Raste broj mrtvih u sukobu Kirgistana i Tadžikistana

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je u odvojenim telefonskim razgovorima pozvao čelnike Kirgistana i Tadžikistana na deeskalaciju pograničnog sukoba u kojemu je, prema novim podacima, ubijena 71 osoba.

Ruski predsjednik pozvao je obje strane da spriječe daljnju eskalaciju sukoba i da što prije poduzmu mjere koje će dovesti do rješenja situacije isključivo mirnim, političkim i diplomatskim putem.

Putin je potvrdio spremnost Rusije, saveznika obiju zemalja, da pruži potrebnu pomoć kako bi se osigurala stabilnost u pograničnom području Kirgistana i Tadžikistana.

Sve je više mrtvih

Dvije su države danas objavile da je broj smrtno stradalih u njihovome graničnom sukobu porastao na 71 osobu. Istodobno između dviju srednjoazijskih nacija drugi je dan na snazi krhak prekid vatre.

U priopćenju za javnost kirgistansko ministarstvo zdravstva izvijestilo je da je u regiji Batken, koja se nalazi na jugozapadu Kirgistana i graniči s Tadžikistanom smrtno stradalo još 12 ljudi. Prethodni podaci govorili su o 24 mrtve osobe.

I Tadžikistan je danas izvijestio o novim žrtvama, objavivši da je ubijeno 35 osoba. Nema informacija o masovnim evakuacijama stanovnika s tog područja.

Problemi potječu iz sovjetske ere

Dvije bivše sovjetske republike sukobile su se ovoga tjedna na granicama optužujući jedna drugu za korištenje tenkova, minobacača, raketnog topništva i jurišnih bespilotnih letjelica u napadima na pogranična naselja.

Problemi koji se odnose na granice u zemljama središnje Azije uglavnom potječu iz sovjetske ere kada je Moskva pokušala podijeliti regiju između skupina čija su naselja često bila smještena među onima drugih etničkih grupa.

Dvije su strane dogovorile prekid vatre koji je stupio na snagu u petak i većinom se održava unatoč nekoliko navodnih granatiranja. Obje države imaju ruske vojne baze i održavaju bliske odnose s Moskvom koja je ranije u petak pozvala obje strane na prekid neprijateljstva.

Raste broj mrtvih u sukobu Kirgistana i Tadžikistana, Putin ih poziva na mir

Tadžikistanska diplomatija prenosi da je od srijede do petka poginulo 35 osoba među kojima su civili, žene i djeca te da je ranjeno 25 osoba. Vlasti Kirgistana navode kako su izgubili 59 života, a da imaju 144 ranjenih.

Inače, ova granica je poprište čestih sukoba s obzirom na to da je njenih 970 kilometara predmet spora i tenzija zbog pristupa resursima. Međutim, posljednji sukob se smatra najvećim rasplamsavanjem u posljednjih nekoliko godina. Zbog toga i veći strah da bi mogao izbiti novi rat.

Kirgistan je također poručio i da su evakuisali 136.000 stanovnika iz sela u blizini Tadžikistana što dovoljno govori o njihovom oprezu i namjerama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao ih je danas da ne idu u dalju eskalaciju te da preduzmu potrebne korake kako bi situaciju što prije riješili isključivo mirnim, političkim i diplomatskim sredstvima. To je potpuna ironija, s obzirom na to da je ruski predsjednik donio odluku o invaziji svog susjeda koja traje već duže od šest mjeseci.

Kirgistan i Tadžikistan u najvećoj eskalaciji sukoba posljednjih godina: Najmanje 90 ubijenih

U međuvremenu, "mirojubivi" Putin gura naprijed sa svojim ratom protiv Ukrajine, unatoč nedavnim neuspjesima na sjeveroistoku zemlje. "Plan se neće prilagođavati", rekao je u petak u svojim prvim javnim komentarima o iznenadnoj protuofenzivi koju je pokrenuo Kijev. “Glavni cilj je osloboditi cijeli teritorij Donbasa. Ovaj rad se nastavlja unatoč pokušajima ukrajinske vojske da pokrene protuofenzivu”, rekao je Putin.

No, njega se zapravo sve manje pita jer priča o sukobu Tadžikistana i Kirgistana dio je šireg stanja na obodima bišeg sovjetskog imperija. Kada je Vladimir Putin pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu, nadao se da će obnoviti dane slave Sovjetskog Saveza 1950-ih, kada je bio na vrhuncu svoje moći. Umjesto toga, uveo je kaos u razmjerima koji nisu viđeni od raspada SSSR-a 1991.

Diljem rubova ruske sfere utjecaja, od istočne Europe do Kavkaza i središnje Azije, bivši dijelovi nekad golemog moskovskog carstva su u otvorenoj pobuni ili su prepušteni sami sebi dok se Kremlj usredotočuje na svoj sve katastrofalniji rat.

Kako gubi utjecaj među svojim bivšim podanicima, tak izbijaju novi sukobi, sklapaju se novi savezi i otvaraju stari rascjepi - konstatira Politico.

Evo kako se to ispoljava u zemljama na tim rubovima ruskog utjecaja...

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/putin-zaglumio-mirotvorca-pozivajuci-dvije-drzave-da-smire-sukob-na-svojoj-granici-no-njega-se-ionako-vise-ne-pita-evo-gdje-mu-sve-vise-slabi-utjecaj-1225561

"Stanovi" se odvajaju od majčice Rusije.

Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev i član Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine Yang Jiechi, u ponedjeljak, 19. rujna, održali su sastanak u kineskom gradu Nanpingu (provincija Fujian), na kojem su sudjelovali i predstavnici ministarstava obrane dviju zemalja, izvješćuju ruski mediji.

Na sastanku je potvrđen interes za razvoj vojno-tehničke suradnje između dviju zemalja. zemalja, uključujući i izvođenja zajedničkih vježbi i zajedničkih patrola, kao i jačanje kontakata između glavnih stožera”, priopćilo je rusko Vijeća sigurnosti.

https://www.geopolitika.news/vijesti/rusija-i-kina-zabrinute-zbog-eskalacije-napetosti-sad-a-u-azijsko-pacifickoj-regiji-i-planiraju-jacanje-vojne-suradnje/

SAD pregovaraju sa Uzbekistanom i Tadžikistanom o trgovini sa skoro 50 vojnih aviona evakuisanih iz Avganistana prošle godine kao deo američkog povlačenja za podršku protiv terorizma, navodi se u izveštaju, citirajući dvoje ljudi upoznatih sa razgovorima.

Talibani (sankcionisani od strane UN) tvrde da letelice pripadaju njima kao naslednicima prethodnog avganistanskog režima, navodi se u izveštaju. Međutim, uzbekistanske vlasti insistiraju da su laki jurišni avioni i helikopteri vlasništvo SAD i da neće biti vraćeni u Avganistan, navodi se u izveštaju.

SAD planiraju da procene da li je letelica u stanju za letenje, navodno je rekao visoki zvaničnik Ministarstva odbrane. Avion bi bio dat vladama Uzbekistana i Tadžikistana u zamenu za pojačanu bezbednost granica i napore u borbi protiv terorizma koji uključuju Avganistan, rekao je zvaničnik.

Povećana saradnja u borbi protiv terorizma mogla bi da uključi neformalni pristup znanju ljudi povezanih sa mrežama unutar Avganistana, dodao je zvaničnik.

Tadžikistan je trenutno najkooperativnija centralnoazijska država u borbi protiv terorizma, koja sarađuje sa SAD na graničnoj bezbednosti i obuci, navodi pomoćnik Kongresa koji se citira u izveštaju.

Međutim, malo je verovatno da će Uzbekistan ili Tadžikistan dozvoliti SAD da uspostave trajnije baze u svojim zemljama za izvođenje operacija iznad horizonta u Avganistanu s obzirom na njihove istorijske veze sa Rusijom, takođe se navodi u izveštaju.

Osvajanje središnje Azije od strane Ruskog Carstva dogodilo se u drugoj polovici devetnaestog stoljeća. Zemlja koja je postala ruski Turkestan, a kasnije sovjetska središnja Azija, sada je podijeljena između Kazahstana na sjeveru, Uzbekistana u središtu, Kirgistana na istoku, Tadžikistana na jugoistoku i Turkmenistana na jugozapadu. Područje je nazvano Turkestan jer je većina njegovih stanovnika govorila turskim jezicima s izuzetkom Tadžikistana koji govori iranski jezik.

U osamnaestom stoljeću Rusko Carstvo je steklo sve veću kontrolu nad Kazahstanskom stepom. Rusko osvajanje srednje Azije trajalo je nekoliko desetljeća. Godine 1839. Rusija nije uspjela osvojiti Hivski kanat južno od Aralskog jezera. Rusi su 1847–53. izgradili niz utvrda od sjeverne strane Aralskog mora prema istoku uz rijeku Sir Darju. Godine 1847–64. prešli su istočnu kazahstansku stepu i izgradili niz utvrda duž sjeverne granice Kirgistana. Godine 1864–68. krenuli su južno od Kirgistana, zauzeli Taškent i Samarkand i zavladali kanatima Kokand i Bokhara. Sada su držali trokut čija je južna točka bila 1600 km (990 mi) južno od Sibira i 1920 km (1190 mi) jugoistočno od njihovih opskrbnih baza na rijeci Volgi. Sljedeći korak bio je pretvoriti ovaj trokut u pravokutnik prelaskom Kaspijskog jezera. Godine 1873. Rusi su osvojili Hivu, a 1881. zauzeli su zapadni Turkmenistan. Godine 1884. zauzeli su oazu Merv i istočni Turkmenistan. Britanci su 1885. blokirali daljnje širenje na jug prema Afganistanu. Godine 1893–95 Rusi su zauzeli visoke planine Pamir na jugoistoku.

Date 1842–20 May 1868
Location
present-day Uzbekistan
Result
Russian victory

Russian protectorate over Emirate of Bukhara

https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_conquest_of_Bukhara

RayMabus wrote:

Tadžikistan je trenutno najkooperativnija centralnoazijska država u borbi protiv terorizma, koja sarađuje sa SAD na graničnoj bezbednosti i obuci, navodi pomoćnik Kongresa koji se citira u izveštaju.

Međutim, malo je verovatno da će Uzbekistan ili Tadžikistan dozvoliti SAD da uspostave trajnije baze u svojim zemljama za izvođenje operacija iznad horizonta u Avganistanu s obzirom na njihove istorijske veze sa Rusijom, takođe se navodi u izveštaju.

Toliko su istorijske da su ovi jedva čekali da ih se riješe kad se raspao SSSR.

RayMabus wrote:"Stanovi" se odvajaju od majčice Rusije.

Odvojili su se 1991ve
Niko u Rusiji ne plače za njima
Nek ne dovlače Amerikance i Engleze i za Rusiju sve OK