Bugarska otvara interkonektor sa Grčkom

Točka na monopol Rusije u snabdijevanju plinom

U Sofiji se obilježava početak rada plinskog interkonektora između Bugarske i Grčke.

Cjevovodom dugim 182 kilometra, u Bugarsku će dolaziti plin iz Azerbajdžana, a predsjednik te zemlje Ilhan Alijev označit će početak rada.

Svečanosti prisustvuju predsjednici i premijeri Bugarske, Srbije, Rumunjske, Grčke i Sjeverne Makedonije te predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Predsjednici Srbije i Sjeverne Makedonije ističu važnost novog plinovoda.

Bugarska otvara interkonektor sa Grčkom

Plin iz Azerbejdžana će cjevovodom dugim 182 kilometra stizati u Bugarsku, a preko nje u dogledno vrijeme i u Rumuniju, Srbiju i Mađarsku.

Bugarska ruski plin zamijenila azerbejdžanskim

Von der Leyen: Evropa će se izboriti s energetskom krizom

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je na ceremoniji puštanja u rad gasnog interkonektora Bugarska – Grčka izjavila da je energetska kriza ozbiljna, ali da je sigurna da će se Evropa izboriti s tim.

Ona je istakla da gasovod između Bugarske i Grčke “mijenja pravila igre” i znači slobodu i prekid zavisnosti Evrope od ruskog gasa i da takvi projekti znače da će Evropa imati dovoljno gasa za zimu.

Von der Leyen je rekla da je prvi korak u pripremama za zimu bio diversifikacija izvora, odnosno traženje drugih partnera osim Rusije, da je na drugom mjestu štednja, a na trećem ulaganje u održive izvore energije koji su lokalni i čini svaku zemlju nezavisnom, prenosi FoNet.

“Evropa ima sve što joj je potrebno da se oslobodi zavisnosti od Rusije i to je politička volja. Energetska kriza je ozbiljna, ali sam uvjerena da mi možemo da izađemo na kraj sa njom, a ona zahtijeva ozbiljan odgovor Evrope”, rekla je Von der Leyen.

Predsjednik Bugarske Rumen Radev rekao je da je ovaj gasni interkonektor važan i za Rumuniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i da će uz pokretanje gasnog terminala u Aleksandropolisu region dobiti pravu diversifikaciju gasa.

Građani Bugarske, uprkos naporima države, strahuju od nadolazeće zime

Bugarska otvara interkonketor s Grčkom koji treba osigurati trećinu potreba za plinom te države, ali građani – uprkos naporima države – strahuju od nadolazeće zime.
U vrijeme energetske krize, zemlje Evropske unije koje je Moskva proglasila neprijateljskim državama pokušavaju osigurati alternativu ruskom plinu.

Bugarska otvara interkonketor s Grčkom koji treba osigurati trećinu potreba za plinom te države.

Građani Bugarske, uprkos naporima države, strahuju od nadolazeće zime

Umorni Bugari boje se političkog haosa nakon nedjeljnih izbora

Bugari, koji će u nedjelju izaći na četvrte izbore u manje od dvije godine, pretpostavljaju da ih ove zime čekaju nestašice zbog rasta inflacije uslijed rata u Ukrajini i zato mnogi željno iščekuju dobru vladu i stabilnost nakon više godina političkih previranja.

Ključno pitanje je hoće li nova vlada moći riješiti problem vrtoglavih cijena energije i osigurati opskrbu plinom po pristupačnim cijenama nakon što je Rusija u aprilu prekinula dotok plina jer je Bugarska odbila plaćati u rubljima nakon ruske invazije na Ukrajinu.

No očekuje se da će se pregovori o formiranju koalicije protegnuti dosta dugo nakon izbora 2. oktobra zbog dubokih podjela u političkoj eliti oko toga kako iskorijeniti duboko ukorijenjenu korupciju i neuspjeha manjeg broja novih stranaka da izgrade održivu biračku bazu.

Strah od političkog haosa

Poput mnogih Bugara, javna službenica Zaharinka Kokalova boji se da neće biti kraja haosu koji je počeo neriješenim izborima u aprilu 2021. i protegnuo se na iduće dvoje prijevremene izbore dovevši naposljetku do pada reformističke vlade u junu.

