Njemačka uvodi porez na plin za potrošače

Njemačka je najavila uvođenje pristojbe od 2.4 centa po kilovat satu plina od listopada kako bi pomogla uvoznicima koji su pogođeni dodatnim troškovima zbog sve manje zaliha ruskog plina.

Visoke cijene energije postale su dominantna politička tema u najvećem europskom gospodarstvu jer troškovi života vrtoglavo rastu dijelom i zbog rata u Ukrajini. Pristojbu je odredio Trading Hub Europe, tijelo koje su osnovali razni distributeri plina u zemlji.

Naknada je namijenjena pomoći uvoznicima plina koji moraju kupovati skuplji plin od dobavljača izvan Rusije i trpe ogromne gubitke. Namet će službeno stupiti na snagu 1. listopada, ali ne očekuje se da će utjecati na račune za plin do studenog ili prosinca zbog propisa koji štite potrošače od promjena cijena.

Porez na potrošnju plina

To stišći još!

Novac koji se tako prikupi ide za pomoć Ukrajini.
Ukrajini treba 5 milijardi dolara mjesečno, inače će bankrotirat.
A Ukrajina najviše pomaže Europi da se oslobodi ovisnosti o ruskom plinu.

A bez ruskog plina njemačko gospodarstvo ne može funkcionirati. Logično je da onda građani to moraju platit.

Malo sam se pogubio...
Jel vama jasno što sam htio reć?

crvenkasti wrote:Novac koji se tako prikupi ide za pomoć Ukrajini.

Ne ide. Ide uvoznicima plina kako bi imali para za kupit skuplji LNG plin. Ili ruski al po višim ( tržišnim a ne povlaštenim ) cijenama ( plaćanje u rubljama ).

Zašto cijene energije u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama zadnjih tjedana idu suprotnim smjerom – u Americi padaju, dok se u pojedinim članicama EU cijena energije udvostručila u zadnja dva mjeseca?

U SAD-u upozoravaju kako je prerano za slavlje jer su cijene energenata sklone nepredvidljivim i snažnim promjenama, ali očigledno je kako su cijene nafte na američkom tržištu u zadnja dva mjeseca pale su 30 posto. Prema ključnom američkom benchmarku sirova nafta sada je već ispod 90 dolara za barel, te se crne prognoze eksperata, prema kojima će nafta doseći više od 200 dolara za barel, počinu činiti kao zastrašivanje.

Amerika trenutačno po pitanju cijena energije ima koristi od niza globalnih vijesti (usporavanja kineske ekonomije, snižavanje kamatnih stopa u Kini…) koje govore o smanjenju potražnje za ključnim energentom, te je jasno kako je, za razliku od EU, puno manje ovisna o uvozu ruskog plina i nafte. To je dovelo do pada cijene benzina na postajama u Sjedinjenim Državama ispod 4 dolara po galonu, što ispada oko dvostruko jeftinije nego što je trenutačno oko dvostruko jeftinije nego u nizu članica EU. Razlike u tome kako nakon invazije na Ukrajinu energetski prolaze EU i SAD postaju dramatične. Sredinom ovoga mjeseca cijena energije u Europi oborila je novi rekord te pritisak energetske neizvjesnosti prijeti početkom recesije na starom kontinentu.

Najveća drama zbiva se na najvećem i najvažnijem europskom tržištu, njemačkom: cijene električne energije za sljedeću godinu porasle su na 477,5 eura za megavat/sat, što je šest puta više nego u istom razdoblju lani, a dvostruko više nego prije samo dva mjeseca. Tržišni sudionici u Europi, čini se, predviđaju kako će problemi u opskrbi plinom i naftom biti toliki da tijekom zime neće biti moguće proizvesti dovoljno električne energije. I cijene energije za dan unaprijed početkom ovog tjedna u Njemačkoj su također oborile rekord. Taj cjenovni udar posljedica je valova vrućine i suše, zbog čega je poraslo korištenje klima uređaja i svih rashladnih kapaciteta.

U EU rast cijena energije stoga ima puno značajniji utjecaj na kretanje indeksa potrošačkih cijena te, posljedično, na standard građana, dok su ugroženi poslovni modeli velikog broja energetski intenzivnih biznisa.

