Putin prijeti prekidom sporazuma o izvozu žita iz Ukrajine

"ZAPAD NAS JE PREVESLAO":

Putin prijeti prekidom sporazuma o izvozu žita iz Ukrajine, možda čak i restrikcijom izvoza hrane prema Europi - tvrdi kako žito skoro uopće ne dolazi do siromašnih zemalja već uvelike završava u EU

Putin prijeti prekidom sporazuma o izvozu žita iz Ukrajine

Putin: Ukrajinsko žito završilo u EU, ne kod siromašnih

Gotovo cjelokupna količina žita koja je izvezena iz Ukrajine završila je u zemljama EU, a ne u zemljama u razvoju ili siromašnim državama, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Istočnom ekonomskom forumu koji se održava u Vladivostoku.

On je napomenuo da je Rusija, zajedno sa Turskom, učinila sve da ukrajinsko žito bude izvezeno, prenosi Sputnjik.

„Rezultat: Ako izuzmemo Tursku kao zemlju posrednika, onda se sve, skoro sve žito koje se izvozi iz Ukrajine, šalje ne u zemlje u razvoju i najsiromašnije zemlje, već u zemlje EU. U okviru Svjetskog programa za hranu UN, koji i predviđa pružanje pomoći onima državama kojima je to najpotrebnije, bila su natovarena samo dva broda. Ističem, dva od 87. U njima je bilo izvezeno 60.000 tona hrane od dva miliona tona. Samo tri posto je bilo poslato u zemlje u razvoju“, rekao je Putin.

“Možda bi trebalo ograničiti izvoz pšenice iz Ukrajine. O tome ću se posavjetovati sa Recepom Tayyipom Erdoganom”, dodao je on.

Kako je istakao, najsiromašnije zemlje gube pristup osnovnim namirnicama jer ih razvijene zemlje kupuju, njihova kupovina u velikim količinama izaziva rast cijena, rekao je ruski predsjednik

Po njegovim riječima, 345 miliona ljudi već pati od nedostatka hrane, što je 2,5 puta više u poređenju sa 2019. godinom.

Očekuje se daljnji rast cijena hrane u Europi zbog klimatske krize

Očekuje se da će cijene hrane koje su već dosegle alarmantne razine u godinu dana zbog porasta potražnje nakon pandemije koronavirusa, rastućih problema s opskrbnim lancima, rusko-ukrajinskog rata, naglih rasta troškova energije i logistike dodatno rasti u narednom razdoblju zbog klimatska kriza.

Godišnja potrošačka inflacija u eurozoni skočila je na novi rekord od 9,1% u kolovozu, uglavnom predvođena energijom, koja je porasla za 38,3%, te hranom, alkoholom i duhanom koji su porasli za 10,6%. Unatoč Indeksu cijena hrane Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu koji pokazuje da globalne cijene hrane padaju peti mjesec zaredom nakon pada od 1,9% na mjesečnoj razini u kolovozu, očekuje se da će se europski potrošači suočiti s povećanim cijenama hrane tijekom nadolazeće zimske sezone.

Prema riječima stručnjaka, očekuje se da će teški klimatski uvjeti i ekstremne vrućine značajno smanjiti ukupne prinose usjeva na poljoprivrednim površinama, što će dovesti do daljnjeg skoka cijena hrane, stavljajući veći pritisak na siromašne i ljude s niskim primanjima.

U izvješću Suša u Europi iz kolovoza 2022., Zajednički istraživački centar Europske komisije predviđa da će prinosi kukuruza u zrnu u Europskoj uniji pasti za 16%, kao i soje za 15%, a suncokreta za 12%, u usporedbi s petogodišnjim prosjekom. Očekuje se da će se pad poljoprivredne proizvodnje domino efektom proširiti i na ostale prehrambene proizvode te povećati inflatorne pritiske na cijene hrane.

Grafikon pokazatelja cijena prehrambenih proizvoda u 27 članica EU-a također je pokazao da su godišnja poskupljenja nekih osnovnih prehrambenih proizvoda bila znatno veća od globalnog rasta cijena u srpnju. Na primjer, cijena durum pšenice skočila je na globalnoj razini za 31,5% na godišnjoj razini, ali u prosjeku za 87,7% u bloku. S druge strane, cijena kukuruza od srpnja je u svijetu porasla za 9,8% na godišnjoj razini, dok je u Europskoj uniji porasla za 24,6%. U srpnju su cijene govedine porasle za samo 4,6% godišnje na globalnoj razini, dok su u Europskoj uniji porasle za 27,8%.

Očekuje se daljnji rast cijena hrane u Europi zbog klimatske krize

A i gnojivo je poskupilo 70% jer bez plina nema umjetnih gnojiva a posebno od dušika koji je naraspostranjeniji elemt za umjetno gnojivo.

Evropi fali hrane ili je preskupa pa uvozi i ona da smanji cijenu prehrambenih proizvoda a pšenica i drugo je roba pa tko ima para i ponudi više njemu ide roba. To je zakon tržišta i onda pšenica i drugo iz Ukrajine završava na zapadnom tržištu a ne u trećim zemljama.

Zašto on spominje UN ?

Pa zato šta su oni ovo dogovrili s UN-om a u svrhu pomoći gladnima a na kraju ništa od toga.