“Bojim se da nećemo imati nikakvu vladu”, rekla je Kokalova (62), sjedeći na kauču u svojoj kuhinji u Davidkovu, siromašnom selu u planinskom masivu Rodopima na jugu zemlje.

“Bojim se da će stvari pogoršati. Bez vlade cijene rastu i život postaje stresniji.”

U nastojanju da se prilagodi inflaciji koja raste u cijeloj Evropi, Kokalova i njen suprug planiraju smanjiti svoje porcije hrane i grijati se na jeftinije drvo ove zime.

No neće promijeniti stranku za koju obično glasa, a to su socijalisti koji obećavaju više državnih subvencija.

Političke stranke bespomoćne

Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će stranka desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova (63), koja je pobijedila na pet izbora od 2009. do aprila 2021., vjerovatno ponovo dominirati s oko 24 posto glasova.

GERB, kao i druge tradicionalne bugarske stranke kao što su socijalisti, turski MRF i Demokratska Bugarska, uživaju gotovo jednaku podršku birača kao i na prošlim izborima.

Odziv birača će vjerojatno biti oko 40 posto, što podcrtava rastuće razočarenje Bugara endemskom korupcijom i disfunkcionalnim političkim sukobima u najsiromašnijoj članici EU-a.

“Dvije trećine Bugara kažu da bi nakon izbora trebala biti formirana vlada i u isto vrijeme gotovo dvije trećine ih ne vjeruje da će se to dogoditi”, rekla je Borjana Dimitrova, analitičarka nezavisne agencije za ispitivanja javnog mnijenja Alpha Research.

“Političke stranke ostavljaju dojam bespomoćnosti kad je riječ o formiranju vlade.”

Neuspjeh u obuzdavanju inflacije i kontroli fiskalnog deficita mogli bi prisiliti Bugarsku da odgodi planove za usvajanje eura 2024. godine.

Budući bugarski odnosi s Rusijom također su pod znakom pitanja pošto se Sofija odrekla svog tradicionalno toplog pristupa Moskvi zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Očekuje se da će Borisov imati problema prilikom formiranja funkcionalne koalicije ako njegova stranka bude prva kako sugeriraju ankete budući da ga mnogi političari s cijelog političkog spektra optužuju da je dopustio bujanje korupcije u zemlji.

Podrška stranci PP (Nastavljamo promjenu), koju vodi Kiril Petkov čija je reformistička vlada pala u junu nakon samo šest mjeseci na vlasti, u anketama je ispod 20 posto i očekuje da će ta centristička stranka u nedjelju biti druga.

Mala očekivanja građana

I GERB i PP vjeruju da bi Bugarska trebala produbiti veze s euroatlantskim partnerima, obećavaju podršku Ukrajini, obećavaju da će zaštititi građane i kompanije od velikih troškova za energiju i žele povećati životni standard.

Petkovljev kabinet povećao je penzije i plate u javnom sektoru, ali njegova četveročlana koalicija bila je krhka i mnogi birači bili su razočarani manjkom jasnih rezultata u borbi protiv korupcije na visokoj razini.

Hristo Gadžalov (78), nastavnik u mirovini iz Davidkova, rekao je da su povećanja penzija bila premala da bi poništila inflaciju koja je u augustu iznosila 17,7 posto na godišnjem nivou, što je rekord u zadnje 24 godine.

“Ne očekujem ništa od izbora. Očekujem druge i treće izbore nakon ovih”, rekao je.

“Kada vidim kako se svađaju, osobno nemam nikakvu želju glasati.”

Umorni Bugari boje se političkog haosa nakon nedjeljnih izbora

nisam bas srecan
da zavisimo od bugarske
ovog leta 2x sam vozio kroz makedoniju
moj utisak je da sto juznije dolinom vardara
ljudi jednako dobro govore srpski, ko u skoplju.
msm na makedonce
dolinom vardara i nema
albanaca
vise bih voleo vezu preko makedonije.
hrvatska je poslovno ok
sto se tice snabdevanja
za godinu dana stize do
srbije...