Europske nacije na različite načine pokušavaju se dovesti u stanje kakve takve energetske sigurnosti te smiriti divljanje energetskih troškova. U Francuskoj, primjerice, planiraju potpuno nacionalizirati Electricite de France SA, problematičnu kompaniju koja vodi operacije s nuklearnim elektranama. Trenutačno su proizvodni kapaciteti francuskih nuklearki relativno niski. Na razini EU očigledan je nedostatak hidroenergetskih izvora, ako i proizvodnje energije sagorijevanjem ugljena. Sve diže pritisak na rast cijena; amsterdamski indeks za plin udvostručio se od lipnja.

Pod najvećim pritiskom je Njemačka, gdje su vlasti već odlučile dio energetskog troška prebaciti na kućanstva. Izračunali su kako će prosječni viši trošak za njemačko kućanstvo iznositi oko 290 eura godišnje, a to poskupljenje stupa na snagu od listopada. „Novi namet posljedica je Putinovog ilegalnog rata i agresije protiv Ukrajine što je izazvalo umjetnu nestašicu“, izjavio je u Berlinu ministar gospodarstva Njemačke Robert Habek. Dio siromašnijih potrošača u Njemačkoj dobit će kompenzaciju jer bi im novi namet mogao biti preveliki izazov. Njemačke vlasti, tumače analitičari, nemaju za cilj uvođenjem novih nameta samo pokriti rastuće energetske troškove, nego i utjecati na smanjivanje potrošnje. Samo uz osjetno nižu potrošnju Njemačka može prezimiti bez ruskog plina. Prema računicama njemačkih vlasti samačko domaćinstvo trpjet će dodatni godišnji trošak novih energetskih nameta od 97 eura, dok će četveročlano kućanstvo plaćati 290 eura više.

Pojedina kućanstva dobivat će subvencije za grijanje. Više značajnih njemačkih energetskih kompanija traže od vlade poskupljenja za potrošače, kako bi se izbjegao efekt domino bankrota u energetskom sektoru. Trgovci plinom pokušavaju agresivno osigurati isporuke kupcima, ali je sustav pravila koji određuje cjenovne prilagodbe takav da su mnogi tržišni sudionici pred prijetnjom insolventnosti, što bi moglo dovesti do sistemskog kolapsa.

Za razliku, Amerikanci procjenjuju kako bi cijene nafte mogle dalje padati ako Iran potpiše novi nuklearni sporazum, što se čini izglednim nakon što su se odmakli od zahtjeva da SAD skinu Islamsku revolucionarnu gardu s liste terorističkih organizacija. Dok se dodatnih milijun barela iranske nafte na tržištu očekuje kao dodatno relaksiranje, ključni američki rizici su u rastu kamatnih stopa odnosno troškova financiranja.

Kad cijene nafte padaju, kao što je sada slučaj u SAD-u, može se očekivati snižavanje troška za značajni dio industrije i poljoprivrede. Stoga za Amerikance raste nada da će izbjeći iskustva iz 1970. i 2008., kad su cijene najvažnijeg energenta potakle inflaciju i otežale biznis. A što s Europom?

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/eu-je-pred-energetskim-kolapsom-a-u-sad-u-se-dogada-nesto-cudno-prerano-je-za-slavlje-15235474

Najveća drama zbiva se na najvećem i najvažnijem europskom tržištu, njemačkom: cijene električne energije za sljedeću godinu porasle su na 477,5 eura za megavat/sat, što je šest puta više nego u istom razdoblju lani, a dvostruko više nego prije samo dva mjeseca. Tržišni sudionici u Europi, čini se, predviđaju kako će problemi u opskrbi plinom i naftom biti toliki da tijekom zime neće biti moguće proizvesti dovoljno električne energije. I cijene energije za dan unaprijed početkom ovog tjedna u Njemačkoj su također oborile rekord. Taj cjenovni udar posljedica je valova vrućine i suše, zbog čega je poraslo korištenje klima uređaja i svih rashladnih kapaciteta.

U Njemačkoj je poskupio plin – radi se o doplati na redovnu cijenu zbog dodatnog troška nastalog radi spašavanja velikih uvozinka plina, koji su prisiljeni kupovati plin po mnogo višim cijenama nego donedavno.

