Inflacija u eurozoni dostigla rekordnih 8,9 posto

Inflacija u evropskim zemljama koje koriste euro je u julu dostigla još jedan rekord, podstaknuta višim cijenama energenata podstaknutim ruskim ratom u Ukrajini, ali ekonomija i dalje stoji bolje od očekivanog, iako skromnog, rasta u drugom tromjesečju.

Godišnja inflacija u 19 zemalja eurozone porasla je na 8,9 posto u julu, što je povećanje sa 8,6 posto u junu, pokazuju podaci koje je u petak objavila agencija za statistiku Evropske unije .

Mjesecima je inflacija bila na najvišim nivoima od 1997. godine, kada je počelo vođenje evidencije o euru, što je dovelo do toga da Evropska centralna banka prošle sedmice povisi kamatne stope po prvi put u 11 godina i signalizira još jedan podsticaj u septembru.

Cijene energenata su u julu porasle za 39,7 posto, samo nešto niže u odnosu na prethodni mjesec zbog zabrinutosti za snabdijevanje gasom. Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su za 9,8 posto, brže od povećanja objavljenog prošlog mjeseca zbog viših troškova transporta, nestašice i neizvjesnosti oko ukrajinske ponude.

"Još jedno ružno očitavanje inflacije za jul", rekao je Bert Colijn, viši ekonomista eurozone za ING banku, dodajući da "nema neposrednog znaka olakšanja".

Ekonomija eurozone je u međuvremenu porasla od aprila do juna, povećavši se za 0,7 posto u poređenju sa prethodnim kvartalom, uprkos stagnaciji u Nemačkoj, tradicionalnom ekonomskom pokretaču Evrope. Francuska je izbjegla strah od recesije ostvarivši skromni rast od 0,5 posto, dok su Italija i Španija premašile očekivanja sa ekspanzijama od 1, odnosno 1,1 posto.

Ekonomisti su ukazali na oživljavanje turizma nakon pandemije koronavirusa, s prepunim aerodromima i avio-kompanijama s nedostatkom osoblja ovog ljeta, što je dovelo do putničkog haosa.

S obzirom da inflacija nastavlja da raste više od očekivanog, analitičari očekuju da će ekonomski rast biti posljednji tračak dobrih vijesti, a očekuje se da će inflacija, rastuće kamatne stope i pogoršana energetska kriza gurnuti regiju u recesiju kasnije ove godine.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/inflacija-u-eurozoni-dostigla-rekordnih-8-9-posto-uprkos-rastu-boljem-od-ocekivanog/220729120



Podignite kamatne stope u europodručju pa neće biti tolika inflacija.

Tome su doprinele klimatske promene, suša, nevreme i drastičan pad ubranih zasada, uvećanje cena poljoprivredne proizvodnje u svim oblastima, povećanje cene gasa, struje, đubriva, stočne hrane...

Ovakvo uvećanje cena nije zabeleženo od septembra 1984. godine.

Devet milijardi će iznositi uvećanje troškova samo za prehrambene proizvode, a najviše je poskupelo voće i povrće.

Prema analizi Koldiretija (Nacionalne Konfederacije direktnih proizvođača), troškovi za porodicu sa dvoje dece na godišnjem nivou povećani su za 2.630 evra. Isti proračun dao je i Istat (Nacionalni institut za statistiku).

Od devet milijardi uvećanje samo na voće i povrće porodice će koštati više od 1,97 milijardi evra, pasta i pirinač 1,65 milijardi, meso i salame 1,54 milijarde.

Procene za cene sveže ribe nisu dostupne zbog izrazito visokih i raznolikih cena. Dakle, ako građani ne mogu da kupe proizvode u nekadašnjim količinama bivaju pogođeni i proizvođači i tako lanac nevolja ide u krug.

Dokaz da je situacija dramatična je da je jedan od deset poljoprivrednih proizvođača prestao sa aktivnošću, a jedna trećina (na nacionalnom nivou njih 30 procenata) nastavlja da radi sa gubicima.

Poljoprivreda registruje uvećanje cena đubriva za 170 procenata i za 90 procenata za stočnu hranu, a uvećanje dizel goriva za 129 odsto, sa nadom da će stići pomoć države.

Proizvođači apeluju na novu Vladu, koja će biti formirana u oktobru, da pomogne ugroženima, kao i da preduzme mere u smanjenju lanca poreza kako bi spasili štale i preduzeća.


ITALIJA U VELIKOJ KRIZI: Cene nezaustavljivo rastu, poljoprivrednici odustaju od proizvodnje