Šta ti je razvijenija plinska mreža to ti je bolje jer imaš više mogućnositi.

Sad skidamo soroševu vladu koja me nije podržala na onom sastanku EU par dana prije ruske invazije na Ukrajinu ( ona prije od Borisa jest jer sam provjerio kako su glasali godinu dana prije dok nisu došli ovi soroševci ).

Revival ( Vaskrsenje ) mi se lipo diže, bio na 4 posto a sad je na jedanajst posto.

https://en.wikipedia.org/wiki/2022_Bulgarian_parliamentary_election#Opinion_polls

Soroševci su na oko 17% podrške a bili su dobili prije pola godine 25%.

Vazrazhdane je nacionalistička politička stranka u Bugarskoj , osnovana u kolovozu 2014. Osnivač i predsjednik joj je Kostadin Kostadinov . Stranka sebe definira kao domoljubnu formaciju. U isto vrijeme, razni analitičari i mediji klasificirali su je kao antieuropsku , i antizapadnu , kao i prorusku .

Stranku je u kolovozu 2014. u Pliski osnovao bivši aktivist VMRO-BND- a - Kostadin Kostadinov , koji je napustio stranku godinu dana prije, razočaran ponovnim izborom Krasimira Karakachanova za predsjednika VMRO-BND-a 2012

Platforma stranačkog upravljanja navodi da su duboke veze sa starim gospodarskim partnerima važne za gospodarski razvoj Bugarske: zemlje istočne Europe, arapskog svijeta, Dalekog istoka i druge izvan EU-a. I kao krajnji cilj - obnova potpune državne neovisnosti Bugarske.

Čelnika stranke su nekoliko puta pitali potvrđuje li da njegova stranka ima prorusku ideologiju. To mu pitanje obično postavljaju na kraju intervjua, na što on odgovara: “Sve vrijeme govorim samo o Bugarskoj, ne znam gdje ste me čuli da govorim o Rusiji. Ove izjave imaju za cilj samo jedno - pokazati da jedva da smo mi sljedeći, ali nismo. Bugarska mora biti neovisna država, bez utjecaja drugih. Nema ničeg lošeg u poslovanju s drugim zemljama, sve dok i naša država ima interesa za to."

Stranka ima za cilj ujedinjenje Bugarske s Republikom Sjevernom Makedonijom .

Nakon Rusa, najveći gubitnici su Nijemci. Od zemlje koja je glavni distributer ruskog plina, postali su zemlja koja će kad je uvoz plina u pitanju ovisiti o transportu iz Turske, Poljske itd.

Čak i ovaj Baltički plinovod zaobilazi Njemačku, jer ide iz Norveške preko Danske.


Uništenjem Sjevernog toka Njemačka je izgubila moć.

I dobro da je tako.

Rusija i Njemačka , dobri stari okupatori Europe. Pogotovo kad se udruže, to je smrtonosna kombinacija. Treba i jedne i druge držati pod kontrolom. Znaju to Englezi jako dobro.

Ankete predviđaju da je Borisov, bivši premijer, spreman za povratak na vlast, ali da je malo vjerovatno da će njegova stranka ostvariti dovoljan broj glasova. S druge strane, evidentno je jačanje proruskih stranaka, pa se očekuje da će i one ostvariti mnogo bolji rezultat nego na prethodnim izborima koji su organizovani u novembru prošle godine.

Zbog toga, jasno je da će sutrašnji izbori oprijedjeliti Bugarsku u njenom odnosu prema Rusiji. Podsjetiti ćemo, bivši premijer Petkov je jasno osuđio ruskuj agresiju na Ukrajinu, a za vrijeme njetgovog mandata Rusija je prestala isporučivati plin, jer Bugaru nisu htjeli plaćati u rubljama.


https://www.klix.ba/vijesti/regija/bugari-sutra-ponovo-izlaze-na-izbore-nastavak-eu-puta-ili-povratak-pod-utjecaj-kremlja/221001080

Čuj ove s Klixa : Nastavak eu puta ili povratak pod utjecaj Kremlja.

Idioti, nisu oni zadnja šuga u Europi kao i vi nego su već članica EU odavno.