Cila Afrika i Azija možda izuzev kojeg američkog satelita nije udarila sankcije Rusiji a hrpa tih zemalja je također i glas u UN-u i normalno da će ga podržat da zabrani izvoz ovog žita ovima razvijenima koji imaju para i da samo oni ( siromašni a oni su u Africi i Aziji a ne u Europi, SAD, Kanadi i Japanu itd ) mogu kupovat tj samo te brodove će puštat iz Odese tj ukrajinskih luka.

Gdje je ukrajinsko žito? Izvoz pada

Iako je ukrajinski izvoz žitarica uspio ponovno pokrenuti, najnoviji podaci pokazuju da je Ukrajina stranim kupcima prodala tek polovicu količine nego prošle godine. Štoviše, suprotno međunarodnim očekivanjima, većina ukrajinskog žita nije završila u izgladnjelim afričkim zemljama, već Turskoj i Europi.

Snažan udarac ukrajinskom gospodarstvu – osim užasnih materijalnih i ljudskih žrtava – velikim je dijelom uzrokovan gubitkom važnih industrijskih područja i gospodarskih prilika zbog ruskih napada. Na primjer, izvoz: prije rata je ukrajinski izvoz dosegao 40 posto BDP-a zemlje. Dva vodeća proizvoda bili su žito te materijali od željeza i čelika. Ali ruski rat je sve okrenuo naglavačke.

Dvije najvažnije tvornice željeza i čelika bile su u Mariupolju koje su tijekom sukoba sravnjene s zemljom, a žitarice nisu prošle puno bolje.

Prije rata žito se uglavnom izvozilo preko Crnog mora (zajedno s drugim manjim kopnenim i vodenim putovima) u ogromnim količinama. Do sada je Ukrajina bila peti najveći svjetski izvoznik žitarica, kao i glavni igrač na globalnom tržištu kukuruza i ječma. Nakon rata Rusija je blokirala crnomorske luke. Zastoj je riješen sporazumima potpisanim 22. srpnja koji su jamčili lokalni prekid vatre što je omogućilo ukrajinskom izvozu da krene iz tri glavne luke u Odesi, Chornomorsk i Pivdenny.

Iako Ukrajina izvozi sve više žitarica, ukupni izvoz je još uvijek daleko manji nego što je bio prošlih godina. Prema službenim izjavama, Ukrajina je do kraja kolovoza ove godine izvezla 3,4 milijuna tona žitarica. Prošle godine u ovo doba stranim su kupcima isporučili već sedam milijuna tona uz oko četiri milijuna tona izvoza samo u kolovozu.

Vrijedno je napomenuti da unatoč međunarodnim očekivanjima većina ukrajinskog izvoza žitarica nije završila u Africi.

Turska je bila najveći kupac koji je primio 16 od 36 pošiljki obavljenih morem. Među ostalim inozemnim kupcima bili su Italija, Njemačka, Rumunjska, Irska, te Iran, Južna Koreja, Egipat, Džibuti i Sudan. Potonji je bio jedini subsaharski kupac. Ovaj popis zemalja također otkriva dobro poznatu činjenicu da se pošiljke ne koriste nužno na obalama na koje pristaju.

Otvaranjem crnomorske rute Ukrajina može mjesečno izvoziti četiri milijuna tona žitarica i sjemena; međutim, tek treba odgovoriti hoće li uspjeti u potpunosti iskoristiti svoje mogućnosti. Uostalom, ruska vojska već je ispaljivala krstareće rakete na Odesu dan nakon što su potpisali ugovor. Osim neprijateljstava, možda neće imati dovoljno pomorskih nosača tijekom ovih ratnih uvjeta.

Gdje je ukrajinsko žito? Izvoz pada

Sad to triba zatvorit tako da Njemačka, Italija, Irska, Rumunjska, južna Koreja i drugi koji nisu države trećeg svijeta ne mogu uvoziti sebi i onda još preprodavat po višim cijenama.

Ajmo zatvaraj to za te države jer nisu države trećeg svijeta uopće i ovo nema veze s UN-ovim programom za hranu i pomoć gladnima u Africi i drugdje.

Karta gladi na ovoj planeti :



Šta ima ta Njemačka, Irska i Italija uvozit to žito ? Kradu siromašnima iz usta.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan složio se u četvrtak u Zagrebu s tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina da se žito iz Ukrajine isporučuje bogatim, umjesto siromašnim zemljama, prenosi Hina.

Putin je u srijedu rekao da žitarice koje se izvoze prema sporazumu potpisanom uz posredništvo Turske i UN-a ne stižu do najsiromašnijih zemalja što je pravi cilj tog ugovora.

“Putin je u pravu, žitarice idu u bogate, a ne u siromašne zemlje, a cilj nam je bio da osigura isporuka žita siromašnima”, rekao je Erdogan na konferenciji za novinare tokom posjeta Zagrebu.

“Rusija, dok traju sankcije protiv nje, ne želi da se žitarice isporučuju zemljama koje je sankcioniraju. To smeta Putinu”, dodao je.

Kako bi do siromašnih zemalja stigle dovoljne količine, turski predsjednik smatra da što prije treba krenuti i s isporukama žita iz Rusije.

Žito je trebalo prevesti prvo u Rusiju, pa odatle u siromašne zemlje.

Glupi Putin je mogao znati da će ovi iz EU sve pokrasti.