Problem stvara i porez na dodatu vrijednost od 19 posto koji bi također trebao biti dodan na tu cijenu. To konkretno znači da će prosječno domaćinstvo (3 ili 4 člana) koje troši 20.000 kilovat-sati godišnje, od 1. listopada imati račun veći za 484 eura ili 576 eura godišnje - ukoliko se na to bude plaćao PDV. A osoba koja živi sama imat će povećanje od 120 ili 144 eura godišnje - bez ili sa PDV-om.

https://www.dw.com/hr/poskupljenje-plina-%C5%A1ok-za-milijune-nijemaca/a-62818738

Zamisli tek šta vas čeka kad mi instalirate Komšića.

Vi mislite da ćete mirno spavati iduće četiri godine i sprovodit svoje planove ovdje a na moju štetu.

Nećete. Životi će vam postati noćna mora. A ovo vam je tek uvod u tu noćnu moru.

RUSKI proizvođač plina Gazprom predstavio je izvješće poslovanja u prvih sedam i pol mjeseci ove godine. Naveo je i "konzervativnu procjenu" prema kojoj će cijene plina u Europi tijekom nadolazeće zime premašiti 4000 dolara za 1000 kubnih metara.

Izvoz u zemlje izvan Zajednice neovisnih država (ZND), odnosno saveza bivših sovjetskih republika, iznosio je 78.5 milijardi kubičnih metara, smanjujući se za 36.2%. Istodobno, raste ruski izvoz plina u Kinu, piše Kommersant.

Cijena plina u Europi već sada porasla na rekordnih 2500 dolara

Proizvodnja Gazproma je od 1. siječnja do 15. kolovoza, prema preliminarnim podacima, iznosila 274.8 milijardi kubnih metara plina, što je za 13.2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Potražnja za plinom koje proizvodi Gazprom je na domaćem tržištu smanjena za 2.3 posto.

Kommersant navodi da je krajem srpnja počela rasti cijena plina u Europi koja je sada premašila 2000 dolara za 1000 kubnih metara te piše da je razlog tome Gazpromovo smanjenje opskrbe Sjevernim tokom.

15. kolovoza je cijena plina u Europi porasla na rekordnih 2500 dolara za tisuću kubnih metara, nadmašivši vrijednosti s početka ožujka. Plin je sve skuplji zbog vrućine i suše, što otežava prijevoz ugljena rijekama. Osim toga, smanjile su se isporuke plina iz Norveške, zbog popravaka na proizvodnim pogonima, piše Kommersant.

Gazprom javlja da će ove zime podivljati cijene plina u Europi

NJEMAČKI uvoznik plina Uniper poslovao je u prvoj polovini godine s neto gubitkom od 12.3 milijarde eura budući da je zbog smanjenih isporuka iz Rusije bio prisiljen kupovati plin na fizičkom tržištu po puno višim cijenama.

Više od polovine neto gubitka posljedica je znatno smanjenih isporuka ruskog plina, navodi najveći njemački uvoznik.

Ruski Gazprom smanjio je pošiljke koje u Njemačku stižu plinovodom Sjeverni tok 1 za četiri petine zbog problema s povratom turbine sa servisa u Kanadi i redovnog održavanja.

Milijarde eura gubitka
Uniperov gubitak također uključuje 2.7 milijardi eura umanjene vrijednosti otkazanog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je kompanija financijski podupirala, i otpis nematerijalne imovine njezine ruske tvrtke Unipro.

"Uniper je mjesecima igrao ključnu ulogu u stabilizaciji njemačke opskrbe plinom - ali po cijenu milijardi gubitaka koji su proizišli iz oštrog pada isporuka plina iz Rusije", rekao je izvršni direktor Klaus-Dieter Maubach.

Vlada je kompaniji u srpnju osigurala 15 milijardi eura pomoći, preuzevši 30-postotni vlasnički udio i obećavši devet milijardi eura kreditnih linija putem državnog zajmodavca KfW, od čega je Uniper već iskoristio pet milijardi.

"To će spriječiti lančanu reakciju koja bi izazvala puno veću štetu. Sada nam je glavni prioritet brza provedba stabilizacijskog paketa", rekao je Maubach. Uniperovi dioničari trebali bi odobriti paket na izvanrednoj skupštini na jesen.

