022. godine i predsjedničkih izbora u Turskoj u lipnju 2023. godine. Do tada će isporuka borbenih zrakoplova Turskoj zacijelo biti pod ključem.

--

Uz ovoliku hiperinflaciju turske lire ti avioni će ih za godinu dana koštat duplo iz njihove perspektive.

https://www.ex-iskon-pleme.com/t52763-turski-zivot-uz-hiperinflaciju


Jer problem je što je za Tursku tako i uvoz postao vrlo skup, bilo da je riječ o sirovinama ili o poludijelovima za turske tvornice, u pravilu uvezenim s Dalekog istoka čija je isporuka ionako poremećena zbog pandemije. Isto tako, turski politički vrh tu mjeru tumači i brigom za turske građane koje bi neminovno pogodila recesija što bi bila posljedica borbe protiv inflacije, ali građani su već ionako pogođeni sve manjom vrijednošću novca koji imaju u džepovima i sve skupljim, ne samo energentima iz uvoza nego i živežnim namirnicama proizvedenim u Turskoj.

Inflacija u Turskoj je stara i dobro poznata nevolja: tek 2002. su uloženi golemi napori uspostaviti novčarske institucije koje bi obuzdale smanjenje vrijednosti novca, a 2005. je i novčanom reformom uvedena "nova turska lira" kojoj je "izbačeno" šest nula sa starih apoena - jedan milijun je postala jedna "nova" lira. Već sad bi bilo mjesta za izbacivanje nula: 1 turska lira, napadne sličnosti kovanici od 2 eura, trenutno vrijedi 5,5 eurocenti - a i to po "službenom" tečaju.

Ističući snažne odnose Turkiye i Libije, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u ponedjeljak je objavio potpisivanje memoranduma o razumijevanju o ugljovodonicima i gasu između dvije prijateljske države, javlja Anadolu Agency (AA).

Cavusoglu je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa libijskim ministricom vanjskih poslova Najlom El Mangoushom u Tripoliju istakao da je Turkiye uvijek bila uz Libiju i njen narod kada god je to bilo potrebno.

Dodao je da će njegova zemlja nastaviti podržavati Libiju i u budućnosti.

Cavusoglu boravi u posjeti Libiji s brojnom delegacijom, uključujući ministra energetike i prirodnih resursa Fatiha Donmeza, ministra odbrane Hulusija Akara, ministra trgovine Mehmeta Muse, direktora za komunikacije Fahrettina Altuna i glasnogovornika turskog predsjednika Ibrahima Kalina.

Na pitanje o mogućoj reakciji Grčke i Francuske nakon dogovora s Libijom, Cavusoglu je rekao da treće zemlje nemaju pravo da se miješaju u sporazume potpisane između dvije suverene države.

"Sporazumi koji su potpisani danas i ranije su sporazumi između dvije suverene države, Turkiye i Libije, od čega će korist imati obje države. Dakle, treće države nemaju pravo da se miješaju u sporazume koje su potpisale dvije suverene zemlje, bez obzira kakav stav imaju o tome", rekao je Cavusoglu.

Dotakavši se pitanja izbora u Libiji, šef turske diplomatije kazao je da o tome trebaju odlučivati građani Libije, pozivajući u tom smislu na izradu mape puta.

"Izbori moraju biti transparentni, pošteni i demokratski. Izborne rezultate moraju prihvatiti sve stranke u zemlji, to je veoma važno ne samo za nacionalno jedinstvo već i za političku stabilnost, a Turkiye tome pridaje veliku važnost", dodao je Cavusoglu.

Nakon sastanaka u Tripoliju, očekuje se da se turska delegacija vrati u Ankaru u večernjim satima.

Ključan problem predstavlja činjenica da deprecijacija domaće valute bitno poskupljuje uvozne sirovine (od energenata do hrane), čime se dodatno povećava pritisak na inflaciju koja je na Starom kontinentu već poprimila dvoznamenkasti oblik. A jednostavna kalkulacija cijene sirove nafte, prevedene u domaću valutu, možda najbolje otkriva razmjere problema.

https://www.poslovni.hr/svijet/sad-protiv-ostalih-dolar-gura-svijet-u-recesiju-i-nista-ga-ne-zaustavlja-4357003

Sultana posralo u Bosni jer je podrža Džaferovića i Komšića par dana prije izbora kad je doša Bakiru pomoć u kampanji.

---

RayMabus wrote:A nikad se manje kandidata nije utrkivalo za članove BiH Predsjedništva, napominje Dnevni Avaz, što govori da je gotovo trećina glasača SDA izabrala nekoga drugoga umjesto Izetbegovića. Taj drugi je najvjerojatnije bio Željko Komšić kojega su Izetbegović i SDA uz pomoć bošnjačkih glasova i na proteklim izborima instalirali kao hrvatskog člana predsjedništva. Međutim, od problema BiH Hrvata, Željko Komšić je sad nenadano postao i Izetbegovićev problem, što također predstavlja prilično zanimljiv razvoj političke situacije u susjednoj zemlji.

Željko Komšić se, očito, Izetbegoviću obio o glavu jer Komšić već godinama uživa nesumnjivu podršku SDA, piše Dnevni Avaz. Krugovi bliski SDA prilično su panično uoči izbora prodavali spin da Komšić i Bećirović ciljaju isto glasačko tijelo i da je državni interes glasati za Komšića kako bi se spriječilo da HDZ-ov kandidat dobije stolicu. Ispostavilo se, međutim, da je Komšić time u velikoj mjeri sad uzeo prijeko potrebne glasove Izetbegoviću: mnogi SDA-ovci su boljega predstavnika svojih vrijednosti vidjeli u Komšiću nego u samome Izetbegoviću, zaključuje Dnevni Avaz u svojoj postizbornoj analizi.

Tako je prilično tragično po Bakira Izetbegovića završila priča o etnonacionalnim i stranačkim BiH re-kombinacijama. Bakir je preko Željka Komšića iznova sapunao dasku Hrvatima i HDZ-u BiH, ali je ovaj put time fatalno nasapunao i sam sebi.

---

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/je-li-dosao-kraj-dinastiji-izetbegovic-e-moj-bakire-sapunao-si-dasku-hrvatima-gurajuci-bosnjake-da-glasaju-za-komsica-ali-si-ovaj-put-time-glasove-oduzeo-sam-sebi-1229713

Sad će ga posrat još s ovom valutom :


Turski predsjednik svakako želi biti i politički i gospodarski čimbenik ne samo u regiji. Ali gospodarski je to teško moguće dok se turska lira sve više približava hiperinflaciji: u rujnu je dostigla 83,45%.