Reis Kavazović: Stanimo na branike domovine, slobode naroda i misije Islamske zajednice

Mi smo našu slobodu skupo platili. Obraćam se vama, u ime ubijenih imama, onih koji su prošli torture komunističkih kazamata, četničkih i ustaških logora, da dostojanstveno i hrabro stanemo na branik naše domovine, slobode našeg naroda i misije naše Islamske zajednice, pozivajući na dobro, a odvraćajući od zla - poručio je danas reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović na svečanosti povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje IZ.

- Sve je ovisilo o našoj hrabrosti i smjelosti, o našem odbijanju da nas se ušutka. Neka nam uzori, nakon vjerovjesnika Muhammeda, a.s., budu Husein-kapetan Gradaščević, Safvet-beg Bašagić, reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević, Mehmed-ef. Handžić, Husein-ef. Đozo, dr. Ahmed Smajlović, Alija Izetbegović i brojni drugi, znani i neznani, koji su hrabro, pouzdano i dostojanstveno gradili našu slobodu.

https://avaz.ba/vijesti/bih/775236/reis-kavazovic-stanimo-na-branike-domovine-slobode-naroda-i-misije-islamske-zajednice

Husein Đozo

Husein ef. Đozo (Bare pokraj Goražda, 3. srpnja 1912. – Sarajevo, 30. svibnja 1982.), bošnjački teolog i nacistički kolaborator, glavni imam 13. SS Handžar divizije, predsjednik Udruge ilmijje u SFR Jugoslaviji, te prvi glavni i odgovorni urednik Preporoda.



Husein Đozo (drugi s lijeva) s muftijom Mohammedom Aminom al-Husseinijem

Tijekom Drugog svjetskog rata Husein Đozo je bio glavni imam 28. Regimente, 13. SS Handžar divizije. U Handžar diviziju se dobrovoljno prijavio lipnja 1943. i prvobitno služio kao imam 2. puka (SS puk br. 28). Za vrijeme svoje službe u ovoj postrojbi, osim prosvećivanjem trupa, Đozo se takođe bavio i obukom drugih imama. Po Himmlerovoj naredbi u gradu Guben, koji se nalazi 100 km od Berlina, osnovan je institut za obuku vojnih imama za potrebe 13. SS divizije Handžar i 23. SS divizije Kama. U tom institutu Waffen Sturmbannführer der SS, Husein Đozo je obučavao imame do kraja rata, pišuću razne brošure za vojnike.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Husein_%C4%90ozo

Kazao je da su sadašnja događanja začeta u prošlosti, i da su se vremenom razvijala, formirala i sazrijevala.

- Stvarnost, koju danas imamo, proizišla je iz događaja u prošlosti. Istovremeno, ona je i polje u koje se zasađuju mladice budućnosti. U tim relacijama, u tom vremenskom toku, potrebno je održati pamćenje, kako se ne bi izgubila svijest o sebi. Prekid pamćenja događa se samo usljed velikih društvenih potresa i udara sa strane.

Upravo to se desilo nama. Dugo vremena, a naročito nakon Drugog svjetskog rata i uspostave komunističke vlasti, nasilno nam je zaustavljen prirodni nastavak i razvoj naših kulturnih obrazaca. Poduzeta je široka kampanja vlasti za naše odrođavanje i udaljavanje od vlastite kulture, a sve što je nosilo predznak muslimanskog ili islamskog bilo je označeno konzervativnim, prevaziđenim i nepoželjnim. I ono što se nazivalo bosanskim također je gušeno i potiskivano na margine - kazao je reisu-l-ulema.

Duhovni opopravak Bošnjaka nakon sloma komunističkog režima

Podsjetio je da su se nakon sloma komunističkog režima Bošnjaci počeli duhovno oporavljati, oživljavati obrasce svoje kulture i zastupati ih u javnom prostoru.

- Počeli smo oslobađati svoj duh, oživljavati svoju kulturu i bogatiti je novim sadržajima. Nažalost, ubrzo smo žestoko napadnuti u svom domu: naša zemlja je razorena i poharana, a brojni spomenici kulture opljačkani, zatrti i uništeni. Posljedice su katastrofalne. Pored ostalog, ometen je i usporen kulturni razvoj, nastupili su ekonomsko i medijsko siromaštvo, a mi smo kao narod ostali izloženi brojnim negativnim vanjskim utjecajima. I danas bi ostaci starog režima, prepakovani u demokratske odore, voljeli da nas ušutkaju i izoliraju - naglasio je reisu-l-ulema Kavazović.

Zahvalivši se autoru "Poeme o bosanskom bijelom šehidu", čija je premijera dio današnje svečanosti, kao i svima drugima koji su učestvovali u njenom izvođenju, pozvao je umjetnike, književnike, pjesnike, novinare i druge da se više uključe u kreiranje autentičnih bosanskih izričaja u kulturi i umjetnosti.

- Potrebni su nam programi koji će afirmirati naše bosanstvo, naš suživot, naše radosti i tuge, naše gorčine i strahove. U našoj Bosni je puno uzbudljivih priča i događaja. Samo ih treba iznijeti na površinu i učiniti vidljivim. Naime, kultura jedne zajednice je vanjski izraz njene biti i manifestacija njenog subjektiviteta.

Kultura bi trebalo da odražava ono što ta zajednica smatra svojim vrijednostima, teorijskim i praktičnim. Kultura je naša zajednička svojina, kao što nam je zajednička i domovina - poručio je reisu-l-ulema i čestitao jubilej Udruženja ilmijje.