Kompanija je napomenula da ne može objaviti procjene poslovnih rezultata u ovoj godini, istaknuvši tek da očekuje gubitak. Iduća godina trebala bi donijeti poboljšanje, a cilj je napustiti "zonu gubitka" početkom 2024. godine, rekla je financijska direktorica Tiina Tuomela.


Posrnuli njemački uvoznik plina u ogromnom gubitku zbog visokih cijena

"Što to znači? Da ćemo plin sada tretirati kao životni luksuz?", poprilično je zabrinuto ovih dana jedan menadžer velike domaće energetske kompanije komentirao vijest kako njemačka Vlada od listopada uvodi poseban porez na prirodni plin od 2,4 eurocenta po kilovatsatu. Taj porez će plaćati potrošači plina. Prikupljena sredstva će se u bliskoj budućnosti koristiti za de facto sanaciju velikih uvoznika čije se poslovanje urušava zbog pada opskrbe iz Rusije i golemih cijena na otvorenom tržištu, a u budućnosti za trošak deplinofikacije - dakle subvencioniranje tih istih potrošača plina da počnu koristiti ekološki prihvatljivije tehnologije. Ekonomski gledano, takva mjera je logična.

Što je cijena prirodnog plina (ili bilo kojeg drugog fosilnog goriva)...

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsila-je-era-energetske-bezbriznosti-sto-to-znaci-da-cemo-plin-sada-tretirati-kao-zivotni-luksuz-15236492

porez na disanje

NJEMAČKA je uvela novu naknadu na plin kako bi sufinancirala visoke troškove uvoza nakon smanjenih isporuka iz Rusije, pojačavši opterećenje za građane i kompanije unatoč visokoj inflaciji. Naknada za skladištenje plina od 0.59 eurocenti po megavatsatu trebala bi stupiti na snagu 1. listopada, objavio je operater tržišta plina Trading Hub Europe (THE).

Početkom tjedna THE je već od listopada najavio naknadu od 2.419 eurocenti po kilovatsatu koja bi uvoznicima plina trebala nadoknaditi više troškove nabave nakon značajno smanjenih isporuka iz Rusije.

Nove naknade značit će za prosječnu četveročlanu obitelj gotovo 500 eura veće troškove za plin u cijeloj godini, prema procjenama digitalnih platformi za usporedbu i analizu cijena Verivox i Check24.

Naknadu za razliku u cijeni plaćat će i industrija pa će tako u sektoru proizvodnje čelika računi za energiju porasti za dodatnih oko 500 milijuna eura godišnje, povrh sedam milijardi eura dodatnih troškova koje su već proizvele visoke cijene energije, prema procjeni industrije čelika.

Ekonomisti upozoravaju

"Naknada za plin značajno pojačava troškovni pritisak kojem je industrija čelika već izložena zbog ekstremnih povećanja cijena na tržištima energije", rekao je predsjednik udruge proizvođača čelika Hans Jürgen Kerkhoff. Ekonomisti su upozorili da će naknade dodatno potaknuti inflaciju u najvećem europskom gospodarstvu, a koja već sada iznosi visokih 8.5 posto.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/njemacka-uvodi-nove-naknade-za-plin/2388169.aspx?index_ref=rubrika_vijesti_najnovije_d

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima nadomak 95 dolara jer su snažan pad zaliha u SAD-u i očekivanja smanjene opskrbe iz Rusije prema kraju godine potisnuli u drugi plan strah od recesije.

Cijene nafte ponovno rastu

Njemačka će vjerojatno propustiti cilj skladištenja plina za studeni koji je postavila vlada kako bi izbjegla energetsku krizu, izjavio je čelnik Bundesnetzagentur energetskog regulatora u četvrtak za njemački medij t-online. Upozorio je da se najveće europsko gospodarstvo suočava s barem dvije teške zime.

Mueller je rekao da bi Nijemci trebali štedjeti plin jer se suočavaju s nekoliko godina potencijalnih problema. “Ne radi se samo o jednoj zimi, radi se o najmanje dvije, a sljedeća bi zima mogla biti još teža”, rekao je i dodao da su lokalne nestašice plina tijekom zime vjerojatne.

https://www.geopolitika.news/vijesti/energetski-regulator-upozorava-da-ce-njemacka-vjerojatno-propustiti-ciljeve-za-skladistenje-plina/